Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Omyero Ipwony Lutinoni Nining?

Omyero Ipwony Lutinoni Nining?

“Abedo ka tero ita me winyo mor pa mutoka ma gikato. Man obedo tyen me adekke ma Jordan pe dwogo paco i cawa ma wawacci odwog iye. Abedo ka penye kekena ni, ‘En tye kwene? Gin mo tika otimme i kome? Tika en ngeyo ni watye ka tamo pire mada?’ Ma en dong odwogo paco, onongo kiniga omaka ma pe angeyo gin ma myero atim.”​—GEORGE.

“Nyara odange matek ma oweko koma omyel adada. I kare ma alokke anene, en onongo tye ka koko dok omako wiye. Ominne ma tye ki mwaka angwen aye ogoyo wiye.”​—NICOLE.

“Nyarwa ma nyinge Natalie, ma tye ki mwaka abicel obedo ka bako doge ma wange nen calo ngat ma pe otimo bal kun waco ni, ‘Pe akwalo lagit man. Anongo anonga!’ Pien obedo ka kwerone woko, man ocwero cwinywa ma oweko wakok adada. Onongo wangeyo ni en tye ka waco lok goba.”​—STEPHEN.

KA ITYE lanyodo, tika iniang kit ma lunyodo ma guloko malo-ni giwinyo kwede? Ka ikemme ki peko acel-li, tika ipenye kekeni i kom yo mene ma myero ikwany me pwonyo latinni nyo kece ikalakala ka ce myero imiye pwony? Tika rac me pwonyo lutinoni?

PWONY OBEDO GIN ANGO?

I Baibul, nyig lok ni “pwony[-nyi] pe kwako pwodo bot latin keken. Pwony kubbe tutwalle ki miyo tira. Pe kubbe ki tim gero.​—Carolok 4:1, 2.

Pwony ma lanyodo miyo kiromo porone ki puru poto. Lapur puro potone, onyo pii i te ginapitane, ki dok gwoko ki i kom kwidi. Ka ginapitane woto ki dongo, i kine mukene lapur-ni ngado jange mujany wek omedde ki dongo maber. En ngeyo ni tic ki diro mapat pat me pur weko ginapitane dongo ma kome yot. I yo acel-li, lunyodo gigwoko lutinogi i yo mapat pat. I kine mukene mitte ni myero kiminigi pwony ma rom aroma ki ngado jang yat mujany, ma man konyo me tirogi con ki dok me dongo i yo matir. Ento, omyero kingad jang ginapita-ni ki diro wek gin mo marac pe otimme i kome, ma twero ri pi kwone olu. Kit meno bene, lunyodo myero gumi pwony i yo me mar.

Lubanga Jehovah oweko lanen maber adada ma lubbe ki kit ma lunyodo myero gumi kwede pwony i yo me mar. Pwony ma en miyo bot jo ma luwiny ma giwore kelo adwogi maber adada dok weko gibedo ki miti me ‘maro pwony.’ (Carolok 12:1) Gin ‘gimako pwony’ dok ‘pe giweko bwot.’ (Carolok 4:13) Iromo konyo latinni wek ojol pwony ki yomcwiny ka ce itimo jami adek magi ma lubbe ki kit ma Lubanga miyo kwede pwony: Jami magi gin aye (1) mar, (2) nyut niango, ki dong (3) mi kare ducu.

MI PWONY I YO ME MAR

Mar obedo guti dok en aye weko Lubanga miyo pwony. Baibul waco ni: “Rwot [Jehovah] pwonyo dok yubo ngat ma en maro, en tye calo wego ma pwodo latin ma cwinye maro mada.” (Carolok 3:12) Medo i kom meno, Jehovah “lakica dok maro dano, kiniga pe make oyot.” (Nia 34:6) Pi tyen lok man, Jehovah pe obedo dano ma maro tim gero. En bene pe yenyo bal dok pe tiyo ki leb marac, ma gin weng gitye “macalo pala lucwan ka ocobo dano.”​—Carolok 12:18.

WINY LOK PA LATINNI

Tye kono ni, lunyodo pe gitwero lubo kore ki kore lanen pa Lubanga ka odok i lok me jukke-ken. I kine mukene inongo ni diyo cwiny tek, ento i cawa meno ma cwinyi tye ka cwer-ni, wi myero opo ni miyo pwod ki kiniga pol kare kelo dic, bedo mukato kare, dok pe nyako nyige. Medo i kom meno, pe iromo pwonyo latinni ka imiye pwod pienni itye ki kiniga nyo cwinyi otur. Man nyuto ni in pe i jukke-keni.

Ki tungcel, ka imiyo pwony i yo me mar kun i jukke-keni, ci man kelo adwogi maber. Tam kong i kom kit ma George gin ki Nicole, lunyodo aryo ma kiloko i komgi malo-ni gumiyo kwede pwony.

