KOHALE, omphange umwe ankho ukahi nokuhipulula nomulume wae uhelilongesa konthele Yombimbiliya. Omulume wae apopi okuti utavela Koutatu Ukola. Omphange oo etyinoñgonoka okuti omulume wae ankho kei atyiho onongeleya mbulongesa konthele Youtatu Ukola. Omphange apulu omulume wae okuti: “Ove utavela okuti Huku o Huku, Jesus o Huku, ospilitu sandu o Huku, mahi kutupu o Huku vetatu, kuna vala Huku wike?” Omulume wae atumphuluka ati: “Au, ame hitavela kuotyo!” Konyima, avakala netompho limwe ewa konthele ya Huku.

1, 2. (a) Ongeleka patyi ilekesa okuti tyakolela okulinga omapulo aviuka? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.) (b) Omokonda yatyi katyesukisile okutila owoma wokupopia konthele yovipuka viepuiya?

² Oityi tulilongesila kongeleka oyo? Tuelilongesa okuti otyiwa okulinga omapulo aviuka nounongo. Tupu katuesukisile okutila owoma wokupopia konthele yovipuka vimwe vipuiya ngetyi Outatu Ukola no ifelunu yotupia, ine okupopia inkha kuna Omutungi. Inkha tuyumba onthumbi mu Jeova, no monondonga ehole okutuavela, matutyivili okulongesa monkhalelo ihika komutima. (Col. 4:6) Monthele ei, matulilongesa oñgeni  tupondola okulongesa vali nawa (1) mokulinga omapulo opo omunthu apopie etyi asoka, (2) mokutomphola nawa etyi Ovihonekwa vipopia, iya (3) mokuundapesa onongeleka pala okuyandyulula nawa etyi ukahi nokupopia.

3, 4. Omokonda yatyi tyakolela okulinga omapulo opo tunoñgonoke etyi omunthu etavela? Ava ongeleka.

³ Omapulo apondola okutukuatesako okunoñgonoka etyi omunthu etavela. Otyo tyakolela mokonda yatyi? Provérbios 18:13 yati: “Omunthu ukumbulula otyipuka tyina nkhele ehenetyiive, otyo owova iya makundu.” Moluotyo, tete tuesukisa okunoñgonoka etyi omunthu tyilityili etavela. Inkha katulingi ngotyo, tupondola okupesela omuvo omunyingi nokupopia okuti olusoke lumwe kaluaviukile, mahi naina hatyoko ankho omunthu ahanda okupopia!—1 Cor. 9:26.

⁴ Soka ñgeno tukahi nokupopia nomunthu umwe konthele yoifelunu. Vamwe vetavela okuti oifelunu omphangu imwe omu onondingavivi vamoneswa emone notupia. Ovakuavo vetavela okuti okukala moifelunu tyilekesa vala okuti omunthu utupu oupanga na Huku. Ngotyo, tupondola okupula okuti: “Mokonda ovanthu vena omalusoke elikalaila konthele yoifelunu, upondola okumphopila oityi ove usoka?” Tyina tuamatehelela ekumbululo liae, matutyivili okumukuatesako okunoñgonoka etyi Ombimbiliya ilongesa.

5. Oñgeni omapulo apondola okutukuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi omunthu etavelela muetyi apopia?

⁵ Okulinga omapulo nounongo, tyipondola okutukuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi omunthu etavelela muetyi apopia. Mongeleka, matulingi ñgeni, inkha omunthu tuavasa movilinga viokuivisa upopia okuti ketavela okuti kuna Huku? Liwa-liwa tupondola okusoka okuti omunthu oo ketavela okuti pena ou wetutunga. (Sal. 10:4) Mahi, ovanthu vamwe vetupu vali ekolelo mu Huku mokonda vamuene unene ononkhumbi ine vamona vakuavo vamona ononkhumbi. Kavetyivili okutavela okuti Omutungi wokuna oluembia upondola okuyeka ononkhumbi ngombo. Ngotyo, inkha omunthu tuvasa uti: “Ame hitavela okuti kuna Huku,” tupondola okumupula okuti: “Usokale ngotyo tunde kohale?” Inkha omunthu uti au, tupondola okumupula inkha pamoneka otyipuka tyemulingisa okusoka okuti kutupu Huku. Ekumbululo liae lipondola okutukuatesako okuvasa onkhalelo ongwa yokumuvatela.—Tanga Provérbios 20:5.

