Skip to content

Skip to table of contents

Wa ci Kũlĩha?

Wa ci Kũlĩha?

Kosimbu vakuakutunga ovimbaluku va enda oku vi panga ndati okuti ka mu iñila ovava?

Ulumue umue o tukuiwa hati Lionel Casson, wa kũlĩhĩle ciwa ovimbaluku vio kosimbu, wa lombolola eci vakuakuvipanga kotembo ya va Roma va enda oku linga noke yoku sitika atokekelo avaya. Ovo va enda “oku talavaya lesela oco va sitike apangu vokati kovimbaluku kuenda koñoño.” Osimbu handi va Roma ka va fetikile oku kuama uloño waco, omanu vamue va tukuiwa vati, va Akadianos kosimbu kuenda va Bavulono va enda oku talavaya ale lesela oco ovimbaluku viavo ka vi ka vombe vovava.

Kosimbu kua kala oviva vialua viekokoto

Ovisonehua vio Heveru vi tukula uloño waco kelivulu Liefetikilo 6:14. Ondaka yo Heveru ya pongoluiwa hati, “tar” citava okuti yi lomboloka esela, ocina cimue ci tunda kopetololio.

Esela li pangiwa volonepa vivali okuti—limue lia kuata, likuavo li kasi ndovava. Kosimbu, noke yoku panga ocimbaluku, va enda oku kapamo esela li kasi ndovava. Momo ca leluka oku sitika lalio apangu. Esela noke yoku kapiwa, li kukuta. Kuenje ci kuatisa okuti, ka mu iñila ovava.

Kosimbu kua kala esela lialua. Vocimbota co ko Sidimi, ocipepi Lokalunga ka Kakuete Akimba, mua “kala oviva vialua viekokoto.”Efetikilo 14:10.

Olonjila vipi via kuamiwile kosimbu oco olõsi ka vi ka nyõlehe?

Tunde kosimbu olõsi vipanga onepa kokulia kuomanu. Osimbu handi ovapostolo ka va fetikile oku endaenda la Yesu, va kala vakuakupipa olõsi Vokalunga ko Galilea. (Mateo 4:18-22) Kotembo yaco, olõsi vimue ka va endele oku vi tuala “kolonjo” vioku seleka olõsi via kala ocipepi.

Elitalatu lilekisa va kuakupipa ko Egito yosimbu

Olonjila va kuamaile ko Galilea yosimbu poku seleka olõsi, toke cilo onjila yaco ya siata oku kuamiwa kovitumalo vimue. Olõsi tete via enda oku toliwa, kuenje vi sukuiwa lovava. Elivulu limue li tukuiwa hati Studies in Ancient Technology (Akonomuiso Ovoloño o Kosimbu,) lia lekisa okuti: “Noke yoku sukuiwa vi kapiwa omongua. Noke yoku kapiwa omongua yi sikilĩliwa lavinda. Noke yoloneke 3 ale 5, va yi sikũlũla. Osimbu yipupa ovava, omongua wiñila vombisi. Noke yoku kukuta ka yi leñela vali.”

Lomue wa kũlĩha otembo ombisi ya enda kala noke yoku pongiyiwa lonjila ya tukuiwa ndeti. Omo okuti va Egito kosimbu va enda oku landa ombisi ko Suria ci lekisa okuti, va enda oku kuama onjila yaco oco ombisi ka yi ka nyõlehe.