Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

“Jeova Wii Ovanthu Vae”

“Jeova Wii Ovanthu Vae”

Inkha omunthu umwe uhole Huku, omunthu oo wanoñgonokua na Huku.”1 COR. 8:3.

OVALUME vamwe ankho vetai pombundi yekaka liefendelo, ankho vahanda okuava o isesu ku Jeova. Nthele imwe ankho kuna Arau, omunene-nakwa wo Isilayeli, iya konthele onkhuavo ankho kuna Koraa novalume 250. (Núm. 16:16-18) Ankho tyimoneka ngoti aveho ovakuatyili ku Jeova. Mahi, Koraa navana ankho vaama kwe ankho onomphuki, vena omalityindailo, nelungavi, iya ankho vahanda okupunda ounakwa wa Arau. (Núm. 16:1-11) Ankho vasoka okuti Huku metavela efendelo liavo, mahi olusoke luavo ankho kaluaviukile. Tyotyili, ankho vekahi nokupenya Jeova, una utyivila okutala momitima. Huku ankho utyiete okuti o vomaandambeyo, iya vahanda okulinkhimaneka.Jer. 17:10.

2. Oityi Moisesi apopile, iya oñgeni onondaka mbae mbafuisiluepo?

2 Moisesi wapopile okuti: “Jeova malekesa olie ukahi konthele yae.” (Núm. 16:5) Oñgeni Jeova alekesile okuti wii ovalie ovafendi vae votyotyili, no vomaandambeyo? Jeova watumine otupia ahanyeko Koraa novanthu 250. (Núm. 16:35; 26:10) O Arau vala wesalelepo tyitai. Jeova walekesile nawa okuti  Arau ankho omunakwa wotyotyili iya omufendi wotyotyili wa Huku.Tanga 1 Coríntios 8:3.

3. (a) Oityi tyamonekele mewaneno Liovakristau pononthiki mba Paulu? (b) Oityi tupondola okulilongesila kuetyi Jeova alingile onomphuki pononthiki mba Moisesi?

3 Etyi palamba omanima 1.500, pomuvo wa apostolu Paulu, mewaneno Liovakristau muamonekele tyimwe tyelifwa notyo. Paulu wapopia okuti vamwe ankho veliti Ovakristau vahimbika okutavela omalongeso omatutu, otyo nkhele vekahi mewaneno. Ovanthu ovo ankho vokuatyitukilapo otyili, ankho vamoneka ngoti ovafendi votyotyili va Jeova. Mahi ngwe tyilityili ankho vekahi ngomahunyu, iya alo umwe avahimbika okunyona “ekolelo lia vamwe.” (2 Tim. 2:16-18) Okuti ankho Jeova utyiete? Enga. Paulu ankho utyii etyi Huku alingile omphuki Koraa navana ankho vaama kwe, moluotyo ankho una onthumbi yokuti Huku utyiete. Nonthue tupondola okukala nonthumbi ngoyo mu Jeova. Matulilongesa onondaka mbakolela Paulu ahonekelele Timoteo.

“AME JEOVA; HAPILULUKILE”

4. Paulu ankho una onthumbi yokuti Jeova malingi tyi? Oityi Paulu apopilile Timoteo?

4 Paulu ankho una onthumbi yokuti Jeova maimbuka ovafendi vomaandambeyo. Tupu ankho una onthumbi yokuti Jeova wii ovafendi Vae votyotyili. Onthumbi ya Paulu italelwa konondaka Huku emutuma okuhonekela Timoteo. Etyi Paulu amana okupopia okuti vokuatyitukilapo otyili vekahi nokunyona ekolelo lia vamwe, ati: “Mokonda yotyo atyiho, elisesu lia Huku litualako tyapama, nokuna o selu ei: ‘Jeova wii ovanthu vae,’ iya: ‘Kese una utumbula enyina lia Jeova, ayekepo etyi tyihaviukile.’”2 Tim. 2:18, 19.

5, 6. Omokonda yatyi onondaka “elisesu liapama lia Huku” Paulu aundapesa mbakolela? Oñgeni mbakalesile Timoteo?