6. Oityi tuesukisa okulinga tyina tuamalingi epulo?

⁶ Tyina tuamalingi epulo, tuesukisa okutehelela nawa tyina omunthu akumbulula, nokunoñgonoka etyi tyilityili asoka. Mongeleka, upondola okusoka okuti kutupu Omutungi woluembia mokonda yovipuka vimwe ovivi vitumbukila ovanthu. Tete, tuesukisa okumukuatesako okunoñgonoka okuti katyapengele okulipula omokonda yatyi tumonena ononkhumbi. Konyima, atuhangununa oñgeni tutyii okuti Huku okuekahi. (Hab. 1:2, 3) Okukala noluembia nokupwa elundo, tyipondola okumulunda okuhanda okunoñgonoka vali. *

⁷ Otyiti tyetu tyakolela vali movilinga viokuivisa, Ombimbiliya. Itukuatesako okukala “tyafuapo nawa, nokuapongiyua  nawa pala ovilinga aviho oviwa.” (2 Tim. 3:16, 17) Opo tulongese nounongo movilinga viokuivisa, katuesukisile vala okutanga ono testu ononyingi, mahi tuesukisa okutomphola, nokuhangununa nawa konthele yetyi onotestu mbupopia. (Tanga Atos 17:2, 3.) Matutale onongeleka ononthatu konthele yotyo.

8, 9. (a) Oipi onkhalelo imwe yokutomphola nomunthu usoka okuti Jesus na Huku velifue? (b) Oñgeni wakuatesileko omunthu ankho usoka ngotyo?

⁸ Ongeleka 1: Movilinga vietu viokuivisa, tuvasa ovanthu vamwe vasoka okuti Jesus na Huku velifue. Onotestu patyi tupondola okuundapesa opo tutomphole konthele yotyo? Tupondola okuita omunthu atange onondaka mba Jesus mu João 6:38, mbati: “Ame natunda keulu, hapala okulinga ehando liange, mahi opo ndyilinge ehando lia una wanthuma.” Tyina amatange oversikulu oyo, tupondola okumupula okuti: “Inkha Jesus o Huku, olie wemutuma atunde keulu? Okuti Omunthu oo hamunene vali ku Jesus? Tyotyili, una utuma omunene vali ku una utumwa.”

⁹ Tupu tupondola okutanga Filipenses 2:9, omu apostolu Paulu apopia etyi Huku alingile konyima yononkhia mba Jesus netyi emututilisa. Oversikulu oyo yati: “Huku wemunkhimaneka [Jesus], nokumuavela enyina liankhimana komanyina atyo aeho.” Opo tukuateseko omunthu notestu oyo, tupondola okumupula okuti: “Inkha Jesus na Huku velifue etyi Jesus nkhele ehenenkhie, iya konyima Huku emunkhimaneka, otyo ñgeno katyalekesile okuti Jesus omunene vali ku Huku? Mahi oñgeni omunthu umwe apondola okukala omunene vali ku Huku?” Okukala netompho ngolio, tyipondola okukuatesako ovanthu vomutima waviuka nokuna onthilo Nondaka ya Huku okuhanda okunoñgonoka vali.—Atos 17:11.

10. (a) Oñgeni tupondola okutomphola nawa nomunthu utavela okuti kuna oifelunu yotupia? (b) Oñgeni wakuatesileko omunthu ankho usoka ngotyo?

