Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Jeova Huku Omuonganeki

Jeova Huku Omuonganeki

“Huku, ha Huku ko yonondyaya, mahi o Huku yombembwa.”1 COR. 14:33.

OMUTUNGI wetu Jeova, walinga ovipuka aviho monkhalelo yaongana nawa. Tete, watunga Omona wae Jesus. Ombimbiliya iihana Jesus okuti “Ondaka” mokonda oe omutumwa-ndaka wavilapo wa Huku. Ombimbiliya yati: “Ponthyimbi ankho Ondaka, iya Ondaka ankho ikahi na Huku.” Ukahiale keulu nokuumbila Jeova omanima omanyingi. Tupu Ombimbiliya yapopia konthele ya Jesus okuti: “Ovipuka aviho viatungwa menyina liae [Ondaka], natyike tyatungwa otyo ehepo.” Omanima alamba po 2.000 konyima, Huku watumine Ondaka pano pohi akala omunthu wehena onkhali Jesus Kristu. Nekolelo, Jesus walingile atyiho Tate yae ankho emutuma.João 1:1-3, 14.

1, 2. (a) Olie Huku atetekela okutunga, iya oñgeni Jeova emuundapesa? (b) Oñgeni tutyii okuti onoandyu mbaonganekwa nawa?

2 Puetyi nkhele eheneye pano pohi, Jesus ankho uumbila Huku noukuatyili “ngomesene yovilinga.” (Pro. 8:30) Pokati ka Jesus, Jeova watunga onoandyu ononyingi keulu. (Col. 1:16) Ombimbiliya itupopila okuti Jeova waonganeka nawa onongombo mbae mbovita onoandyu, yati: “Omakwi nomakwi vemuumbila [Jeova], iya ovityita novityita viomakwi vakala lutai kolupala lwae.”Sal. 103:21; Dan. 7:10.

3. Kouye kuna ononthungululu onoñgapi? Oñgeni mbaonganekwa?

3 Etyi Jeova atunga ouye, watunga ononthungululu  ononyingi-nyingi wehevili okuvalula. Onoñgapi? O jornale imwe itiwa Houston, Texas, Chronicle yapopia okuti ovanongo vouye velilongesa vali iya pahe vanoñgonoka okuti mouye auho muna o nombiliau ononyingi-nyingi mbononthungululu. Otyo tyalambapo vali unene tyipona etyi ovanongo vouye ankho vasoka kohale. Okuti ononthungululu ombo mbaonganekwa nawa? Enga, ononthungululu mbaonganekwa ambukala omikeka-keka. Kese omukeka-keka una ononthungululu ononyingi-nyingi, behevilwa okuvalulwa. Omikeka-keka vimwe viaonganekwa ovikundyi-ovikundyi iya mbuihanwa okuti aglomerados (mbaongiyua), iya ovikundyi ovinene viihanwa okuti superaglomerados (mbaongiyua unene).

4. Oñgeni tutyii okuti Huku wonganeka ovaumbili vae pano pohi?

4 Onoandyu keulu, nononthungululu mbaonganekwa monkhalelo imwe ihuvisa. (Isa. 40:26) Ngotyo, tupondola okutavela okuti Omutungi wetu tupu wonganeka ovaumbili vae pano pohi. Tyakolela unene vakale tyaongana mokonda vena ovilinga viakolela unene pala okulinga. Mokueenda kuomanima omanyingi, Jeova ukahi nokuonganeka ovanthu vae opo vetyivile okumufenda nekolelo. Kuna onongeleka ononyingi mbulekesa okuti Jeova ukuatesako ovaumbili vae, iya ngwe “ha Huku ko yonondyaya, mahi o Huku yombembwa.”Tanga 1 Coríntios 14:33, 40.

