Skip to content

Skip to table of contents

Omanu Vatatu Va Sanda Ocili Kocita 16—Nye va sanga?

Omanu Vatatu Va Sanda Ocili Kocita 16—Nye va sanga?

“OCILI nye?” Epulilo eli lia lingiwa la Pondiu Pilato ombiali yoko Roma ko Yudea kocita catete, wa pula Yesu, eci a kala kovaso yombiali. (Yoano 18:38) Epulilo Pilato a linga, ka li lekisa okuti wa kala oku sandiliya ocili. Epulilo liaye lia situlula esino lia kala vutima waye. Ku Pilato, ocili, ca kala ocina cimue omunu a pondola oku nõla, ale ocina cimue vo longisa oku tava. Momo, lomue wa limbukile onjila yoku kũlĩha ocili. Omanu valua koloneke vilo va kuete ovisimĩlo vimuamue.

Omanu vakuetavo kocifuka co Europa vo kocita 16, va liyaka locitangi coku nõla eci va pondola oku tava okuti, oco ocili. Omo lioku vetiyiwa oku tava kunene wa papa, kuenda alongiso akuavo onembele, ovo va liyaka lovisimĩlo vio kaliye via sanduiwa Lepongoloko lia tunda ko Europa koloneke viaco. Nye ovo va sukilile oku tava? Nda va limbuka ndati eci ci lomboloka ocili?

Vokuenda kuotembo kua kala alume valua pokati ka vakuavo, vatatu va nõlelepo oku sandiliya ocili. * Va tẽla ndati oku tepisa ocili lesanda? Nye va sanga? Tu konomuisi ulanduwaco.

“VA NÕLAPO OKU SONGUIWA . . . LEMBIMBILIYA”

Umalẽhe umue o tukuiwa hati, Wolfgang Capito, wa kapeleko calua alongiso etavo. Eye wa lilongisa uloño woku sakula omanu, ovihandeleko kuenda ovilongua vikuavo viesanda. Kunyamo wo 1512, Capito wa linga o patele ya loñoloha kuenda wa linga mitavaso yolombisipu kofeka yo Mainz.

Kefetikilo Capito, wa sandiliya oku tutuiya epongoloko lia nena esapulo lia litepa lelongiso lietavo lio Katolika. Noke liotembo yimue, wa fetika oku teyuila epongoloko lia lingiwa. Nye a linga? Eci a mola alongiso a litepa, wa limbuka okuti ono yavelapo yoku kũlĩhĩsa oku kunda kuaye, Embimbiliya, momo lia suapo,” ndomo ca sonehiwa vulandu wa James M. Kittelson. Capito weya oku limbuka okuti, alongiso onembele atiamẽla kombolo, kuenda ovina vikuavo via kongeliwa vokuenda kuomisa yaco, vi pongoloka etimba losonde ya Yesu. Handi vali, oku fendela olosandu, ku pisiwa Lembimbiliya. (Tanga pokakasia losapi hati: “ Kũlĩhĩsa Nda Ovina Viaco Viocili.”) Kunyamo wo 1523, Capito wa siapo ocikele caye coku kala ombisipu kuenje wa ilukila volupale luo Strasbourg, lua kala ono ya pongolola alongiso etavo kotembo yaco.

Onjo ya Capito kofeka yo Strasbourg, ya linga ocitumãlo coku li sanga kua vana va yongola oku linga epongoloko kalongiso etavo. Kuenje, va enda oku konomuisa ovina viatiamẽla kalongiso alua atavo esanda, kuenda kalongiso Embimbiliya. Ndaño vamue handi va kala oku teyuila elongiso lia Suku Umosi Muvatatu, pole, Capito velivulu a soneha losapi hati: A Reforma Radical, “ka lombololuile lacimue catiamẽla ku Suku Umosi Muvatatu.” Momo lie? Momo, wa komõha eci a limbuka okuti, onoño yimue yo ko Espanya o tukuiwa hati, Miguel Servet, wa litumbikile kovilongua viesanda, wa lekisa ovinimbu Viembimbiliya vi pisa elongiso lia Suku Umosi Muvatatu. *

Omo okuti oku likala elongiso lia Suku Umosi Muvatatu ci nena ovitangi, Capito wa lekisa utate poku situlula ovisimĩlo viaye. Pole, ovolandu a soneha a lekisa okuti ka tavele vali kelongiso lia Suku Umosi Muvatatu, osimbu ka li sangele la Servetus. Ocitunda cimue cetavo lio Katolika ca soneha okuti, Capito kumue lakamba vaye, “vamamako—oku konomuisa ovina pokolika loku pisa elumbu lietavo kuenda oku likala elongiso lia Suku Umosi Muvatatu.” Noke liocita canyamo, Capito weya oku kapiwa pomangu yatete pokati komanu vana ka va tavele kelongiso lia Suku Umosi Muvatatu.

