Ir al contenido

Ir al índice

Kʼoasʼin jchatokoán je chjota nga ʼmiyasoán josʼin mená nga skoe̱konná

Kʼoasʼin jchatokoán je chjota nga ʼmiyasoán josʼin mená nga skoe̱konná

“Ngayije kjoa xi meno nga síkaono chjota, kʼoatisʼin tikaonio nga je.” (MAT. 7:12)

1. Ánni nga nʼio chjísínile jonikoaa je chjota kʼianga ʼmiyasoán. Jngola choa̱ tʼejnai (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi).

 YA Fiyi, kʼianga jngo tichjaa kao xʼinle tjíosíkʼabísonle chjota je xo̱n xi fayoaa nga faʼaitsjenya kjoabiyale Cristo, jtsí tsʼa kʼianga tjíofákaonajmí jngo chjoón ya nditsinle. Je ndsʼee jngo sombrilla kitsjoale chjoón jebi, kʼoa je kʼoa kao chjoónle tojngo sombrilla tsakationgʼiánngi nga jao. Je tichjaa kʼoa kao ndsʼee nʼio tsjoa koanle nga kicho chjoón jebi kʼianga jaʼaitsjenya kjoabiyale Cristo. Ninga tsín faʼaitsjenle chjoón jebi jmeni xi kitsole je ndsʼee, je xi tokʼoakoanle kuinga kʼoasʼin kitsjoale sombrilla nga jtsí tsʼa kʼoa kuinga kisíni nga jaʼaitsjenya kjoabiyale Cristo. Kʼianga kʼoakisʼin je ndsʼee kui kisitjoson je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je Jesús.

2. 1) Jmé kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je Jesús. 2) Jméni xi sʼiaan kʼianga si̱tjosoán kjoatéxoma jebi.

2 Jmé kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je Jesús. Kui jebi: “Ngayije kjoa xi meno nga síkaono chjota, kʼoatisʼin tikaonio nga je” (Mat. 7:12). Jao koya tjínni xi sʼiaan kʼianga si̱tjosoán kjoafaʼaitsjen jebi. Xi títjon, kuinga chjónangilee yaoná: “Tsa anlaña, jósʼin mena nga sikaona je chjota”. Kʼoa xi majaoni, kʼoasi̱koaa je chjota josʼin mená nga sikaoná (1 Cor. 10:24).

3, 4. 1) Ánni nga tsín tokʼia si̱chjénsíñá kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Jesús kʼianga tiyokoaa je ndsʼee. 2) Jméni xi chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.

3 Kui kjoafaʼaitsjen jebi nichjén xi kao ndsʼee, tonga je Jesús alikui tsa kʼoakitso nga tokʼia si̱chjén kʼianga tiyokoaa je ndsʼee. Kʼianga kʼoakitso kui tíbakóya josʼin jchatokoán je chjota kʼoa kao je chjota kontraná (tʼexkiai Lucas 6:27, 28, 31, 35). Kʼiatsa kui kjoafaʼaitsjen jebi si̱chjén kao chjota kontraná, a tsí ngisa machjén nga kui koanngíntjenngiaa kʼianga tiʼmiyalee je chjota xi tsakui nichxin tjíonda nga sʼe̱le kjoabijnachon ngantsjai (Hech. 13:48).

4 Ñola koya kataʼyaa jmeni xi koa̱n chjónangilee yaoná kʼianga ʼmiyasoán: Xi títjon, ʼyáni xi chja̱kaonajmiá. Xi majaoni, jñáni chja̱koaa. Xi majanni, jóchon nga koa̱n nda chja̱kaonajmiá. Kʼoa xi mañoni, jókʼuínlee nga chja̱kaonajmiá. Tsa si̱kjaʼaitsjenjiaan nga ño koya jebi koaanná josʼin chja̱kaonajmiá je chjota kʼoa kuenta sʼiaan jotjío kjoafaʼaitsjenle (1 Cor. 9:19-23).

