Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU I TE ‵KAVA | TE KILOKILOGA A TE ATUA KI TE PUSI

Se Fakalavelave Lauiloa i te Lalolagi Kātoa

Se Fakalavelave Lauiloa i te Lalolagi Kātoa

A te ‵pusi se mea tatino fakamataku.

  • Ne tamate i ei a tino e toko 100,000,000 i te senitenali ko teka.

  • E ‵mate i ei a tino e toko 6,000,000 i te tausaga.

  • E nofo loa pelā ki se tino e tokotasi e mate i taki ono sekone katoa.

Kae e se mafai eiloa o ‵kalo keatea mai i ei.

E fakatāutāu ne tino pule‵pule me kafai e tumau loa penei, e iku eiloa o fanaka te aofaki o tino ‵mate ke silia atu i te 8,000,000 i te 2030. Kae e ‵valo mai ne latou me ka ‵mate atu a tino e toko 1,000,000,000 i te fakaotiga o te 21 senitenali.

A tino ‵mate i te ‵pusi e se ko latou fua kolā e ‵pusi. E aofia foki i ei a tino o te kāiga, kolā e logo‵mae i mea tau lagonaga mo mea tau tupe, e pelā foki mo tino sē ‵pusi e toko 600,000 kolā e ‵mate i tausaga takitasi mai i te ma‵nava atu ki au mai tino ‵pusi. E oko atu eiloa te amoga ‵mafa ki tino katoa ona ko te ‵togi ‵mafa o ma‵saki.

E se pelā mo nisi fakalavelave lauiloa kolā e uga atu ei a tokita ke ‵sala atu ki te faka‵leiga, e faigofie fua te faka‵leiga o te fakalavelave tenei; e lauiloa eiloa te faka‵leiga ki ei. E fai mai a te tokita ko Margaret Chan, te takitaki o te World Health Organization: “A te fakalavelave mai te paka se mea fua ne māfua mai i tino, kae e mafai faeloa o faka‵lei aka e auala i taumafaiga a malo mo tino o te fenua māfai e ma‵nako tonu latou ki ei.”

Ko sili atu nei te ‵saga malosi atu o tino i te lalolagi kātoa ki te fakalavelave tenei ki te ola ‵lei i lō aso mua. I a Aokuso 2012, ne lotoma‵lie a nisi fenua e 175 ke gasuesue o fakatapu a te fakaaogaga o te paka. * Kae e tumau eiloa a tino ma‵luga i te fesoasoani atu ki te faiga ke momea aka te masei o te fakalavelave. I tausaga takitasi, e fakamāumāu ne pisinisi faite paka a te fia piliona tālā i te faiga o faka‵pulaga ke fakamalosi atu ki tino ‵fou, maise eiloa a fāfine mo talavou kolā e ‵nofo i fenua ma‵tiva. E fakamautinoa mai foki ne te umiti ki te paka me ka tumau eiloa i te maluga o te aofaki o tino ‵mate mai te tasi piliona o tino ‵pusi kolā ko va‵lea eiloa ki ei. Ka tumau eiloa i te fanaka o te aofaki o tino ‵mate i te fasefulu tausaga mai mua nei, vagana ke fakagata ne tino te lotou ‵pusi.

E fai eiloa ne faka‵pulaga mo te umiti ki ei a tino e tokouke ke tumau i te mea telā e ma‵nako malosi latou ke ‵kalo keatea mai i ei. Tenā eiloa te mea ne tupu ki a Naoko. Ne kamata o ‵pusi tou fafine i te taimi koi talavou ei a ia. Ne lagona eiloa ne tou fafine a te auala ne fakaloiloi ei a ia i te taimi ne fakaakoako atu ei a ia ki te faifaiga tenā i te auala ne fakaasi mai i mea fakasalalau. Faitalia eiloa me ne lavea ne ia a te ‵mate atu o ana mātua ona ko te kenisa o te māmā, ne tumau eiloa tou fafine i te ‵pusi, kae puti aka foki ne ia ana tamaliki fa‵fine e tokolua. “Ne manavase au i te mea ma maua foki au ne te kenisa o te māmā kae penā foki loa mo te ola ‵lei o aku tama‵liki,” ne taku ‵tonu mai tou fafine, “kae ne seki mafai eiloa o fakagata ne au taku ‵pusi. Ne mafaufau a au me e se toe mafai o taofi aka ne au taku ‵pusi.”

Kae ne fakagata eiloa ne Naoko tena ‵pusi. Ne fakamalosi aka a ia ne te pogai foki eiloa telā ne fesoasoani atu ki te fia miliona o tino ke tumau te lotou saoloto mai te paka. Se a te pogai tenā? Fakamalosi atu ke faka‵soko loa tau faitauga.

^ pala. 11 E aofia eiloa i fakatāutāuga konei a te akoakoga o tino e uiga ki te fakamataku o te ‵pusi, te fakatapuga o pisinisi faite paka, te momea aka o te ‵togi o lafoga o paka, mo te faiga o polokalame ke fesoasoani atu ki tino ke fakagata te lotou ‵pusi.