Ir al contenido

Ir al índice

Je Jeobá ñaki tjío chʼin chʼinle je xále

Je Jeobá ñaki tjío chʼin chʼinle je xále

“Nga̱ je Niná ali tsa tjíojen tjíokjájin xále, Ninále kjoanyʼánní.” (1 COR. 14:33TNM)

1, 2. 1) ʼYáni xi títjon kisinda je Niná. 2) Jmé xáni xi kisʼin je xi títjon kisinda Niná. 3) Jósʼin ʼyañá nga ñaki tjíojtín je ánkje.

 JE Jeobá, xi tsakʼénda ngayeje jmeni xi tjín, ñaki síkatío chʼin chʼin jmeni xi sʼín. Je xi títjon kisinda ya ngʼajmi jé ʼNdíle kʼoa “én” ʼmile. Kuinga kʼoaʼminile nga chjineʼénle Niná koan. Jenkjín miyón nó nga tísíxále Niná. Je Biblia itso xi tʼatsʼe: “Kʼia nga totsʼinle kjoa tokʼoa tíjna je én. Je én tíjnatʼa[le] Niná”. Xijema itsosa: “Jé [én] tsakʼénda ngayije tsojmi. Tsa tsín je, nitojmejin xi tjín xi kisʼenda”. Jetsʼato jao jmi nó tjínle kʼianga kisikasén Niná je ʼNdíle i̱ Sonʼnde kʼoa jéní je Jesucristo. Je Jesucristo ñaki chjotatsje koan kʼoa ñaki kʼoasʼin kisitjoson josʼin nga mele je Nʼaile (Juan 1:1-3, 14).

2 Kʼianga kjesa faʼaijin i̱ Sonʼnde je ʼNdíle Niná ñaki nʼio nda kisixále je Jeobá kʼoa kuinga “choʼnda xi nʼio nda síxá” ʼmísínile (Prov. 8:30). Kʼoa jé kisichjén Niná nga kisinda jótjín miyón ánkje tjín ya ngʼajmi (Col. 1:16). Ya Biblia itso xi tʼatsʼe ánkje: “Jngo miyón mani xi tjíosíxále, kʼoa jngo siento miyón mani xi nya ngixko̱n” (Dan. 7:10). Ninga nʼio nkjín miyón mani ánkje jebi ñaki nʼio chʼin tjío (Sal. 103:21).

3. 1) Jólatjín planeta kʼoa kao niño tjín. 2) Jósʼin tjíojtín je niño.

3 Kʼoa a kʼoati tjío chʼin chʼinle je Niná ngayeje jmeni xi kisinda ya ngʼajmi. Je Jeobá nʼio nkjín niño kisinda kʼoa nʼio nkjín planeta kisinda. Je periódiko xi bitjo México xi El Universal ʼmi itso: “Je xi sʼa kiskotʼayason je chjota kʼoatso nga ngayeje ngʼajmi jan ya kʼoakji niño tjín josa kitso je chjota científico tsakai”. Je niño ñaki tjíojtín kʼoa nga jngó jngó jtín galaxia ʼmi. Nga jngó jngó galaxia nkjín jmi miyón niño tjínle kʼoa nʼio nkjín planeta tjínle. Kʼoa je galaxia kʼoati nʼio nkjín tjíojtín kʼoa ñaki tjío chʼin chʼin.

4. Ánni nga kʼoabixónsíñá nga kʼoati tjíojtínle Niná je choʼndale xi tjío i̱ Sonʼnde.