ʼYÁNI XI CHJA̱KAONAJMIÁ

5. Jméni xi koa̱n chjónangilee yaoná nga chja̱kaonajmiá nga jngó jngó chjota.

5 Kʼianga ʼmiyasoán nʼio nkjín chjota chjakaonajmiá, kjaʼaí kjaʼaísʼin koanjchínga nga jngó jngó kʼoa kjaʼaí kjaʼaí kjoa tjínle (2 Crón. 6:29). Kʼianga chja̱kaonajmí je chjota, títjon kjoanla chjónangilai yaoli: “Tsa anlaña, jósʼin mena nga skoe̱konna je chjota. A nda sʼe̱na tsa jme xi sikjaʼaitsjen tʼatsʼan kʼianga tikje bexkonjinnina, axo kui xi mena nga títjon kjoanla katabena”. Kʼiatsa kui chjónangilee yaoná jebi, kui xi koasenkaoná nga kuenta sʼiaan nga jngó jngó chjota.

6, 7. Jméni xi sʼiaan kʼiatsa ʼya xi jotsoná nga tiʼmiyasoán.

6 Tobʼelañá, ñá xi chjotale Cristo maa bʼenelee yaoná nga mangíntjenngiaa kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia nga ngasin nganda chjakoaa je chjota kʼoa nga nda tso én xi chjakoaa. Tonga nga chjotajée maa ngatsʼiaa, tsakui nichxin sakʼoa jti tjínná, tokjaʼaí bixoán kʼoa skanni kʼoamaná (Col. 4:6; Sant. 3:2). Kʼianga kʼoama, alikui mená nga kʼoasʼin katasíkjaʼaitsjen je chjota tsa tokʼoanʼiantsje kʼoa tsa “chʼao kjoan” kuitsoná. Kʼiatsa si̱kjaʼaitsjeen jomaná ñá, kui xi koasenkaoná nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga kʼoati male je chjota. Tsa jme xi kuitsoná tochale skanni kʼoakoa̱nnile.

7 Kʼiatsa ʼya xi jotsoná nga tiʼmiyasoán alikui koa̱n nga tokjoan chʼaosʼin si̱kjaʼaitsjeen xi tʼatsʼe. Tsakui nichxin nʼio tse xá tjínle ya ndʼiaskuela kʼoa tsa ya tʼaxále kʼoa tsa chʼin tjínleje̱. Nʼio nkjín xi jti male tsakai nga tosʼa chjakaonajmiá tonga ndani nrʼoé nga maskanni kʼianga énndʼé chjakoaa kʼoa nga bakolee kjoaxkóntokon (Prov. 15:1; 1 Ped. 3:15).

8. Ánni nga kʼuínyasonsínilee toʼya chjotani.

8 Kjaʼaí kjaʼaí kjoan je chjota xi ʼmiyasonlee. Jejngo jao nó nga tífaʼaitʼa ya rebista xi nichjén je kjoaʼmiya xi “La Biblia les cambió la vida” ʼmi, kʼoa jetsʼato jankan jaʼaitʼa. Kjoaʼmiya jebi kui nchja̱ni jokjoan je ndsʼee ngasʼa, tjínkʼa xi ché koan, xi cháchʼi koan, xi kaye tsakʼetsomaya, xi drogani kisikao, xi chjota polítikoni koan, xi chjotatítjonle relijión koan kʼoa kao xi ñaki to xále kisʼin tsakai. Tjínkʼaje̱ xi kjoachajngi kisʼin. Tonga ngatsʼi chjota jebi kinrʼoé énnda chjotse, kiskotʼaya Biblia, kisikʼantjaiya yaole kʼoa testigole Jeobá koan. Kuinga tsín koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjensíñá nga tsínkʼia kjuinrʼoé Énle Niná je chjota (tʼexkiai 1 Corintios 6:9-11). Tosa kui si̱kjaʼaitsjeen nga kuichokajin ni̱ma̱le toʼya chjotani je én xi ʼmiyasoán (1 Cor. 9:22).

JÑÁNI CHJA̱KOAA JE CHJOTA

9. Ánni nga jchaxkónsíñá je niʼyale xíngiaa kʼianga tiʼmiyasoán.

