OVALINEPI vamwe Ovakristau ko Fiji, ankho vekahi movilinga viokukonga ovanthu opo veye Pehinangelo liononkhia mba Kristu. Tyina vahimbika okupopia nomukai umwe ankho uli kondye yeumbo liae, ombila aihimbika okuloka. Omukuatate nomukai wae avaavela omukai oo o guarda-chuva opo ayuamemo. Omukai oo ahuvu unene, iya atokola okuenda Kehinangelo. Konyima apopi okuti kahinangela vali onondaka ovalinepi ovo vemupopilile, mahi uhinangela vala etyi vemulingile. Ovalinepi ovo, valandulile onondonga mba Jesus konthele yoñgeni tuna okutekula vakuetu.

2. Onondonga patyi Jesus aavele, iya oñgeni tupondola okumbulandula?

² Onondonga patyi Jesus aavele? Wapopile okuti: “Ovipuka aviho muhanda ovanthu vemulinge, tupu nonwe ovio muvelinga.” (Mat. 7:12) Oñgeni tupondola okulandula onondonga ombo? Tete, tuesukisa okulipula okuti: ‘Inkha ndyenda pumukuetu, nahanda anthale ñgeni?’ Vali, tuesukisa okulinga ononkhono opo tulinge vakuetu ngetyi tuhanda vetulinge.—1 Cor. 10:24.

3, 4. (a) Omokonda yatyi katuesukisile vala okulandula onondonga mba Jesus tyina tuna vakuetu mewaneno? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

³  Okuti Jesus ankho ukahi nokupopia okuti tuesukisa vala okulandula onondonga mbae tyina tuna vakuetu mewaneno? Au, ankho ukahi nokupopia konthele yoñgeni tuna okutekula ovanthu aveho, alo umwe vana vetuyele. (Tanga Lucas 6:27, 28, 31, 35.) Ngotyo, tyakolela unene okulandula onondonga ombo tyina tukahi nokupopia novanthu movilinga viokuivisa, mokonda ovanyingi puvo vapondola okutavela onondaka onongwa, avakakala “nomuenyo wahapu!”—Atos 13:48.

⁴ Pahe matulilongesa konthele yomapulo ekuana tuesukisa okuhinangela tyina tukahi movilinga viokuivisa: Ovalie ndyikahi nokupopia navo? Opi ndyikahi nokupopia navo? Oola patyi yaviuka pala okupopia novanthu? Oñgeni ndyina okupopia navo? Ngetyi matulilongesa, omapulo oo apondola okutukuatesako okunoñgonoka oñgeni ovanthu vahanda okutekulwa, nonkhalelo yaviuka yokupopia navo.—1 Cor. 9:19-23.

5. Omapulo patyi tuesukisa okulipula?

⁵ Kese omunthu tuvasa movilinga viokuivisa una ovitateka viae. (2 Crô. 6:29) Tyina uhanda okupopila omunthu umwe onondaka onongwa, lipula okuti: ‘Inkha ndyenda pumukuetu, nahanda anthale ñgeni? Okuti ndyihanda omunthu oo apopie otyipuka tyimwe konthele yange ine okunkhoyesa, mahi ngwe nkhele kendyi? Ine nkhele nahanda anoñgonoke nawa amelie?’ Omapulo oo apondola okutukuatesako okulandula onondonga mba Jesus, nokutekula nawa kese omunthu tuvasa.

6, 7. Oityi tuesukisa okulinga inkha umwe tuvasa movilinga viokuivisa umoneka ngoti wanumana?

⁶ Nawike uhanda okutalwa ngatyina “ehesilivila.” Mongeleka: Mokonda Tuvakristau, tulinga ononkhono onene opo tulandule onondonga Mbombimbiliya opo “onondaka mbetu mbukale apeho onongwa.” (Col. 4:6) Mokonda tuvakuankhali, pamwe tupondola okupopia otyipuka tyimwe, konyima atulivele. (Tia. 3:2) Putyina otyo tyamamoneka, tuhanda mukuetu anoñgonoke okuti hatyoko tuatuwa. Katuhande etutale ngatyina tuvakalavi. Otyo tyitukuatesako okunoñgonoka okuti ovanthu vokutupopia omapita, tupu konyima vapondola okulivela mokonda yetyi vetupopile.