WULEG KACEL

“I kare ma Jordan odwogo paco, an kacel ki dakona onongo kiniga omakowa adada, ento wadiyo cwinywa i kare ma Jordan tye ka lok. Kit ma cawa onongo dong okato woko-ni, wamoko ni omyero wacob lokke odiko. Wan ducu walego kacel ci wacito ka buto. Orwone, wan ducu onongo watye ma cwinywa opye me nyamo lok man kun wagudo cwiny wodwa. En ojolo kigeng ma waketo dok oye balle. Ki pwoc madit, waniang ni ka irune me timo gin moni ma nongo cwinyi tye ki kiniga, ci pe nyako nyige. Ka kong watero itwa me winyo lok, ci jami ducu pol kare cobbe kakare.”​—George.

LOK KI LATINNI

“Cwinya ocwer adada i kare ma woda oketo awano akaka i kom laminne. Ma ka miye pwod cutcut, awacce ni ocit i rumme pien kiniga onongo omaka ma pe aromo moko tam matir. Lacen, ma dong cwinya opye, acikke ni tim gero pe mitte dok anyutte kit ma owano laminne kwede. Yo ma akwanyo me cobo peko man otiyo maber adada. En okwayo kica bot laminne ci okwako kore.”​— Nicole.

Ada, pwony ma kimiyo i yo mupore, kadi bed kwako pwod, pol kare kimiyo pi mar.

NYUT NIANGO KA ITYE KA MIYO PWONY

Jehovah kare ducu miyo pwod “maberber pe ki kiniga twatwal.” (Jeremia 30:11; 46:28) En niang jami ducu, kadiwa ma pe onen atir atir. Lunyodo giromo lubo lanenne nining? Stephen, ma kiloko i kome malo-ni owaco ni: “Kadi bed ni cwinywa ocwer dok pe watwero niang gin mumiyo Natalie obedo ka kwerone ni pe ekwalo lagit, watamo i kom mwakane ki dong rwom me niangone.”

Robert, ma obedo cwar Nicole, bene temo niang jami ducu. Ka lutino gutimo gin mo marac, en penye teretere kekene ni: ‘Man mono obedo pud tyen me acel nyo kece dong odoko kitgi? Latinni-ni tika ool aola nyo pe tye ka winyo maber? Gin ma en otimo-ni mono nyuto peko mukene?’

Lunyodo ma giniang pe gitero lutino calo jo madito. Lakwena Paulo oye lok meno i kare ma ocoyo ni: “I kare ma pud an latin, aloko lok calo latin, aparo jami ducu calo latin.” (1 Jo Korint 13:11) Robert owaco ni: “Gin acel ma okonya wek abed ki neno mupore kun ajukke-kena aye me tamo i kom jami ma abedo ka timogi i kare ma pud atidi.”

Pire tek ni omyero pe ibed ki gen mukato kare woko ki dok bene pe myero inen tim marac anena. Ka itamo i kom kero pa latinni, gorone, ki dong jami mukene ma i kwone, ci man bikonyi me pwonye i yo mupore dok ki niango.

MI PWONY KARE DUCU

Malaki 3:6 waco ni: “An a Rwot [Jehovah], pe alokke.” Lutic pa Lubanga giketo gengi ducu i kom ginacoya man dok gibedo ki tekcwiny pi ngec man. Lutino bene myero kipwodgi kare ducu ka teke gutimo bal. Ka i kine mukene ipwodo latinni pienni cwinyi pe yom ento i kine mogo pe ipwode pienni cwinyi yom, man twero nyweno wiye dok cwinye tur.

Wi myero opo ni Yecu owaco ni: ‘Weku lokwu ni Eyo obed eyo ki Pe obed ni pe.’ Lok man konyo tutwal ma lubbe ki gwoko lutino. (Matayo 5:37) Tam matut ma peya iciko latinni i kom gin moni kun nongo i adane pe ibitimo. Ka iciko latinni ni ibimiye pwod ka ce otimo bal, ci omyero inen ni ilubo lokki.

Ka lanyodo ki latin giloko maber i kingi, ci man weko miyo pwony bedo kare ducu. Robert otito ni: “Ka lutinowa guweko aye ni gutim gin moni ma dakona ogengogi ni pe gutim ci aniang lacen, aloko tamma wek orwatte ki pa dakona.” Ka lunyodo tamgi pe orwatte i kit me cobo lok moni, pire tek ni gunyam lokke i mung dok bene gumok tam acel.

MIYO PWONY PIRE TEK

Ka ilubo lanen pa Jehovah kun imiyo pwony i yo me mar, inyuto niango dok imiyo kare ducu, ci itwero bedo ki gen ni tuteni-ni bikelo adwogi maber bot lutinoni. Ka ce imiyo tira i yo me mar, ci man romo konyo lutinoni me doko jo mutegi, makwiri ki dok ma gitero jami i yo mupore. Baibul waco ni: “Pwony latin con ma nongo en pud tidi kit yo ma myero en obed kwede, ci ka en odongo pe biweko lubone.”​—Carolok 22:6.