9 Jñáni chjakoaa je chjota kʼianga ʼmiyasonlee. Yaa niʼyale (Mat. 10:11-13). To si̱kjaʼaitsjenla jebi, ngatsʼiñá nga mená nga katabexkón je niʼyaná je chjota kʼoa kao jmeni xi tjínná. Toñá xi ʼyañá jonʼia ya niʼyaná kʼoa yaa jña tjínjngo tokoán nga tiyoaa. Kuinga machjénsíni nga kʼoati jchaxkoán je niʼyale xíngiaa kʼianga tiʼmiyasoán (Hech. 5:42).

10. Jméni xi kuenta sʼiaan nga tsín koa̱njtile je chjota kʼianga ʼmiyasoán.

10 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi nʼio tjín kjoatsʼen, kʼoa nʼio nkjín chjota xi tsokjón nga tsín be ʼya chjotani xi bichó ya niʼyale (2 Tim. 3:1-5). Kuinga tsín koa̱n jme xi sʼiansíñá ánni nga tsín tsokjonsíni je chjota. Tobʼelañá, tsa tsín ʼya xi nchja̱ kʼianga tinikjanetʼaa je xo̱ntjoa, tsakui nichxin ya chótsensʼentjé ventana kʼoa tsa ya kuitsomandeeje̱ niʼyale kʼianga kjoásjee xi tsʼe niʼya, a tsí koa̱njtile chjota. Jósʼin sikjaʼaitsjen je chjota ndainiʼya tsa skoe̱ná nga kʼoatinʼia. Kjoaixiní nga kui kʼoanʼiañá nga mená chja̱koaa je chjota (Hech. 10:42). Je én xi mangínkaolee nʼio tsjoánganʼiole kʼoa kui xi mená nga katanrʼoé je chjota. Kao kjoandaná nga kʼoanʼiañá (Rom. 1:14, 15). Tonga machjén nga chósonnilee jme xi nʼia ánni nga tsínkui kʼoasʼiansíñá jme xi tsín sasénle je chjota. Je pastro Pablo i kitso: “Niʼyajin xi chʼaosʼin maínkoaijin, jméni nga je xánajin lijme jée sʼe̱nesínile” (2 Cor. 6:3). Kʼiatsa jchaxkoán je niʼyale kʼoa kao tsojmi xi tjínle chjota, tochale kjuinrʼoé kʼianga chja̱koaa je Énle Niná (tʼexkiai 1 Pedro 2:12).

Jchaxkoán je chjota kao niʼyale (Chótsenlai párrafo 10)

JÓCHON NGA KOA̱N NDA CHJA̱KAONAJMIÁ

11. Ánni nga nda sʼesíniná kʼianga tsín tse nichxin fáʼaná je chjota.

11 Me ngatsʼiaa xi chjotale Cristo maa nga nʼio tse xá tjínná. Kʼianga kuitjosonná je xá xi kjinená, tjínnele nga kui títjon kʼoasʼiaan jmeni xi ngisa nʼio machjén kʼoa nda chósonnilee josʼin si̱chjén je nichxinná (Efes. 5:16; Filip. 1:10TNM). Kʼiatsa ʼya xi kjoaʼaísísiná kʼianga tjín xi tinʼia alikuijin nda sʼe̱ná. Tonga tsjoa sʼená nga tongotjo fákaoná chjota kʼianga be nga tsín aná. Jósʼin koasenkaoná je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je Jesús nga koakolee kjoaxkóntokon je chjota xi ʼmiyasonlee.

12. Jósʼin jchañá jochon nga ngisa jtsaojiaan je chjota ya niʼyale kʼoa nga ngisa nda kjuinrʼoéná.

12 Jóchon nga ngisa jtsaojiaan je chjota kʼoa nda chja̱kaonajmiá. Jóchon nga ngisa tjío ya niʼyale je chjota. Jmé orani nga ngisa nda kjuinrʼoéná. Machjénní nga nda kʼoéndajiaan jme orani koanngínkʼinyasoán. Tjín ʼnde jñani ngisa nda nrʼoé je chjota kʼianga jemaxon. Kʼiatsa kʼoama ya ʼndená, a koaan kʼoéndajiaan nga tosa kʼia nga koa̱nxon kʼuínyasoán nga xki̱ niʼya (tʼexkiai 1 Corintios 10:24). Kʼiatsa kʼoénelee yaoná nga kʼia kʼuínyasoán kʼianga tjío chjota ya niʼyale je Jeobá sichikontʼainná.