4 Tokʼoamaná jonaská sʼin tjíojtín je ánkje xi tjío ngʼajmi, je niño kʼoa kao je planeta xi tjín (Is. 40:26). Kʼoa kuinga kʼoabixónsíñá nga kʼoati tjíojtínle Niná je choʼndale xi tjío i̱ Sonʼnde, nga̱ nʼio tse xá xi sʼin kʼoa nʼio chjíle. Jekjoan nkjín jmi nó nga tísíkʼéjna chʼin chʼin je naxinandále Jeobá kʼoa kixi tjíofitʼale saʼnda nichxin kjoatse kʼoa saʼnda ndʼaibi. Kataʼyala kʼaa choa̱ xi bakó nga tsín títsjionkon Niná je naxinandále kʼoa nga “je Niná ali tsa tjíojen tjíokjájin xále, Ninále kjoanyʼánní” (tʼexkiai 1 Corintios 14:33, 40TNM). *

JE NINÁ TSAKʼÉNDAJIN JOSʼIN TSAKATIO JE NAXINANDÁLE NICHXIN KJOATSE

5. Ánni nga kisʼejñáʼnyo choatsesínile jme xi tjínndajinle Niná xi tʼatsʼe chjotasonʼnde.

5 Kʼianga kisinda Jeobá je xijcháná xi títjon tsakatio i kitsole: “Katamantje̱ñó kʼoa katamankjínyañó, titsao sonʼnde kʼoa tatexomalao, kʼoa tjanentsjao je jti̱ xi tjín jinndáchikon kʼoa je cho̱ xi fitje̱n ya ngʼá kʼoa ngatsʼi cho̱ xi tjío i̱ tʼanangi” (Gén. 1:28). Kui xi mele tsakai nga ñaki chʼinsʼin katabatio je chjota kʼianga koa̱nnkjínya saʼnda nga sitse sonʼnde kʼoa ʼndenaxó sikao ngayeje. Tonga nga kʼoasʼin tsakajngijée je Adán kao Eva tokisʼejñáʼnyo choatsele jme xi tjínndajinle Niná (Gén. 3:1-6). Kʼianga siento nó jejaʼato, “je Jeobá tsabe nga to kjoatsʼenle chjota kisʼejnakitse i̱ sonʼnde, kʼoa nga ñaki tokui xi chʼaotjín kisatiojin ni̱ma̱le ngantsjai”. Kʼoa nga kʼoakisʼin chjota, “je sonʼnde ñaki chʼao koanchon ngixko̱n Niná xi kixi, kʼoa ñaki kjoatsʼen kisʼejnakitse”. Kuinga jngo jtsínʼio jaʼaikaosíni Jeobá nga kisikjeson ngatsʼi je chjotatsʼen (Gén. 6:5, 11-13, 17).

6, 7. 1) Ánni nga kisokosínile “kjoanda ngixko̱n Jeobá” je Noé. (Chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya jña fitsʼiani kjoaʼmiya jebi.) 2) Jmé xi koanle je chjotatsʼen xi tsakatio nichxinle Noé.

6 Tonga “je Noé kisokole kjoanda ngixko̱n Jeobá” nga̱ ñaki “chjotakixi koan. Alijme jée tsakajngi, likui kʼoakisʼin jokisʼin je chjota xi tsakatio nichxin nga tsakʼejna. Je Noé yaa tsakʼamjekao Niná xi kixi”, kʼoa je Jeobá kʼoakitsole nga jngo arca xi nʼioje kji katabʼénda (Gén. 6:8, 9, 14-16). Josʼin koannda je arca koan tsʼangi je chjota kao cho̱ kʼianga jaʼai jtsínʼio. “Je Noé kʼoakisʼin ngayeje jmeni xi kitsole je Jeobá”. Nʼio nda tsakʼéndajin je Noé josʼin kisixá nga tsakʼénda je arca kʼoa tsakinyakao je familiale. Kʼoa kʼianga jejaʼasʼen cho̱ ya arca, “je Jeobá tsakʼéchjoá je xo̱ntjoa” (Gén. 7:5, 16).

