Skip to content

Skip to table of contents

KAVEINGA TEFITO | KO E HĀ ʻOKU HOKO AI ʻA E NGAAHI MEʻA ʻOKU KOVÍ KI HE KAKAI LELEÍ?

Meʻa ʻE Fai ʻe he ʻOtuá Fekauʻaki mo e Koví

Meʻa ʻE Fai ʻe he ʻOtuá Fekauʻaki mo e Koví

ʻOku tala mahino mai ʻe he Tohi Tapú kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻe fai ʻe Sihova mo hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi fekauʻaki mo e faingataʻa naʻe fakatupunga ʻe Sētane ko e Tēvoló. “Ko e ʻuhinga eni naʻe fakaeʻa mai ai [ʻa Sīsū] ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú, “ke ne veteki ʻa e ngaahi ngāue ʻa e Tēvoló.” (1 Sione 3:8) Ko e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa lolotongá ʻoku makatuʻunga ia ʻi he mānumanu, tāufehiʻa mo e ngaahi ngāue fulikivanú ʻa ia ʻe fakaʻauha ʻosi. Pea “ko e pule ʻo e māmani ko ení”—ʻa Sētane ko e Tēvoló—ʻoku talaʻofa ʻa Sīsū te ne “lī ki tuʻa.” (Sione 12:31) ʻI he ʻikai ke toe ha tākiekina ʻa Sētané, ʻe fokotuʻu leva ha māmani foʻou māʻoniʻoni pea ko e māmani ko ení ʻe hoko ia ko ha feituʻu ʻoku melino.—2 Pita 3:13.

Ko e hā leva ʻe hoko ki he faʻahinga ʻoku nau fakafisi loto-fefeka ke liliu ʻenau ngaahi foungá pea fakamatematē ʻi hono fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví? Fakakaukau ki he talaʻofa mahino ko ení: “Ko e kau angatonu te nau nofoʻia ʻa e fonua, pea ko e haohaoa te ne ʻi ai ai pe. Ka ko e kakai kovi ʻe tuʻusi mei he fonua, ʻio, ko kinautolu ʻoku fai kākā ʻe taʻaki mei ai.” (Palōveepi 2:21, 22) ʻE mole atu ʻa e tākiekina fulikivanu ʻa e tangatá. ʻI he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga melino ko iá, ko e faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ʻe faai atu pē ʻo nau tauʻatāina mei he tukufakaholo taʻehaohaoá.—Loma 6:17, 18; 8:21.

ʻI he māmani foʻou ko iá, ʻe anga-fēfē hono toʻo atu ʻe he ʻOtuá ʻa e koví? Heʻikai ke ne fakataʻeʻaongaʻi ʻa e meʻaʻofa ʻo e tauʻatāina ke filí mo ngaohi ʻa e tangatá ko ha ngaahi lōpoti. ʻI hono kehé, te ne akoʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangata talangofuá ki heʻene ngaahi foungá, tokoniʻi kinautolu ke nau tafoki mei he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ngāue fakatupu maumaú.

ʻE toʻo atu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tupuʻanga kotoa ʻo e faingataʻá

Ko e hā ʻe fai ʻe he ʻOtuá ki he ngaahi palopalema ʻoku ʻikai ke hā maí? Kuó ne talaʻofa ko e founga pule hono Puleʻangá ʻoku vavé ni ke ne puleʻi ʻa e māmaní. Ko e Tuʻi kuo fakanofo ʻe he ʻOtuá ki he Puleʻanga ko iá ko Sīsū Kalaisi, kuó ne maʻu ʻa e mafai ke fakamoʻui ʻa e mahamahakí. (Mātiu 14:14) ʻOku toe maʻu ʻe Sīsū ʻa e mālohi ke puleʻi ʻa e ngaahi mālohi ʻo natulá. (Maʻake 4:35-41) Ko ia ai, ʻe mole atu ʻa e faingataʻa naʻe fakatupunga ʻi he “hokonoa . . . ʻa e faingamalie mo e tuʻutamaki.” (Koheleti 9:11) ʻI he malumalu ʻo e pule ʻa Kalaisí, ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha kovi ʻe hoko ki he tangatá.—Palōveepi 1:33.

Ko e hā ʻe hoko ki he laui miliona ʻo e kakai tonuhia naʻa nau faingataʻaʻia ʻi he mate fakamamahí? ʻI he taimi nounou ki muʻa pea fakafoki mai ʻe Sīsū ki he moʻuí ʻa hono kaumeʻa ko Lāsalosí, naʻá ne pehē: “Ko au ʻa e toetuʻú pea mo e moʻuí.” (Sione 11:25) ʻIo, ʻoku maʻu ʻe Sīsū ʻa e mālohi ke fokotuʻu hake pe fakafoki ki he moʻuí ʻa e faʻahinga kuo nau maté!

Kapau ʻoku fakamānako kia koe ʻa e fakakaukau ʻo e nofo ʻi ha māmani ʻe ʻikai ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku kovi ʻoku hoko ki he kakai leleí, ko e hā ʻoku ʻikai ke ʻai ai ko hoʻo taumuʻá ia ke ako lahi ange fekauʻaki mo e ʻOtua moʻoní pea mo ʻene taumuʻá ʻaki hono ako ʻa e Tohi Tapú? ʻOku fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻoku ʻi ho feituʻú ke tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻa e ʻilo ko iá. ʻOku mau fakaafeʻi loto-māfana atu koe ke ke fetuʻutaki fakalotofonua kiate kinautolu pe tohi ki he kau fai pulusi ʻo e makasini ko ení.