13. Jósasʼin koakolee kjoaxkóntokon je chjota.

13 Jósasʼin koakolee kjoaxkóntokon je chjota. Kʼiatsa jngo chjota sa̱téjiaan xi nda kjuinrʼoéná, nda kʼuínyalee, tonga alikui koa̱n nga toxkia tse chja̱koaa. Tsakui nichxin kjaʼaí xá tjínle je chjota. Kʼiatsa kʼoakuitsoná nga tsín ale koaan kʼoakʼuínlee nga tongotjo chja̱kaonajmiá, kʼoa tjínnele si̱tjosoán énná (Mat. 5:37). Kʼianga si̱kjetʼaa, koaan chjónangilee kʼiáni nga koa̱n kjuinchón ijngokʼalee. Tjínkʼa je ndsʼee xi i̱ tsole je chjota: “Mena nga kjoeʼe̱kon ijngokʼale, a koaan tsa títjon kjoanla kuinchjale kʼoa tsa jngo mensaje sikasénleje̱ kʼianga kjuinroa”. Kʼianga kuenta nʼia jochon nga ale je chjota kui choa̱le je pastro Pablo mangíntjenngiaa. Je Pablo i kitso: “Tsín basje xi tiʼan machjénna, tonga je xi machjénle xi nkjín, jméni nga kuitjontjaisíni” (1 Cor. 10:33).

JÓKʼUÍNLEE NGA CHJA̱KAONAJMIÁ

14-16. 1) Ánni nga machjénsíni nga kʼoakʼuínlee je chjota jme xá kabichochonnilee. Jngola choa̱ tʼejnai. 2) Jósʼín jngo superintendente viajante kʼianga fákaonajmí chjota.

14 Tikjaʼaitsjenlai tsa tjín xi kuinchja̱li teléfono, tsa tsín ʼyai ʼyani xi tínchja̱li kʼoa kui skónangili jme tsojmini xi tsjoachai. Kuijin si̱kjaʼaitsjain ʼyáni xi tínchja̱li kʼoa jmé xá tínchja̱nili. Nga tokui nga tsín jokʼuínlai tochale chja̱kaonajmí ngotjui, tonga kʼoajinkʼuínlai nga tsín ali. Tonga tsa kʼoalani kuitsoli joʼmi kʼoa nga kui xá sʼín nga binyakao je chjota nga kui katakjine je tsojmi xi tsjoánganʼiole, jósʼiain. Tochajinle nda kuinóʼyalai jme xi kuitsoli. Kʼoa kuijin nga kʼoasʼianni nga̱ kui xi mená nga kʼoatsoná je chjota jme xá tjíonchja̱ni kʼoa nga kao kjoaxkóntokon katanchja̱niná. Jósʼin koanngíntjenngiaa choa̱ jebi kʼianga chja̱kaonajmiá je chjota.

15 Nʼio nkjín ʼnde jñani machjén nga kʼoaʼmilee je chjota jme xá kabichochonnilee. Kjoaixiní nga nʼio chjíle je én xi kʼuínlee, tonga si̱kjaʼaitsjenla tsa tsín jokʼuínlee jme xá kabichoñá kʼoa tokjoán i̱ kʼuínlee: “Kʼiatsa kʼoalani koa̱nli nga chja̱ʼaxin je kjoa xi tjín Sonʼnde, jñánile xi chja̱ʼaxin”. ʼYañá nga kui xá kʼoaʼminilee nga jchaa josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa nga koakolee jotso je Biblia. Tonga je chjota tochale toʼi̱ kuitso: “ʼYá chjotani xokji kʼoa ánni nga kui kjonangisínina. Jmé xi mele”. Kui xi mená nga nda katasʼele chjota kʼianga chjakaonajmiá (Filip. 2:3, 4). Jméni xi koa̱n sʼiaan.