HUKU WAONGANEKELE OVANTHU VAE KOHALE

5. Etyi ankho Huku ahandela ohi katyafuisiluepo mokonda yatyi?

5 Etyi Jeova atunga ovanthu votete, wevepopilile okuti: “Lityitei, amukala ovanyingi, amuyulisa ohi aiho, iya amuitumina. Onohi mbo melunga, noviila vinthanana meulu, novipuka aviho viokuna omuenyo vienda-enda kombanda yohi, vituminei.” (Gên. 1:28) Jeova katungile ovanthu ovanyingi motyikando tyike vala. Andau na Eva, ankho vena okukala novana, iya ovana ovo avakala vali novana, alo ohi aiho iyula ovanthu. Huku ankho uhanda Andau na Eva vakalese ohi aiho omphangu imwe yombembwa. Etyi Andau na Eva vaanya Huku, ehando olio alihafuisuapo. (Gên. 3:1-6) Ovana ovanyingi va Andau na Eva ankho kavaumbila Jeova, iya etyi palamba omuvo umwe “Jeova etyimono okuti ovivi viovanthu ankho ovinyingi unene kombanda yohi, neyembelo liomalusoke omitima viavo ankho evi vala omuvo auho.” Mokonda yovivi ovio, “ankho komaiho a Huku yanyonwa,” iya ankho “yeyula oungangala.” Moluotyo, Huku atokola okuetako ombila onene pala okuhanyako onondingavivi kombanda yohi aiho.Gên. 6:5, 11-13, 17.

6, 7. (a) Omokonda yatyi Jeova ayovolele Noe? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.) (b) Oityi tyamonekelele ovanthu aveho vehetavelele ku Noe?

6 Ombila Onene, kayaipaele ovanthu aveho. “Jeova wakalele nokankhenda na Noe,” mokonda Noe ankho “omuviuki” iya ankho “weenda na Huku.” Jeova watumine Noe atunge owato omunene, iya emupopila oñgeni meutungu. (Gên. 6:8, 9, 14-16) Owato ankho watungua opo uyalale kombanda yomeva opo ovanthu novinyama vikahimo vihupe Kombila Onene. Noe nombunga yae valingile umwe atyiho Jeova evetuma. Etyi vapaka ovinyama mowato, “Jeova aiki epito.”Gên. 7:5, 16.

7 Noe walondolele ovanthu konthele Yombila Onene, mahi ovanyingi kavetavelele. (2 Ped. 2:5) Menima 2370 P.K.E.,  Ombila Onene aiya. Jeova wahanyeneko “ovipuka aviho vina omuenyo,” mahi ayovola omulume wekolelo Noe, novana vae, novakai vavo. (Gên. 7:23) Ovanthu aveho vekahiko hono, vatuka komulume wekolelo Noe nombunga yae. Mahi, aveho vaanyene omalondolo a Noe, vankhilile Mombila Onene.

Okuonganeka nawa ovipuka tyakuatesileko ovanthu etyinana okuhupa Kombila Onene (Tala pono palagrafu 6, 7)

8. Oityi tyamonekelepo etyi Huku atuma ova Isilayeli opo vanyingile Motyilongo Valaelwe?

8 Konyima Yombila Onene, etyi palamba omanima 800, Huku waonganekele ova Isilayeli opo vakale elongo. Weveonganekele mononkhalelo ambuho mbomuenyo wavo, haunene monkhalelo ankho vena okumufenda. Tupu waonganekele ovakai vamwe “opo vaundape pombundi yekaka liomaliongiyo.” (Êxo. 38:8) Jeova Huku watumine elongo opo vakakale ko Kanaa. Mahi ova Isilayeli ovanyingi vakalele nowoma, avaanye okuenda. Moluotyo, Jeova evepopila okuti: “Nawike puonwe makanyingila motyilongo naana okumuavela, o Kalebe vala omona wa Jefuné, na Josue omona wa Num.” Josue na Kalebe ovo vala vapopile onondaka mbupameka etyi vakalavele Otyilongo Valaelwe. (Núm. 14:30, 37, 38) Konyima, Huku aholovona Josue opo ahongolele ova Isilayeli. (Núm. 27:18-23) Etyi nkhele Josue ehenehongolele ova Isilayeli mo Kanaa, Jeova wemupopilile okuti: “Kala tyapama nokuakola omutima. Uhakale nowoma, mokonda Jeova, Huku yove, ukahi nove kese oku wenda nako.”Jos. 1:9.

9. Oñgeni Raabe ankho atala Jeova novanthu vae?

9 Jeova Huku ankho ukahi na Josue kese oku aya nako. Mongeleka, menima 1473 P.K.E., ova Isilayeli vaongele onthanda popepi no Jerikoo, epundaumbo limwe liomo Kanaa. Josue atumu ovalume vevali opo vakalave o Jerikoo, avavasimo omukai umwe ekunga utiwa o Raabe. Ovalume vo mepundaumbo avahande okukuata ovalavi ovo, mahi Raabe eveholeka kombanda yondyuo yae. Evepopila okuti: “Ame ndyityii okuti  Jeova memuavela otyilongo . . . , tuetyiiva etyi Jeova akukutisa omaande Elunga Enkhuhu otyo mutala . . . netyi mualinga onohamba onombali mbo va Amorreu.” Tupu ati: “Jeova Huku yenyi, o Huku yo keulu na pano pohi.” (Jos. 2:9-11) Raabe nombunga yae vakuatesileko ovanthu va Jeova. Etyi ova Isilayeli vahanyapo o Jerikoo, Jeova wayovolele Raabe nombunga yae. (Jos. 6:25) Raabe ankho una ekolelo, nonthilo onene na Jeova neongano liae.