⁷ Inkha omunthu uvasa movilinga viokuivisa ekunumanena, okuti upondola okuovola okunoñgonoka omokonda yatyi akalela ngotyo? Okuti hamwe omokonda una ovitateka kovilinga ine okosikola? Okuti hamwe wavela? Ovanthu ovanyingi vanumanene etyi Onombangi vapopia navo otyikando tyotete, konyima vetavela okutomphola nawa etyi Onombangi vevetekula noluembia, nonthilo.—Pro. 15:1; 1 Ped. 3:15.

8. Omokonda yatyi tuesukisila okuivisa onondaka Mbouhamba “kovanthu aveho”?

⁸ Onthue tuivisa ovanthu vatyo aveho. Momanima ehehi, Omutala Womulavi, mononthele mbati “Ombimbiliya Ipilulula Omuenyo Wovanthu,” wapopia onongeleka mbulamba po 60. Vamwe vapopiwa mononthele ombo, ankho ovimphulu, ononkholwa, omakongombanda, ine ankho vena otyituwa tyokupuena epangwe, novihemba vikoleswa. Ovakuavo ankho ovopulitika, nononkhalamutwe mbonongeleya, ine ankho vesuka vala novilinga viavo. Vamwe ankho valinga oundalelapo, noumbalehi. Mahi, aveho ovo veiva onondaka onongwa, avetavela okulongeswa Ombimbiliya,  avapilulula omuenyo wavo, avanyingila motyili. Otyo tyilekesa okuti katupondola okutala omunthu atusoko okuti kametavela onondaka Mbouhamba. (Tanga 1 Coríntios 6:9-11.) “Ovanthu aveho” vapondola okutavela otyili.—1 Cor. 9:22.

9. Omokonda yatyi tuesukisila okukala nonthilo nomaumbo avakuetu?

⁹ Ovikando ovinyingi tuivisa ovanthu putyina vekahi momaumbo avo. (Mat. 10:11-13) Onthue tuhambukwa tyina vakuetu vakala nonthilo neumbo lietu novipuka ovikuavo vavasamo. Tyotyili, kuonthue eumbo lietu liakolela. Tuhanda likale omphangu yapama, iya katuhande ovanthu vaende-ende vala ponomphangu ambuho. Tyina tukaivisa umbo na umbo, tupu tuesukisa okukala nonthilo nomaumbo avo.—Atos 5:42.

¹⁰ Tukahi mouye mueyula oungangala, iya vahekulu veumbo velihaika tyina meumbo liavo muya ovanthu vehei. (2 Tim. 3:1-5) Tuesukisa okulityilika okulinga ovipuka vituala ovanthu okulihaika nonthue. Mongeleka, inkha ukahi nokuveta pepito, akueheya omunthu ukuyelula, upondola okusoka okutalela pondyanena ine okuliseta notyitunge, okuovola muhekulu yeumbo. Hamwe ulinga ngotyo mokonda uhanda okupopia novanthu ovanyingi movilinga viokuivisa. (Atos 10:42) Tyotyili, ove uhanda okukuatesako ovanthu okulilongesa otyili konthele ya Huku. (Rom. 1:14, 15) Mahi okuti potyilongo tyove, otyipuka otyo katyinumanesa vahekulu veumbo? Ovomunthele yavo mavasoko ñgeni? Tuesukisa okukala nonondunge, nokulityilika okulinga ovipuka vipondola okunumanesa ovanthu vopotyilongo tyetu. Apostolu Paulu wahoneka okuti: “Tuhalingei natyike tyipundukisa vakuetu, opo ovilinga vietu viokuivisa vihapopiwe omapita.” (2 Cor. 6:3) Ovanthu vopotyilongo tyetu, vapondola okutavela otyili tyina vatala okuti tuna onthilo nomaumbo avo.—Tanga 1 Pedro 2:12.