7 Kʼianga jaʼai jtsínʼio nga nó 2370 nga kjesa chʼajin nó 1, je Niná ñaki “tsakjaʼáxin tojmeni xi tjíokon i̱ tʼanangi”, tonga tsakʼasjentjai je Noé kao familiale (Gén. 7:23). Ngatsʼi je chjota xi tjín ndʼaibi yaa kitje̱nni Noé, xtile Noé kao yánchjínle. Tonga ngatsʼi je chjota xi tsín jaʼasʼen ya arca kʼienní. Ánni. Kuinga tsín kinrʼoéle Noé kʼianga kitsoyasonle (2 Ped. 2:5).

Jin chjota kitjontjai nga jaʼai jtsínʼio nga̱ ndasʼin tsakʼéndajin je Jeobá josʼin koanxá (Chótsenlai párrafo 6 kao 7)

8. Jósʼin ʼyañá nga ñaki jenda tjínndajinle Jeobá josʼin tíjna je naxinandále kʼianga jaʼasʼen ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile.

8 Kʼianga jetsʼato jin siento nó jaʼato nga jaʼai jtsínʼio, je Jeobá jngo naxinandá kisikao je chjota israelita. Ñaki nʼio nda tsakʼéndajin je Jeobá josʼin koaikao yaole chjota israelita kʼoa josʼin skoe̱xkón. Tobʼelañá, kisʼele naʼmi kao chjota levita, kʼoati kisʼe “je yánchjín xi ñaki síxá chʼin chʼin ya jña bitjasʼeen je ndʼianajño” (Éx. 38:8). Tonga nga jekʼoakitsole Jeobá je naxinandále nga katafaʼasʼen ya naxinandá Canaán nʼio nkjín xi kitsokjon kʼoa alikui kisitjoson. Kʼianga tsín kisʼele kjoamakjain je chjota jebi, je Jeobá i kitsole: “Nijngojin xi jon kuitjásʼaon ya ʼnde xi kixian nga tsjoano nga ya kuiyo, tojé Caleb ʼndíle Jefuné kao Josué ʼndíle Nun xi kjoaʼasʼen” (Núm. 14:30, 37, 38). Kuinga toje xi koan jaʼasʼensíni nga̱ toje nga jao xi nda tso én kichokao kʼianga kikotsen je ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Xijekoan, jé Josué kiskoejin Jeobá nga tsakasentítjonle je naxinandá (Núm. 27:18-23). Kʼianga to jekjoaʼasʼenkao Josué je chjota israelita ya Canaán, je Jeobá i kitsole: “Nʼiojin katamai kʼoa tajajin katamai. Ali yaolijin binyaxkónlai kʼoa ali nokjonjin, nga̱ yaa tje̱n tíjnakaoli je Jeobá Nináli tojñani nga kʼuín” (Jos. 1:9).

9. Jósʼin kisikjaʼaitsjen je Rahab xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa kao naxinandále.

9 Je Jeobá ya tje̱n tsakʼejnakao je Josué tojñani nga tsakʼamje. Tobʼelañá, kʼianga nó 1473 nga kjesa chʼajin nó 1, je chjota israelita yaa tjíochrian ya naxinandá Jericó xi nchja̱ni Canaán kʼoa je Josué jao chjota kisikasén xi kikotsenché ya ʼnde jebi. Kʼianga kicho tsabexkon je Rahab, jngo chjoónchajngi xi ya kisikatíoʼma ya sonndʼiale kʼianga kichokásjai je chjota xi kisikasén je rey nga katatsoa nga jao chjota israelita. Ánni nga kʼoakisʼinsíni Rahab. Je Rahab i kitsole nga jao chjota israelita: “ʼBeña kʼianga je Jeobá tsjoáno ʼnde jebi [...]. Nga̱ kinoʼyaníjin kʼianga je Jeobá kisixiya ndáchikon Ní kʼianga kitjoo ya Egipto, kʼoa kinoʼyaníjin jmeni xi kinikao nga jao reyle chjota amorreo [...], nga̱ je Jeobá je Nináno, jéní Niná ya ngʼajmi kao i̱ tʼanangi” (Jos. 2:9-11). Kʼianga kʼoasʼin kitʼale Jeobá kao naxinandále, je Rahab kitjontjaile yaole je kʼoa kao xínkjín kʼianga kichosíkje naxinandá Jericó je chjota israelita (Jos. 6:25). Je Rahab tsakakó nga kisʼele kjoamakjain kʼoa nʼio tsabexkón je Jeobá kao naxinandále.