OVAKRISTAU VOTETE ANKHO VAONGANA

10. Oityi Jesus apopilile ononkhalamutwe mbonongeleya mbova Judeu? Iya omokonda yatyi evepopilile ngotyo?

10 Puetyi Josue ankho ekahi nokuvehongolela, ova Isilayeli vetyivilile okunyingila momapundaumbo aeho o Kanaa. Mahi konyima, mokueenda kuomanima ehungi po 1.500, ova Isilayeli vakalele tyehena ekolelo ovikando ovinyingi. Etyi Jesus eya pano pohi, ova Isilayeli ankho kavetavela ku Jeova, no kovauli vae. Moluotyo, Jesus aihana ova Isilayeli vakala mo Jelusalei okuti ‘ovaipai vovauli.’ (Tanga Mateus 23:37, 38.) Jeova waanyene ononkhalamutwe mbonongeleya mbova Judeu mokonda youmphuki wavo. Jesus wevepopilile okuti: “Ouhamba wa Huku mamuupolwa aupewa elongo maliave ovinyango.”Mat. 21:43.

11, 12. (a) Oityi tyalekesile okuti Jeova ankho kakuatesako elongo lio Isilayeli mahi ankho ukuatesako eongano epe? (b) Ovalie vali vakalele meongano olio epe?

11 Etyi Jesus eya pano pohi, pakala vala katutu Jeova ayale elongo lio Isilayeli. Mahi ankho nkhele una eongano liovaumbili vekolelo, vetavelele Jesus Kristu nomalongeso ae. Monthiki yo Pendekoste menima 33, Jeova wahimbika okukuatesako eongano epe, kakuatesileko elongo lio Isilayeli. Ovalongwa va Jesus ankho vena 120 ankho veliongiya etyi “vauhulukilwa nomuuno watunda keulu ukahi ngo womphepo onene, auyula mondyuo aiho. Iya avamono omalaka ekahi ngotupia, aeliyapauka kese limwe aliwila pomutue wa kese umwe puvo. Iya aveho avakala tyeyula ospilitu sandu, avahimbika okupopia omalaka elikalaila.” (Atos 2:1-4) Otyipuka otyo tyihuvisa ankho tyilekesa okuti, tyotyili Jeova ankho ukahi nokukuatesako eongano epe liovalongwa va Kristu.

12 Monthiki yatyo oyo, ovanthu 3.000 aveliwaneka meongano epe lia Jeova. Tupu Ombimbiliya ipopia okuti “ononthiki ambuho Jeova watuaileko okuyawisako vana ankho vekahi nokuyovoka.” (Atos 2:41, 47) Ovalongwa va Jesus vakalele nehambu movilinga viavo viokuivisa, Ombimbiliya yati: “Ondaka ya Huku yatuaileko okuliyandyana, omuvalu wovalongua auliyawisa unene mo Jelusalei.” Ovanthu ovanyingi vomutima waviuka, okukutikinyamo ovanakwa ovanyingi, vetavelele ondongeso ya Kristu. (Atos 6:7) Etyi Jeova aeta ovanthu ankho vehe va Judeu mewaneno Liovakristau, atyilekesa nawa okuti ankho ukahi nokukuatesako eongano epe.Tanga Atos 10:44, 45.