11. Omokonda yatyi tuhambukilwa tyina vakuetu vakala nonthilo nomuvo wetu?

¹¹ Ovanyingi puonthue tuna ovilinga ovinyingi. Opo tulinge ovipuka aviho, tete tuesukisa okusoka etyi matulingi, nokuonganeka nawa omuvo wetu. (Efé. 5:16; Fil. 1:10) Inkha pamoneka tyimwe tyitutyilika okulinga etyi tuapangele, tupondola okunumana. Ngotyo, tuhambukwa tyina vakuetu vakala nonthilo nomuvo wetu, nokunoñgonoka okuti tutupu omuvo omunyingi pala okukala navo. Oñgeni onondonga mba Jesus mbupondola okutukuatesako okukala nonthilo nomuvo wavakuetu tyina tuivisa?

12. Oñgeni tupondola okuholovona oola patyi yaviuka pala okukaivisa?

¹² Oola patyi yaviuka pala okupopia novanthu? Lipula okuti: ‘Apa ndyiivisa, oola patyi ovanthu vakala meumbo? Oola patyi vena omuvo wokutehelela?’ Otyiwa okuenda movilinga viokuivisa poola ovanthu vekahi momaumbo, natyina vena omuvo wokututehelela. Kovilongo vimwe, otyiwa okuenda movilinga viokuivisa umbo na umbo, kekumbi ine oketango, no kokangulohi. Inkha potyilongo tyove ongotyo, okuti upondola okuenda movilinga viokuivisa poola opo? (Tanga 1 Coríntios 10:24.) Jeova mayambe ononkhono tulinga mbokuivisa ovanthu poola yaviuka.

13. Oñgeni tupondola okukala nonthilo navana tuvasa movilinga viokuivisa?

¹³ Oñgeni matulekesa okuti tuna  onthilo navana tuvasa movilinga viokuivisa? Tyina tuvasa una ututambula nawa, tuesukisa okumuavela oumbangi omuwa, mahi katuesukisile okuhipulula nae omuvo omunyingi, mokonda hamwe wapanga okulinga otyipuka otyikuavo tyakolela unene kwe. Inkha upopia okuti ndyina ovilinga, tupondola okupopia okuti kamatusete, iya atulingi umwe ngetyi tuapopia, okuahasete. (Mat. 5:37) Tyina tumana etompho lietu, otyiwa okumupula oola patyi yaviuka pala okumutalelapo vali. Ovaivisi vamwe vapopia okuti: “Nahanda okukondoka vali. Okuti ndyipondola okukulikalela ine okukutuma o mesagem tyina nkhele neheneye?” Tyina tukala nonthilo novanthu tuvasa vena ovilinga, nokuna ovipuka ovikuavo vapanga okulinga, tukahi nokulandula ongeleka ya Paulu. Ankho kalingi vala etyi tyimuhambukiswa, mahi ankho ulinga “ehando liovanyingi, opo vayovolwe.”—1 Cor. 10:33.

14-16. (a) Omokonda yatyi tuesukisila okupopila ava tuvasa etyi tyetueta? Ava ongeleka. (b) Oityi omutalelipo umwe womauaneno alinga opo aivise nounongo?

¹⁴ Soka ñgeno omunthu umwe wekulikalela, mahi ove ohaimbuka ondaka yae. Ove kumwii, mahi, ekupulu okuti, okulia patyi ove uhole vali. Ove ulipula okuti, olie, iya uhanda tyi. Kuhande okumutañgunina, moluotyo, kumapopi nae ehimbwe, mahi tyafuile moiki otelefone. Pahe soka ñgeno omunthu oo wekulikalela, ati ame ngandi, iya ovilinga viange okukuatesako ovanthu opo valie ovikulia vikalesa nekongoko. Ekupopila  noluembia okuti una etyi tyipondola okukukuatesako. Ove mokala nehando liokumutehelela. Tyotyili, onthue tutyihole tyina ovanthu vapopia nonthue aveheliholeka. Oñgeni matulekesa okuti tuna onthilo ngoyo novanthu tuvasa movilinga viokuivisa?

