Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E Iloa ne Koe?

E Iloa ne Koe?

Ne fai pefea ne tino faite vaka i aso mua ke se mafai o ‵mama olotou vaka?

Ne fakamatala mai ne Lionel Casson, se tino poto i te faite vaka i aso mua, a mea ne fai ne tino faite vaka i taimi o te kau Loma, mai tua o taumafaiga e uke i te faiga ke mo a ma ‵mama te vaka. E masani “o pēni fakafia ne latou a sokoga mo takele ki te kolota kae ‵tao atu foki ki te kolota a te liu o te vaka.” I aso mai mua o te kau Loma, ne fakaaoga ne te kau Akkad mo te kau Papelonia a kolota i te faiga ke mo a ma ‵mama olotou vaka.

E Malaku Eiloa a Kolota Vai‵vai i Fenua o te Tusi Tapu

Ne fakasino atu foki a te Tusitusiga faka-Epelu ki se vaegā faifaiga tai ‵pau i te Kenese 6:14. E ‵fuli a te pati Epelu i konei ki te “kolota”, se vaegā oela telā e maua mai i te laukele.

E lua a vaegā kolota—e tasi e vaivai kae ko te suā mea e ‵poto. Ne fakaaoga ne tino faite vaka mua a te kolota telā e vaivai; e mafai eiloa o fakaaoga ‵tonu ne latou ki olotou vaka. Kafai e fakaaoga, e mafai o malō te kolota vaivai tenā kae makeke fakamuli telā e mafai ei o taofi aka a vai mai te ulu atu ki loto.

E malaku eiloa a kolota i fenua o te Tusi Tapu. A te Vanu o Setima, i te Tai Mate, “e ‵fonu i lua” mo kolota i ei.—Kenese 14:10.

Ne a auala ne fakaaoga i aso mua ke tuku leva ei a ika?

Ko leva ne fai a ika mo fai se meakai tāua. A koi tuai o kamata o faima‵laga atu latou mo Iesu, ne fai a nisi o ana apositolo mo fai ne tino faiika i te Tai o Kalilaia. (Mataio 4:18-22) Ne avatu a nai ika mai i olotou ika ne maua ke fakatoka i “fale gaosi meakai” kolā e ‵pili atu ki a latou.

Se Ata Telā e Fakaata Mai i ei a Tāgata Faiika o Aikupito i Aso Mua

A te auala e gaosi ei a ika, telā kāti ne fakaaoga i Kalilaia mua koi fakaaoga foki eiloa i nisi koga. E tapale keatea a mea i loto i te ika kae ‵fulu ki vai. E fakaasi mai i te Studies in Ancient Technology a mea kolā e fakamatala mai i konei: “E nani atu a katiga masima ‵lasi ki te asa, te gutu mo unafi o ika. E fakamasima loa ke logo‵fio ko pulou ei a ika ki se mea malō. Kafai ko oti ne tuku penā i se 3-5 aso, ko toe fulifuli ei kae tuku ki te leva foki eiloa tenā. I te taimi e fakasali ei kea‵tea te vai mai te foitino, kae ka maua te ika kātoa ne te masima. Mai tua o te tauakiga tenei, ko pakeke ei te foitino.”

E se iloa me e pefea te leva o ika māfai e gaosi i te auala tenei. Kae ko te avatu sāle ne te kau Aikupito i aso mua a ika ‵lei ki Sulia, e fakamaoni mai i ei me ne ‵lei ‵ki eiloa a auala kolā ne fakaaoga.