JNGO JTÍN KISʼIN JE CHJOTALE CRISTO XI TSAKATIO NGA SIGLO I

10. Jméni xi kitsole je Jesús je chjotatítjonle relijión, kʼoa ánni.

10 Kʼianga tsakasentítjonle je Josué je naxinandá Israel, kisikinje kʼoa kiskoé ʼnde Canaán. Tonga jmé xi koan nga koanskanni. Je xi jngo jmi basen nó je chjota israelita kʼoakji kisitjosonle Niná kʼoa kʼoakji mai. Kʼoa kʼianga jaʼai je ʼNdíle Niná i̱ Sonʼnde, je chjota israelita jenʼio xíjin, alikui titjíosítjosonnile Jeobá kʼoa kao chjota xi tsakinyánda. Je Jesús i kitsole naxinandá Jerusalén: “Xi nikʼain chjota xi nchja̱ya tʼatsʼe Niná” (tʼexkiai Mateo 23:37, 38). Je Jeobá tsakʼasjengi je chjotatítjonle relijión kʼianga tsín kisitjoson, kʼoa kuinga i kitsosínile je Jesús: “Je kjoatéxomale Niná kʼoasʼin tjóxinnino nga jon, kʼoa kʼoaile naxinandá xi kʼoasʼin xá xi bakinle kjoatéxomale Niná” (Mat. 21:43).

11, 12. 1) Jméni xi bakó nga je Jeobá kitsjoanganʼiole je naxinandá chjotsele kʼianga siglo I. 2) ʼYáni xi naxinandá chjotsele Niná koan.

11 Kʼianga siglo I, je Jeobá tsakʼasjengi je naxinandá Israel nga kʼoasʼin xíjin koan. A kui xi tsonile nga tsín tikisʼenile Jeobá jngo naxinandá xi choʼndale mani. Mai, nga̱ jngo naxinandá chjotse kiskoejin, xi kisitjosonle Jesús kʼoa kisitjoson jme xi tsakakóyale. Naxinandá jebi kʼiaa koantsen kʼianga kisʼejna sʼuí Pentecostés nga nó 33. Jngo siento kao kanla chjotale Cristo tjíojtín ya Jerusalén kʼoa toxijña “jaʼaini ngʼajmi jngo xi fane, joni ntjao̱ xi nʼio faʼa. Janeya ngayije niʼya jña nga tjío. Koantsenle joni tsa ni̱je̱nlʼí xi koanjaoya. Jngójngó kitsaosonle. Kʼia kjaínga tokisʼejin ni̱ma̱le ngatsʼi je Espíritu Santo. Tsakʼétsʼiakao nga kjaʼaí én kinchja̱, josʼin nga je Espíritu kitsjoale nga kinchja̱ya” (Hech. 2:1-4). Jmeni xi koan kui tsakakó nga je Jeobá títsjoánganʼiole naxinandá chjotse jebi, xi chjotale Cristo ma.

