Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

 SAM STORI BLONG BIFO

“I Gat Plante Kakae i Stap Yet Long Garen”

“I Gat Plante Kakae i Stap Yet Long Garen”

Long Maj 1923, George Young i kasem Rio de Janeiro

LONG yia 1923, ol man oli fulap gud long haos konset long Skul blong Drama mo Miusik, long Sao Paulo, wan bigfala taon long Brasil. Yu traem tingbaot se yu tu yu stap long taem ya, mo yu harem voes blong George Young we i stap givim tok. Mo yu luk wan narafala man tu we i stap tanem ol tok blong George Young i go long lanwis Potugis. Ol 585 man we oli stap long miting ya, oli lesin gud. Mo yu luk ol vas blong Baebol long wan bigfala skrin. Long en blong tok, samfala oli givimaot plante handred buklet long lanwis Potugis, nem blong buklet ya, Millions Now Living Will Never Die! (“!Plante Milian Man We Oli Stap Laef Naoia, Bambae Oli No Save Ded Samtaem!”) Oli givimaot sam long Inglis lanwis tu, mo long lanwis blong Jemani, mo long lanwis blong Itali. !Yu harem se bambae yu no save fogetem taem ya! Ale, ol man we oli kam lesin oli go taltalemaot ol samting we oli harem. From samting ya, tu dei afta, haos konset ya i fulap bakegen. ?Be wanem i mekem se haos konset ya i fulap olsem?

I stat wetem woman ya Sarah Bellona Ferguson. Long yia 1867, hem mo famle blong hem oli aot long Amerika, oli go laef long Brasil. Long yia 1899, Sarah i ridim sam buk we oli tokbaot Baebol, we smol brata blong hem i karem long Amerika. Sarah i save se samting we hem i ridim, hemia trutok. Hem i laekem tumas blong ridim ol buk ya. Ale, evri manis hem i kasem ol Wajtaoa long Inglis, long postofis. Sarah i glad tumas long ol tijing blong Baebol we hem i lanem, nao i raet i go long Brata Russell, i se: “Nating se yumi stap longwe tumas, be trutok i save kasem yumi. Samting ya nao i hapen long mi.”

Where Are the Dead? (long lanwis Potugis)

Sarah i traehad blong talemaot trutok blong Baebol long ol narafala. Be oltaem hem i stap tingting se, hu i save givhan moa long hem wetem famle blong hem, mo ol man Brasil we oli laekem Baebol. Long yia 1912, ol brata long Betel long Brooklyn oli talem long Sarah se wan man bambae i go long Sao Paulo. Bambae hem i karem plante taosen traket long lanwis Potugis, nem blong traket ya Where Are the Dead? (“?Ol Dedman Oli Stap Wea?”) Be  long yia 1915, Sarah i sapraes tumas taem hem i ridim long Wajtaoa se plante Baebol Studen oli ting se bambae oli go long heven i no longtaem. Nao hem i raet i gobak long Brooklyn, i se: “?Olsem wanem long ol man Brasil, mo ol narafala kantri long Saot Amerika? . . . !Saot Amerika i bigwan we i bigwan! !I gat plante kakae i stap yet long garen!” Yes, wok blong karemaot kakae long garen i no finis yet.

Samwe long yia 1920, eit yangfala blong Brasil oli go long New York long wan sip blong ami. Taem oli stap riperem sip ya, ol eit yangfala ya oli gat janis blong joen long sam kongregesen long taon ya. Ale, taem oli gobak long taon ya Rio de Janeiro, oli stat talemaot niufala bilif we oli kasem. Smoltaem i pas, nao long Maj 1923, George Young, wan eria elda, i go long Rio de Janeiro. Hem i faenem plante man we oli intres long Baebol. Ale, hem i mekem plan blong samfala oli tanem sam buk i go long lanwis Potugis. Afta, hem i go long Sao Paulo. I gat samwe long 600,000 man long taon ya. Long taem ya nao Brata Young i givim tok long haos konset mo i givimaot buklet, olsem yumi tokbaot long stat. Hem i talem se: “Long ples ya mi nomo mi Witnes, taswe mi dipen long niuspepa blong singaot ol man oli kam long tok ya.” Hem i gohed se: “Hemia fastaem we niuspepa blong Brasil i talemaot ol pablik tok blong I.B.S.A.” *

Oli yusum masin ya blong soemaot ol vas long wan bigfala skrin, taem Brata Young i stap mekem tok

Wajtaoa blong 15 Disemba 1923 i tokbaot Brasil se: “Wok i stat long Brasil long namba 1 Jun nomo, mo long taem ya i no gat wan buk long lanwis. Yumi luksave se Masta i blesem wok ya bigwan.” Ripot ya i talem se Brata Young i mekem 21 pablik tok, stat long namba 1 Jun kasem 30 Septemba. Tu long ol tok ya hem i mekem long Sao Paulo. Fulnamba blong ol man we oli kam lesin long ol tok ya, hem i 3,600. Long Rio de Janeiro tu, gud nius blong Kingdom i kasem plante moa man. Long sam manis nomo, oli givimaot bitim 7,000 buk long lanwis Potugis. Mo tu, oli printim Wajtaoa long lanwis ya, stat long manis Novemba-Disemba long yia 1923.

Sarah Bellona Ferguson i faswan long Brasil blong kasem ol Wajtaoa long Inglis

Brata Young i go luk Sarah Ferguson long haos blong hem. Wajtaoa i talem se: “Taem Sarah i luk Brata Young, smoltaem hem i no toktok. Afta, hem i sekhan long Brata Young, i lukluk stret long fes blong hem, mo i askem se: ‘?I tru se yu yu wan Pilgrim (eria elda)?’” I no longtaem, Sarah wetem sam pikinini blong hem oli baptaes. Yu traem tingbaot: !Hem i wet 25 yia blong i baptaes! Ale, long namba 1 Ogis 1924, Wajtaoa i talem se i gat 50 man long Brasil we oli baptaes finis, mo plante long olgeta oli stap long Rio de Janeiro.

Tede, i gat bitim 760,000 Witnes blong Jehova we oli stap talemaot gud nius long Brasil. I mekem 90 yia finis we Sarah i askem se: “?Olsem wanem long ol man Brasil, mo ol narafala kantri long Saot Amerika?” Yumi no moa nid blong askem kwestin ya bakegen. Naoia, long Saot Amerika, oli talemaot gud nius long lanwis Potugis mo long lanwis blong ol man Spen, mo long plante narafala lanwis blong ol man Brasil tu. Yes, long yia 1915, Sarah i talem i tru nomo se: “!I gat plante kakae i stap yet long garen!”—Stori ya i kamaot long ol buk mo pepa we ol brata oli kipimgud long Brasil.

^ par. 6 I.B.S.A. i minim International Bible Students Association.