¹⁰ Ongeleka 2: Omunthu usoka okuti onondingavivi mavakamoneswa apeho emone mo ifelunu yotupia. Hamwe utavela ko ifelunu yotupia mokonda uhanda onondingavivi vahitiswe mokonda yovivi valinga. Oñgeni tupondola okutomphola nomunthu usoka ngotyo? Tete, tupondola okumupopila okuti tyotyili onondingavivi mambukahitiswa. (2 Tes. 1:9) Iya tupondola okumuita atange Gênesis 2:16, 17, ilekesa okuti ehitiso lionkhali ononkhia. Tupondola okuhangununa okuti ovanthu aveho ovakuankhali mokonda yonkhali ya Andau. (Rom. 5:12) Mahi tupondola okupopia okuti Huku kapopile okuti makahitisa ovanthu moifelunu yotupia.  Tupondola okutanga Gênesis 3:19, moversikulu oyo, Huku wapopilile Andau okuti mokonda yonkhali yae, makondoka meheke. Tupondola okupula okuti: “Okuti tyaviuka okupopila Andau okuti makondoka keheke inkha tyilityili maende moifelunu yotupia?” Epulo ngolio, lipondola okukuatesako omunthu womutima waviuka okusoka nawa konthele yotyo.

11. (a) Oipi onkhalelo imwe yokutomphola nomunthu usoka okuti ovanthu aveho onondalawa mavaende keulu? (b) Oñgeni wakuatesileko omunthu ankho usoka ngotyo?

¹¹ Ongeleka 3: Movilinga vietu viokuivisa, pamwe tuvasa omunthu usoka okuti ovanthu aveho onondalawa mavaende keulu. Olusoke olo, lupondola okumulingisa okunoñgonoka Ombimbiliya monkhalelo yelikalela. Mongeleka, inkha tutanga Revelação 21:4, omunthu upondola okupopia okuti oversikulu ei ipopia oñgeni ovanthu mavakakala keulu. (Tanga.) Oñgeni tupondola okutomphola nae? Katyesukisile okutanga vali onotestu ononkhuavo, tupondola vala okupopia onthele imwe yotestu oyo, yati, “ononkhia kamambukakalako vali.” Tupondola okumupula okuti: Otyipuka inkha tyamatiwa kamatyikakalako vali ha mokonda nkhele okotyikahi? Upondola okukumbulula okuti enga. Iya tupondola okupopia okuti keulu kutupu ononkhia. Ononkhia mbukahi vala pano pohi. Ngotyo, tyaviuka okuti Revelação 21:4, ipopia ononkhano onongwa matukapewa pano pohi.—Sal. 37:29.

12. Jesus waundapesile onongeleka mokonda yatyi?

¹² Pokuivisa, Jesus ankho uundapesa onongeleka. (Tanga Mateus 13:34, 35.) Onongeleka ombo, mbakuatesileko vana ankho vemutehelela okulekesa inkha vahanda umwe okuumbila Jeova. (Mat. 13:10-15) Jesus tupu waundapesile onongeleka opo akuateseko ovanthu okuhinangela etyi evelongesa, nokukala nehambu liokumutehelela. Oñgeni tupondola okuundapesa onongeleka tyina tulongesa?

13. Ongeleka patyi tupondola okuundapesa opo tulekese okuti Huku omunene vali ku Jesus?

¹³ Otyiwa okuundapesa onongeleka mbehepuiya unene. Inkha tuhanda okulongesa okuti Huku omunene vali ku Jesus, tupondola okuundapesa ongeleka ngei: Tete, tupondola okupopia okuti Huku wapopile okuti Jesus Omona wae, iya Jesus wapopile okuti Huku o Tate yae. (Luc. 3:21, 22; João 14:28) Konyima, atupulu okuti: “Inkha uhanda okundekesa okuti ovanthu vevali velifwa, mondekesa ava velikahi ñgeni?” Omunthu upondola okupopia konthele yaava velikuai ine omapaha. Iya tupondola okupopia okuti: “Oyo ñgeno ongeleka ongwa. Inkha tuasoka liwa kongeleka oyo, okuti Jesus Omulongesi Omunene, nae ñgeno kaundapesile ongeleka ngoyo? Mahi kaundapesile ongeleka oyo, wapopile okuti Huku o Tate yae. Ngotyo, Jesus wetukuatesako okunoñgonoka okuti Huku omukulu vali kwe iya una vali epondolo.”