Wolfgang Capito wa limbuka okuti, oku yuvula oku tava “Kovisonehua,” ca nyõla etavo

Eye wa tavele okuti, Embimbiliya olio ono yocili. Noke, wa popele hati. “Eceleli okuti, Embimbiliya kuenda ocihandeleko ca Kristu vi kala ono yelongiso liovina viosi.” Ndomo ca sonehiwa la Ndotolo umue o tukuiwa hati Kittelson, Capito “wa amamako oku popia hati, asongui vatavo va lueya, kuenda ka va kapele Ovisonehua.”

Onjongole yaco yoku lilongisa ocili Condaka ya Suku, ya sandekiwa la Martin Cellarius (una va tukuiwavo hati, Martin Borrhaus) okuti, wa kala vonjo ya Capito kunyamo wo 1526.

“UKŨLĨHISO WA SUKU YOCILI”

Velivulu lia Martin Cellarius losapi hati: Kupange wa Suku, wa sokisa alongiso etavo lalongiso Embimbiliya

Ulume umue o tukuiwa hati Cellarius, wa citiwa kunyamo 1499, wa loñolohele calua kelongiso liovilongua viesanda. Eye wa tava ocikele coku kala ulongisi volupale luo Wittenberg, kofeka yo Alemanya. Oku upisa kotembo yaco, olupale luo Wittenberg lua linga ono yoku Pongolola ovina, muna Cellarius a li sanga la Martinho Lutero. Kuenje, vakuavo va yonguile okuti, kalongiso onembele ku lingiwa a pongoloko.” Omo liaco, Cellarius wa tẽla oku tepisa ndati ovisimĩlo viomanu kuenda ocili ci sangiwa Vovisonehua?

Ndomo ca lomboluiwa velivulu limue li tukuiwa hati, Teaching the Reformation (Oku Longisa Ovina Via Pongoluiwa,) Cellarius wa tava kondaka yokuti, oco omunu a kuate elomboloko liocili, o sukila oku tanga Ovisonehua, oku sokisa Ovisonehua lovina vikuavo, kuenda olohutililo vi lingiwa loku likekembela.” Nye Cellarius a sanga vekonomuiso a linga lekuatiso Liembimbiliya?

Kosãi Yevambi Linene kunyamo wo 1527, Cellarius wa sandeka ovina a sanga velivulu losapi hati: On the Works of Godi, (Ovopange a Suku). Eye wa soneha okuti, alongiso onembele ndeci: Olosakramentu, kuenda etimba lia Kristu lia pongoluiwa vombolo lovinyu, ovina viaco vi lomboloka upopi wocindekaise. Ndomo Ulongisi Robin Barnes a popia, elivulu lia Cellarius, lia sitululavo “elomboluilo liovitumasuku viokuti, ku ka kala otembo yovitangi, kuenda yohali. Kuenje, ku ka lingiwa epongoloko limue voluali kuenda ovina vikuavo vi ka tẽlisiwa.”2 Petulu 3:10-13.

Akonomuiso Cellarius a linga atiamẽla komuenyo wa Yesu a komõhisa calua. Ndaño Cellarius ka pisile elongiso lia Suku Umosi Muvatatu, pole, wa tẽla oku limbuka etepiso li kasi pokati ka “Isiaye Kilu,” keunda “Omõlaye Yesu Kristu.” Omo liaco, wa soneha okuti, Yesu wa kala umue pokati kolosuku vialua, kuenda omãla va Suku ukuonene wosi.Yoano 10:34, 35.

Ulume umue o tukuiwa hati Robert Wallace, velivulu liaye losapi hati, Antitrinitarian Biography (lio kunyamo wo 1850), wa limbuka okuti, ovina Cellarius a soneha, ka kuamele elongiso lia Suku Umosi Muvatatu lio ortodoxa lina lia siatele pokati komanu vokuenda kuocita 16. * Omanu valua vakuakukonomuisa ovolandu va limbuka okuti, Cellarius wa likala elongiso lia Suku Umosi Muvatatu. Eye wa nõliwile la Suku, oco “a longise ocili catiamẽla ku Suku kuenda ca Kristu.”

ELAVOKO LIEPONGOLOKO

Kunyamo wo 1527, volupale luo Wittenberg ya kalavo onjo yulume umue o tukuiwa ukuavilongua viesanda o tukuiwa hati, Johannes Campanus, una wa tendiwile okuti, wa kala onoño yimue ya velapo koloneke viaye. Ndaño vonjo yaco omo va enda oku lingila epongoloko kalongiso atavo, pole, Campanus ka sanjukilile ovina Martinho Lutero a enda oku longisa. Momo lie?

Campanus wa pisa ovisimĩlo viokuti, ombolo lovinyu vipongoloka etimba lia Yesu kuenda osonde yaye. * Ndomo André Séguenny a lombolola ulandu waco, Campanus wa tavele kelongiso liokuti, “ombolo ka yi pongoluiwa vocina cimue cikuavo, pole, yi linga osakramentu yina yi lomboloka etimba lia Kristu liocindekaise.” Kunyamo wo 1529, kofeka yo Marburg Colloquy, kua lingiwa ohongele yimue, oco va sapele eci catiamẽla kovina vimue. Pole, ka va ecelele okuti, Campanus o lombolola ovina a lilongisa Vovisonehua. Noke liohongele yaco, akamba vaye va kala volupale luo Wittenberg, vo sapuila oco ka ka vangule vali catiamẽla Kembimbiliya.