¹⁵ Povilongo ovinyingi, tuesukisa okupopila vana tuvasa otyityi tyetueta. Otyili okuti tuna onondaka mbakolela pala vana tuvasa. Mahi, pahe soka ñgeno atuehelitumbula, nokupopia etyi tyetueta, atuhimbika vala okulinga epulo ngeli: “Inkha utyivila okutetulula ovitateka vikahi mouye, ñgeno otyipi watetulula?” Tulinga epulo opo tutale etyi omunthu asoka, na tuundapese Ombimbiliya metompho lietu. Mahi, omunthu tuavasa upondola okulipula okuti: ‘Omunthu ou olie, iya omokonda yatyi amphulila ngotyo? Oityi ahanda okupopia?’ Onthue tuhanda vana tuvasa vakale nehambu liokuhipulula nonthue. (Fil. 2:3, 4) Naina, oñgeni tupondola okutyilinga?

¹⁶ Omutalelipo umwe womauaneno ulinga ñgaa: Tyina amakukunya omunthu avasa, umuavela o tratadu yati, Okuti Ove Uhanda Okunoñgonoka Otyili? iya ati: “Onthue hono tukahi nokuavela ovanthu aveho potyilongo pano omukanda ou. Omukanda ou ukumbulula omapulo epandu ovanthu ovanyingi valinga. Wove oyou.” Omukuatate oo wapopia okuti, tyina ovanthu vanoñgonoka otyityi tyetueta, ovanyingi vatula omutima, iya opo tyipepuka okutualako netompho. Konyima, omukuatate oo upula omunthu avasa okuti: “Okuti wasokeliale konthele yepulo limwe pomapulo aa?” Inkha omunthu ukoyapo epulo limwe, omukuatate oo wikula o tratadu, apopi oityi Ombimbiliya ilongesa konthele yepulo olio. Inkha omunthu avasa kakoyopo epulo, omukuatate ukoyapo epulo limwe iya atualako netompho, ahalingi natyike tyikundisa omunthu avasa. Tyotyili, kuna ononkhalelo ononyingi mbokuhimbika etompho. Povilongo vimwe, tuesukisa okulandula etyi tyilingwa pokukukunya omunthu tyina nkhele tuhenemupopile etyi tyetueta. Tuesukisa okunoñgonoka okuti tyakolela okupilulula etyi ankho tuhanda okupopia okutalela komunthu tuavasa, opo ovanthu vakale nehambu liokututehelela.

17. Ombupi ononkhalelo mbumwe mbokulandula onondonga mba Jesus tyina tuivisa?

¹⁷ Ngetyi tuelilongesa, oityi tyipondola okutukuatesako okulandula onondonga mba Jesus tyina tuivisa? Onthue tutekula kese omunthu ngetyi ena okutekulwa. Tuna onthilo nomaumbo avakuetu tyina tuivisa. Tulinga atyiho tuvila opo tuivise tyina ovanthu veli momaumbo, nokuna omuvo pala okututehelela. Tuhimbika nonondaka mbukuatesako omunthu tuavasa okukala nehando liokututehelela.

18. Omokonda yatyi otyiwa okupopia nawa navakuetu movilinga viokuivisa?

¹⁸ Tyina tupopia noluembia navana tuvasa movilinga viokuivisa, nokusoka oñgeni velitehelela, tulekesa okuti tukahi nokulandula ovitumino Viombimbiliya, vinkhimaneka Tate yetu keulu. (Mat. 5:16) Ovanthu ovanyingi vapondola okulilongesa otyili tyina tukala nonthilo navo. (1 Tim. 4:16) Tyilinge ovanthu vetavela ine kavetavela onondaka Mbouhamba, matuhambukwa okunoñgonoka okuti tualingile atyiho tuvila opo tufuisepo ovilinga vietu viokuivisa. (2 Tim. 4:5) Tuhetekelei apostolu Paulu, wahonekele okuti: “Ndyilinga ovipuka aviho mokonda yonondaka onongwa, opo ndyimbupopile vakuetu.” (1 Cor. 9:23) Atuho, tulandulei onondonga mba Jesus tyina tutomphola navakuetu movilinga viokuivisa.