14. Ongeleka patyi ilekesa okuti katyitavela Huku atume Eliapu opo amonese emone ovanthu mo ifelunu yotupia?

¹⁴ Tala vali ongeleka onkhuavo. Vamwe vasoka okuti Huku waavela Satanasi otyilinga tyokumonesa emone ovanthu mo ifelunu. Oñgeni tupondola okukuatesako ovohe okutala okuti katyitavela Huku atume Eliapu opo amonese emone ovanthu mo ifelunu yotupia? Tupondola okupula okuti: “Inkha omona wove ukala omphuki iya ukahi nokulinga ovivi ovinyingi, ulinga ñgeni?” Tyafuile ovohe mavapopi okuti vaviyula omona wavo. Vapondola okumuviyula ovikando ovinyingi opo  vemukuateseko okuyekapo okulinga ovivi. (Pro. 22:15) Tupondola okupula okuti: “Oityi molingi inkha omona ketavela?” Ovohe ovanyingi vapopia okuti pahe vena okumutaata meumbo ine okumupaka mokaleya opo alongoke. Konyima, tupondola okupula okuti: “Oityi molingi inkha unoñgonoka okuti ondingavivi imwe ikahi nokuhongiliya omona wove okulinga ovivi?” Tyotyili, ovohe mavanumana nomunthu oo. Okuhulako, opo tuyandyulule ongeleka, tupondola okupula okuti: “Mokonda wanoñgonoka okuti ondingavivi imwe ikahi nokuhongiliya omona wove, okuti moiti ondingavivi oyo ikulongoleko omona wove?” Tyotyili, makumbulula okuti au. Satanasi ondingavivi ikahi nokuhongiliya ovanthu okulinga ovivi. Ngotyo, tyayandyuluka nawa okuti Huku katumu Satanasi opo ahitise ovanthu ovo.

15, 16. (a) Omokonda yatyi katusukisa okukevela ovanthu aveho vetavele onondaka Mbouhamba? (b) Okuti wesukisa okukala omulongesi omunene opo utyivile okulongesa nounongo? Hangununa. (Tupu tala okakasa kati,  “Otyiti Tyimwe Tyitukuatesako Okukumbulula..”)

¹⁵ Namphila tulinga omapulo aviuka, nokutomphola nawa, nokuundapesa onongeleka onongwa, vamwe kamavetavela onondaka Mbouhamba. (Mat. 10:11-14) Namphila Jesus ankho Omulongesi omunene wali pano pohi, kavehi vetavelele etyi ankho alongesa!—João 6:66; 7:45-48.

¹⁶ Namphila tulitehela okuti katutyivili okulongesa nawa movilinga viokuivisa, tupondola okukala ovaivisi ovanongo. (Tanga Atos 4:13.) Ombimbiliya itupopila okuti “aveho . . . vahanda omuenyo wahapu” mavetavela onondaka onongwa. (Atos 13:48) Moluotyo, tutualeiko okusoka monkhalelo yapola pokati. Tuesukisa okulongesa nounongo, mahi katuesukisile okusoya tyina vana tupopia navo vehetavela onondaka onongwa Mbouhamba. Inkha tuyumba onthumbi mu Jeova, no mondongeso etuavela, matukala ovalongesi ovanongo iya otyo matyikuatesako onthue muene navana vetutehelela. (1 Tim. 4:16) Jeova metukuatesako opo “tukumbulule kese munthu.” Monthele mailandulako, matulilongesa oñgeni okukala nohole, nonthilo matyitukuatesako okupopia nawa novanthu movilinga viokuivisa.