Johannes Campanus velivulu liaye losapi hati: Restitution, wa pisa elongiso lia Suku Umosi Muvatatu

Vana va yonguile oku linga Apongoloko kalongiso onembele, va yuliwa lovina Campanus a longisa, viatiamẽla ketepiso li kasi pokati ka Isia, Lomõla kuenda espiritu sandu. Velivulu Campanus a soneha kunyamo wo 1532 losapi hati: Restitution, wa popia hati, Yesu la Isiaye, omanu vavali va litepa. Eye wa lombolola okuti, Isia Lomõla “vamuamue,” ndeci ci pita pokati kulume lukãi waye okuti, va linga “etimba limuamue.” Ndaño va linga etimba limuamue—pole, omanu vavali va litepa. (Yoano 10:30; Mateo 19:5) Campanus wa limbukavo okuti, Ovisonehua vi tukula ocindekaise cimuamue poku lekisa okuti, Isia wa velapo Omõla, ndomo Embimbiliya li ci popia hati: “Utue wukãi ulume waye; utue wa Kristu Suku.”1 Va Korindo 11:3.

Nye ci popiwa catiamẽla kespiritu sandu? Campanus wa tukula Embimbiliya poku soneha ndoco: “Lacimue ocinimbu Covisonehua ci lekisa okuti espiritu sandu omunu watatu . . . Lekuatiso liunene wespiritu sandu, Suku wa siata oku linga viosi a yongola.Efetikilo 1:2.

Lutero, wa tukula Campanus hati, ukuetombo kuenda unyãli Womõla a Suku. Kua kalavo omunu ukuavo wa yonguile okuti ku lingiwa Apongoloko kalongiso etavo, wa pinga oco Campanus a pondiwe. Pole, Campanus ka kuatele usumba omo liolondaka viaco. Ndomo ca lekisiwa velivulu losapi hati, The Radical Reformation, “Campanus wa tava kondaka yokuti, ekambo lielomboloko liatiamẽla kovina ovapostolo va longisa, kuenda kelongiso liatiamẽla ku Suku Umosi Muvatatu, kuenda komunu via vetiya valua oku tunda vetavo.”

Campanus ka kuatele ocisimĩlo coku sokiya ocisoko cimue cetavo. Eye ka kuatele onjongole yoku sanda ocili, momo wa lomboluila ovina viaco, “pokati komanu va kuete olonamalãla kuenda vana ka va tavele ku Suku.” Lekuatiso liepongoloko liaco, wa lavokaile okuti, Etavo Liokatolika, li tumbulula elongiso liocili Liakristão. Omo liaco, asongui vetavo Liokatolika va kuata Campanus, kuenje vo kapa vokayike muna a kala 20 kanyamo. Ovolandu a lekisa okuti, wa fa kunyamo wo 1575.

“KŨLĨHĨSI OVINA VIOSI”

Oku lilongisa lutate Embimbiliya, ca kuatisa Capito, Cellarius, Campanus kuenda omanu vakuavo oku tepisa ovina vocili levi viuhembi. Ndaño ovisimĩlo via vamue pokati kalume vaco va kala oku sandiliya ocili via litepele levi Viembimbiliya, pole, va sanda Ovisonehua, kuenje va sanjukila ovina viocili va lilongisa.

Upostolo Paulu wa vetiya Akristão poku popia hati: ‘Kũlĩhĩsi ovina viosi, kuenje nõlipo evi viwa.’ (1 Va Tesalonike 5:21) Oco o kuatisiwe oku sandiliya ocili, Olombangi Via Yehova via sandeka elivulu losapi hati: Embimbiliya li Longisa Nye?

^ tini. 4 Tanga pokakasia losapi hati “Vi Kulile Kumosi Toke Koku Ungula,” velivulu Testemunhas de Jeová—Proclamadores do Reino de Deus, lia sandekiwa Lolombangi Via Yehova, kemẽla 44.

^ tini. 8 Tanga ocipama losapi hati “Miguel Servet—Sozinho na busca pela verdade,vo Despertai! ya kupemba yo 2006, ya sandekiwa Lolombangi Via Yehova.

^ tini. 17 Ondaka Cellarius a tukula yokuti “suku,” poku yitiamisila ku Kristu, elivulu liaco popia ndoco: “Ondaka ya sonehiwa lololetala vitito viokuti “suku,” kuenda vikuavo via sonehiwa lololetala vinene viokuti Suku, vi yitiamisiwila lika ku Suku Ukuonenewosi.”

^ tini. 20 Elongiso lia Lutero liokuti, ombolo ka ya pongoluiwile vocina cikuavo, kuenda ovinyu, via kuata elomboloko “liocindekaise” cetimba lia Kristu, eci kua lingiwa Ocipito Condalelo ya Ñala.