12 Nga tikuini nichxin, “janla jmi mani chjota xi jaʼasʼentʼale” je chjotale Cristo. Ya Biblia kʼoatso nga “nyaonnyaon je Nainá [Jeobá] kisikjaʼasʼentʼale je chjotale Cristo je xi kuitjontjai” (Hech. 2:41, 47). Je chjotale Cristo nʼio kitsoyason kʼoa “kjaínga kison je énle Nainá. Nʼio koannkjínya chjotale ya Jerusalén. Kʼoati kjaínga nkjín mani naʼmi xi kʼoasʼin koankjainle” (Hech. 6:7). Nʼio nkjín chjota xi nda tjío je ni̱ma̱le xi koankjainle jme xi kitsoya je chjotale Cristo. Kʼoa kʼianga tsakʼéxkó Jeobá je “chjota xi li judíojin” tsakakóní nga je títsjoánganʼiole naxinandá chjotse jebi (tʼexkiai Hechos 10:44, 45).

13. Jméni xá xi kitsjoale Niná je naxinandá chjotsele.

13 Alikui jao tjínná, jme xá xi kitsjoale Niná je chjotale Cristo. Jé Jesús tsakʼéjnale choa̱. Kʼianga jekisʼenngindá je Jesús, tsakʼétsʼiakao nga kitsoyason je “kjoatéxomale ngʼajmi” (Mat. 4:17). Kʼoa tsakakóyale je chjotale nga kʼoati katasʼín. Kʼoa i kitsole: “Testigona [koaon] i̱ Jerusalén, kao ngakijnda nangi Judea, kao ya Samaria, kao jña saʼnda nga fetʼa sonʼnde” (Hech. 1:8). Je chjotale Cristo koanjinle jmeni xi tjínnele sʼin. Ñandia kʼianga je Pablo kao Bernabé nga tjío ya Antioquía de Pisidia i kitsole je chjota judío xi kontra tjíobatiole: “Kjoakixi koanchjénkjoanla nga kinchja̱yajinno nga jon je énle Niná. Tonga kui nga kaino, kʼoa nikjaʼaitsjaon nga tsín kui bakinno kjoabijnachon ngantsjai, koeni, koangínchonlaijin chjota xi li judíojin. Kʼoasʼin tsakatéxomanajin Nainá, kʼoakitso: Ji tsakʼejnale xá nga niʼisenlai chjota xi li judíojin, jméni nga kʼoasʼin kuitjontjaini chjota jña saʼnda fetʼani sonʼnde” (Hech. 13:14, 45-47). Saʼnda nga siglo I, je naxinandále Jeobá kui tjíotsoyason jmeni xi kisʼin je Niná nga kuitjontjai je chjotasonʼnde.

NINGA NʼIO NKJÍN XI TJÍOBIYA JE CHOʼNDALE NINÁ TJÍONJENGILE YAOLE

14. 1) Jméni xi koanle je naxinandá Jerusalén kʼianga siglo I. 2) ʼYáni xi kitjontjaile yaole.

14 Me ngatsʼi je chjota judío nga tsín kinrʼoé je én xi kitsoya je Jesús kʼoa tsín kisitjoson jmeni xi tongini tsakájinkon je chjotale kʼianga kitsole: “Kʼia nga jchao Jerusalén, nga tjíochjoandaile sondado, jchaoʼni nga kuixo̱ya xítí. Kʼia je chjota xi tjío ya Judea, katamanga ya jinjñá, kʼoa je xi tjío ngabasenle Jerusalén, kʼoati katafixin, kʼoa je xi ya tjío ngichao, ali ya faʼasʼenjin naxinandá” (Luc. 21:20, 21). Kitjoson jmeni xi kitso je Jesús. Kʼianga yátsʼin tsakinyále chjota romano je chjota judío, je sondado romano xi séjnatítjonle je Cestio Galo kichokationdai ya naxinandá Jerusalén nga nó 66. Tonga toxijña ki ijngokʼani. Kʼoa kʼiaa kitjoʼndele je chjotale Cristo nga kitjoni Jerusalén kao Judea. Je chjota xi Eusebio ʼmi, xi kui kiski jme xi koan nichxin kjoatse kʼoakitso nga ya nʼioxó nkjín mani xi ya jaʼatojin xo̱ngá Jordán kʼoa yaxó kitoka ya naxinandá Pela xi nchja̱ni Perea. Kʼoa kʼianga nó 70, je chjota sondado romano kicho ijngokʼa ya Jerusalén kʼoa kisikjeson je naxinandá, nga kʼia jé séjnatítjonle xi Tito tsakʼin. Jmé xi koanle je chjotale Cristo. Kinjengile yaole nga̱ kisitjoson jme xi kitsole Jesús.