16 Jngo superintendente viajante i sʼín. Títjon kjoanla sítiʼnda je chjota kʼoa kʼoatsole joʼmi. Xijema, kʼiaa tsjoá jngole tratado A meli jchai jokjoan tjínni xi kjoakixi kʼoa itsole: “Kui tibʼailaijin ngatsʼi chjota xi títsaojinjin je xo̱n jebi. Jaon koya faʼaitʼa xi nʼio kjonangile yaole je chjota. Koajna jngole”. Je ndsʼee kʼoatso nga ngisa nda sʼele chjota kʼoa ngisa nrʼoé kʼianga kʼoaʼmilee jme xá kabichochonnilee. Xijema, kʼianga jekatsjoále tratado je chjota, itsole: “A sakʼoaa chjonangilai yaoli jebi”. Kʼiatsa kʼoakuitso chjota jñanile xi sakʼoa kjonangile yaole, je ndsʼee bakóle tratado kʼoa bakóle jotso Biblia tʼatsʼe xi katso je chjota. Tonga tsa tsín jokuitso je chjota, jé kjoejin jngo kjoachjonangi xi faʼaitʼa tratado kʼoa kui fákaonajmíni, alikui kjoasoa síkʼéjnajin je chjota xi tífákao. Nʼio nkjín koya tjín josʼin bʼetsʼiakoaa nga chjakaonajmiá je chjota. Tjín ʼnde jñani nkjínsa koya jme xi sʼín nga tosʼa fichó jngo niʼya tongini nga kje jotsojin jme xá kabichóni. Je xi kuenta sʼiaan kui josʼin ngale je chjota jñani ʼmiyasoán ánni nga kjuinrʼoésíni nga chja̱kaonajmiá.

TOSI TONDA KOANNGÍTJENNGIAA JE KJOAFAʼAITSJEN XI KITSJOA JESÚS

17. Tojosʼin kachotʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi, jósʼin kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Jesús kʼianga ʼmiyasoán.

17 Tojosʼin kachotʼayá, jméni xi koasenkaoná nga kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Jesús kʼianga ʼmiyasoán. Kuinga kuenta sʼiaan nga kjaʼaí kjoan nga jngó jngó chjota kʼoa nga jchaxkoán je niʼyale kʼoa kao jme xi tjínle. Nga kʼia kʼuínyasoán kʼianga ngisa nkjín chjota tjío ya niʼyale kʼoa kʼianga ale nga kjoakaonajmíná. Kʼoa xi ijngosani, kuenta sʼiaan josʼin beni je chjota nga tjín xi bichókonle ánni nga kjuinrʼoésíniná.

18. Ánni nga kʼoasʼin jchatokonsíñá je chjota xi ʼmiyasonlee josʼin mená nga jchatokonná ñá.

18 Kʼianga kʼoasʼin ʼyatokoán je chjota josʼin mená nga skoe̱konná nʼio nda bichómani. Kʼianga ndʼé nikoaa je chjota kʼoa nga kuenta nʼia, niʼisenlee kʼoa bakoñá nga tinitjosoán je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Biblia kʼoa chʼasjengʼañá je Nʼainá xi tíjna ngʼajmi (Mat. 5:16). Kʼiatsa koakolee kjoaxkóntokon je chjota tochale nkjín koa̱n xi koa̱nkjainle Énle Niná (1 Tim. 4:16). Ninga koa̱nkjainle chjota kʼoa ninga mai, nda sʼe̱ tokoán nga̱ tibʼenelee yaoná nga tinitjosoán je xá xi títsjoáná Niná (2 Tim. 4:5). Chjénngilee jokisʼin je pastro Pablo, i kitso: “Kʼoasʼian xi tʼatsʼe énnda tʼatsʼe Cristo, jméni nga tojngo kʼoakaotʼasínina kao je” (1 Cor. 9:23). Tosi tonda kʼoasʼin jchatokoán je chjota kʼianga ʼmiyasoán josʼin mená nga skoe̱konná.