13. Ovilinga patyi Huku aavelele eongano liae epe?

13 Ankho tyimoneka nawa ovilinga patyi Huku aavelele ovalanduli va Kristu. Puetyi Jesus ankho ekahi pano pohi, weveavelele ongeleka. Etyi ambatisalwa, pakala vala katutu ahimbika okuivisa konthele “Youhamba wo keulu.” (Mat. 4:17) Jesus walongesile ovalongwa vae opo valinge ovilinga ankho ekahi nokulinga. Tupu wevepopilile okuti mavakala onombangi mbae “mo Judeia no ko Samaria, alo kononthele  mbokokule-kule mbo ohi.” (Atos 1:8) Okuti ovalongwa va Jesus vanoñgonokele etyi ankho vena okulinga? Enga! Onthiki imwe, Paulu na Barnabe vapopilile ova Judeu okuti ovalongwa va Jesus pahe vena okukaivisa ovanthu vovilongo ovikuavo. Paulu na Barnabe vapopile okuti: “Jeova wetutuma okuti: ‘Ame nekutuma ngotyimimi tyovilongo, opo ukale eyovo alo kononthele mbokokule-kule mbo ohi.’” (Atos 13:14, 45-47) Tunde pomuvo Wovakristau votete, eongano lia Huku likahi nokupopila ovanthu etyi Jeova ekahi nokulinga opo ayovole ovanthu.

OVAUMBILI VA HUKU VAHUPA

14. Oityi tyamonekele mo Jelusalei pomuvo Wovakristau votete, mahi ovalie vahupile?

14 Ova Judeu ovanyingi kavetavelele onondaka onongwa konthele ya Jesus, tupu kavetavelele tyina ankho evepopila okuti o Jelusalei maihanyuapo. Walondolele ovalongwa vae okuti: “Tyina muamona omafualali eliseta no Jelusalei, noñgonokei okuti ehanyauno liayo likahi popepi. Moluotyo, vana vekahi mo Judeia vahimbike okuenda no konomphunda, iya vana vekahi mokati ko Jelusalei, vatundemo, vana vekahi komapia vahanyingilemo vali.” (Luc. 21:20, 21) Ngetyi Jesus aulile, o Jelusalei aihanyuapo umwe. Ova Judeu ankho vatyitukilapo ova Roma, iya menima 66 P.K., omafualali o Roma aelisete no Jelusalei mahi aveheihanyepo. Liwa-liwa, omafualali aende, iya otyo atyaavela omphitilo ovalanduli va Jesus opo vatunde mo Jelusalei nomo Judeia. Ovanyingi vayaukile Enyana Jordau avaende konomphunda. Menima 70 P.K., omafualali o Roma aakondoka, iya ahanyepo o Jelusalei. Oityi tyamonekelele Ovakristau? Vahupile mokonda vetavelele elondolo lia Jesus.

15. Omokonda yatyi ovanthu ovanyingi ankho vakalela Ovakristau?

15 Pomuvo Wovakristau votete, Ovakristau vamonesilwe emone, iya ekolelo liavo lialolelwe. Nongotyo, ovanthu ovanyingi vakalele Ovakristau. (Atos 11:19-21; 19:1, 19, 20) Omokonda yatyi? Omokonda ewaneno Liovakristau ankho likahi nokukuatesuako na Huku.Pro. 10:22.

16. Oityi Ovakristau aveho ankho vena okulinga opo vatualeko nekolelo liapama?

16 Ovakristau aveho ankho vena okulinga ononkhono opo vatualeko nekolelo liapama, nokukala newaneko. Ankho vena okulilongesa Ovihonekwa, nokuenda apeho komaliongiyo, nokuivisa nombili. Ewaneno ankho liaongana nawa. Ankho muna ovakulu vewaneno, novakuatesiko vovakulu vewaneno vafuapo pala okuvekuatesako, iya omawaneno ankho apola ouwa kovilinga viovakuatate ovo. (Fil. 1:1; 1 Ped. 5:1-4) Tupu ankho vahambukwa tyina vataleluapo novatalelipo vomawaneno, ngetyi o Paulu! (Atos 15:36, 40, 41) Tyihambukiswa unene okutala okuti efendelo lietu hono, lielifwa no Liovakristau votete. Tupandula unene mokonda Jeova apeho wonganeka nawa ovaumbili vae! *

17. Oityi matulilongesa monthele ilandulako?

17 Tukahi kononthiki mbahulililako, iya apa katutu ouye wa Satanasi mauhanyuako. Nongotyo, eongano lia Jeova pano pohi likahi vali nokuenda nokomutue tyipona kohale. Okuti nove ukahi nokuenda no komutwe neongano lia Jeova? Onthele ilandulako mailekesa oñgeni upondola okutyilinga.

^ palag. 16 Tala ononthele mbati, “Os Cristãos Adoram Com Espírito e Verdade,” “Eles Continuam Andando na Verdade” mo Sentinela 15 ya Julho yo 2002. Opo utange vali ovipuka ovinyingi konthele yeongano lia Huku pano pohi, tala omukanda Testemunhas de Jeová—Proclamadores do Reino de Deus.