15. Jméni xi tsín tsakʼéchjoale je chjotale Cristo nga koannkjínya.

15 Ninga kjoa jaʼatojin je chjotale Cristo xi tsakatio kʼianga siglo I kʼoa ninga kitjenngike chjota kʼoa kichotʼayakao kjoamakjainle tosi tonda koannkjínya (Hech. 11:19-21; 19:1, 19, 20). Kuinga koannkjínyani nga je Jeobá kisichikontʼain (Prov. 10:22).

16. Jméni xi tjínnele kisʼin nga jngó jngó je chjotale Cristo nga ñaki taja kisatio kjoamakjainle.

16 Kʼianga ñaki taja kisatio kjoamakjainle, nga jngó jngó je chjotale Cristo xi kʼia tsakatio tsakʼénele yaole. Koanchjénle nga nʼio kiskotʼaya je Énle Niná, nga kintsjai je kjoajtínle kʼoa nga ñaki kao kjoatsjoa kitsoyason je énnda chjotse. Kʼianga kʼoakisʼin, kui xi kisitaja kjoamakjainle kʼoa xi jtín sʼin kisikatío ya jinjtín, tojo ma tsa ndʼai. Je jtín xi tjío nga kʼia ñaki nʼio nda tjíondajinle josʼin koanxá. Je ndsʼee nʼio tsakinyakao je xá xi kisʼin je xi chjotajchínga sʼin tsakatio kʼoa kao xi siervo ministerial koan. Ndsʼee jebi ñaki kao kjoatsjoa tsakinyakao je jtín (Filip. 1:1; 1 Ped. 5:1-4). Kʼoati kichosíxatʼa je xi superintendente viajante sʼin tjío, jolani tsa Pablo (Hech. 15:36, 40, 41). Ñaki mangóson josʼin tsakatio je jtínle je chjotale Cristo nga siglo I josʼin tiyoaa ndʼaibi. Nʼio bʼailee kjoanda je Jeobá nga kʼoasʼin tsakʼéndajin nga ñaki tjíosíxá chʼin chʼin je choʼndale nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoa kao nichxin kjoatse. *

17. Jméni xi chótʼayá ya kjoaʼmiya xi ijngo.

17 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼianga toje tífikjetʼa jme xi chonle je Na̱i, je choʼndale Jeobá xi tjío i̱ Sonʼnde ngisa nʼio tjíosíxá. A tsín tibiyotje̱nngiaa josʼin tísíxá je naxinandále Jeobá. A ngisa kjimataja je kjoamakjainná. Yaa kjoaʼmiya xi ijngo chótʼayá xi tʼatsʼe jebi.

^ párr. 4 1 Corintios 14:33, 40, TNM: “Nga̱ je Niná ali tsa tjíojen tjíokjájin xále, Ninále kjoanyʼánní. Joma ngakjijnda jña tjío je jtínle chjotatsje. Tonga ngayeje kjoa ñaki nda katabitjoson kʼoa ñaki nda katasʼendajin”.

^ párr. 16 Chótʼai je rebista La Atalaya xi tsʼe 15 de julio de 2002 jñani tso: “Los cristianos adoran con espíritu y con verdad” kao “Siguen andando en la verdad”. Koaan chótʼajin je foyeto ʼYáni xi kʼoatjíosʼín ndʼaibi josʼin mele Jeobá. Foyeto jebi yaa kuitsoyali josʼin tísíxá ndʼaibi je naxinandále Niná.