Ir al contenido

Ir al índice

XI NGISA TÍNCHJA̱NI REBISTA JEBI: JÓSʼIN SÍKJAʼAITSJEN NINÁ XI TʼATSʼE NA̱JNO̱

Je na̱jno̱ tísíkʼien chjota ngakjijnda Sonʼnde

Je na̱jno̱ tísíkʼien chjota ngakjijnda Sonʼnde

Je na̱jno̱ nʼio nkjín chjota síkʼien.

  • Jngo siento miyón chjota kisikʼien nga siglo XX.

  • Nga xki̱ nó jaon miyón chjota síkʼien.

  • Nga xki̱ jaon segundo jngola chjota síkʼien.

Kʼoa alikui tsen ma tsa tjóxin kjoa jebi.

Je chjota xi kui kotʼayason tʼatsʼe na̱jno̱ kʼoatso kʼiatsa tosi tonda kʼoakoa̱n, nga kuicho nó 2030 tsʼatolaxó jin miyón chjota sikʼien nga xki̱ nó. Kʼoa kʼoatso nga je na̱jno̱ jmi miyón chjota sikʼien nga siglo XXI.

Tonga ali tsa tojejin chjota xi na̱jno̱ kjen xi síkiʼaon. Je xínkjín, nʼio ba male kʼoa nʼio ñʼai male tao̱n kʼianga biya je chjota xi na̱jno̱ kjen. Kʼoati jaon siento jmi chjota biya nga xki̱ nó kʼianga niʼndi̱le na̱jno̱ kjenjta. Ngatsʼiñá nga bʼetʼaná kjoa jebi nga̱ sa chjí sa chjí maxkininá kʼianga nixkiaa.

Je na̱jno̱ alikui mangóson je chʼin xi kjaʼaí nga xki sʼesjaile. Je na̱jno̱ tjín xkile, koaan sikatío je chjota. Je chjoón chjinexki xi Margaret Chan, xi directora general sʼin tíjnale Organización Mundial de la Salud (OMS), kʼoatso nga “tijeni chjota xotjíosʼín nga kʼoakjima, kʼoa sʼe̱ndajin kʼiatsa je chjotaxá kao je naxinandá koatiojtín”.

Ngakjijnda Sonʼnde je chjota nʼio tjíobʼénele yaole nga mele kjoaʼaxin je kjoa xi tíbajngi na̱jno̱. Kʼianga sá agosto nó 2012, mela jngo siento kao jankan kao xjaʼaon naxinandá tsakjaoyani josʼin nga tsín tinʼio na̱jno̱ katakjenni chjota. * Tonga toxitsjoa ninga kʼoasʼin tjíobʼénele yaole, nga̱ tjío jmeni xi ngisa tse nganʼio tjínle. Nga xki̱ nó, ya jña kjimanda je na̱jno̱ miyón dólar síkjeyale ya radio kao telebisión nga katasíkʼaxki̱ je na̱jno̱ ánni nga nkjínsa chjota katabatsesíni, jolani tsa yánchjín kao xi xʼin xi ya tjío ya naxinandá jñani jetjín choa tao̱n. Xi ijngosani, je na̱jno̱ nʼio mangaʼa chjota, kʼoa alikui jao tjínná nga nkjínsa chjota sikʼien, nga̱ jmi miyón chjota xi nʼio jekui koanngaʼa. Tsa tsín sikatío je na̱jno̱, ngisa nkjínsa chjota kuiyá ndʼai ñachan nóján.

Je xi bʼéchjoale chjota nga tsín ma síkatíoni je na̱jno̱ ninga mele sikatío kuinga nʼio bʼaxki̱ na̱jno̱ ya radio kao telebisión kʼoa nga nʼio jekoanngaʼa je chjota. Kʼoakoan je Naoko, jngo chjoón xi kʼia kisken títjon na̱jno̱ ngasʼa choa nóle. Nga kui faʼa ya radio kao telebisión kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga nʼio nda sʼín je chjota xi kui kjen. Tosi tonda kui kisken ninga kui kisikʼien je nʼaile, nga cáncer kisʼele ya xa̱nle kʼoa alikui kini ninga jao mani je ʼndíxtiyánchjínle. Naoko itso: “Kitsjokjonña tsa kʼoati cáncer tsoa̱le je xa̱nna kʼoa kʼoati koankjaojinna tsa so̱kochʼinle je ʼndíxtiyánchjínna, tonga likui kʼoakoanna nga kisikʼéjna je na̱jno̱ kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsínkʼia kʼoakoa̱nna”.

Tonga je Naoko koaan kisikʼéjna je na̱jno̱. Jmeni xi tsakasenkao Naoko kʼoati jenkjín miyón chjota tjíobinyakao. Jméni xi tjíobinyakao. Kataʼyala.

^ párr. 11 Je chjota síkʼabíson én jokji xkón je na̱jno̱, bʼasje programa xi binyakao je chjota nga tsín tina̱jno̱ katakjenni, likui tsjoáʼnde nga kui katabʼaxki̱ ya radio kao telebisión kʼoa síkin chjíle na̱jno̱.