5 Ombimbiliya yuundapesa ondaka “elisesu” pala okupopia ovipuka vielikalaila. Tyimwe povipuka ovio, o Jelusalei, epundaumbo enene lio Isilayeli yokohale, notyilinga tya Jesus mehando lia Huku. (Sal. 87:1, 2; 1 Cor. 3:11; 1 Ped. 2:6) Mahi onondaka ‘elisesu liapama lia Huku’ mbaundapeswa vala otyikando tyike Mombimbiliya. Oityi Paulu ankho ahanda okupopia etyi aundapesa onondaka ombo?

6 Paulu wapopia “elisesu liapama lia Huku” etyi apopia onondaka mba Moisesi konthele ya Koraa navana ankho vaama kwe, ngetyi tyahonekwa mu Números 16:5. Ngotyo, Paulu ankho ukahi nokuhinangelesa Timoteo okuti Jeova uluete etyi tyikahi nokulingwa mewaneno. Huku ankho upondola okutyilika vana vatyitukilapo otyili opo vahanyone ewaneno. Koraa ketyivilile okupilulula ehando lia Jeova, iya nii ankho kalipondola okupilululwa navana vatyitukilapo otyili mewaneno. Paulu kapopile etyi tyihangununa “elisesu liapama lia Huku.” Mahi nongotyo, etyi Paulu apopile tyakuatesileko Timoteo okukala nekolelo nokuyumba onthumbi mu Jeova.

7. Omokonda yatyi tupondola okukalela nonthumbi yokuti Jeova apeho makala omuviuki nomukuatyili?

7 Ovitumino via Jeova kavipiluluka. Salmo 33:11 yati: “Onondonga mba Jeova mambutualako apeho, omalusoke omomutima wae atualako omanima aeho.” Onotestu ononkhuavo mbupopia okuti outumini wa Jeova, noluembia lwae olunene, nouviuki wae, noukuatyili wae, vitualako apeho. (Êxo. 15:18; Sal. 106:1; 112:9; 117:2) Malaquias 3:6  yati: “Ame Jeova, hapilulukile.” Tupu, Tiago 1:17 ipopia okuti Jeova “kapilauluka ngokahi.”

ONONDAKA MBUPAMEKA EKOLELO MU JEOVA

8, 9. Oityi tupondola okulilongesila kuetyi tyahonekwa “melisesu liapama lia Huku”?

8 Kohale, ankho tyakaka okuhoneka onondaka melisesu liondyuo. Otyo ankho apeho tyilingwa pala okulekesa olie weitunga ine olie muhekulu. Paulu, omuhoneki wotete Wombimbiliya wapopia konthele yotyituwa otyo monthengele-popia. * “Elisesu liapama lia Huku” Paulu apopia mu 2 Timóteo 2:19 ankho liahonekwa ovipuka vivali: (1) “Jeova wii ovanthu vae,” (2) “Kese una utumbula enyina lia Jeova, ayekepo etyi tyihaviukile.” Otyo tyituhinangelesa etyi tutanga mu Números 16:5. (Tanga.)

9 Oityi ovanthu va Jeova vapondola okulilongesila konondaka “elisesu liapama lia Huku”? Velilongesa okuti ovitumino nonondonga mba Jeova viahangununwa movipuka evi vivali viakolela: (1) Jeova uhole vana vena ekolelo mwe, (2) Jeova uyele ovituwa ovivi. Oñgeni otyo tyelikuata nokutyitukilapo otyili mewaneno?

10. Oñgeni otyituwa tya vana vatyitukilapo otyili tyakalesile Ovakristau vekolelo pononthiki mba Paulu?

10 Timoteo na vakuavo vekolelo mewaneno ankho vasukalala unene notyituwa tyavana vatyitukilapo otyili. Ovakristau vamwe ankho hamwe velipula omokonda yatyi ovanthu ovo vayekelelwa mewaneno. Ovakristau vekolelo tyafuile ankho velipula inkha Jeova tyilityili utyiete umwe, okuti vana vena ekolelo liotyotyili mwe velikalela na vana vekahi vala nokumufenda nounkhembi.Atos 20:29, 30.

Timoteo kahongiliyilwe novituwa ovivi via vana vatyitukilapo otyili (Tala pono palagrafu 10-12)

11 Omukanda wa Paulu tyotyili wapamekele ekolelo lia Timoteo. Paulu wahinangelesile Timoteo okuti Jeova walekesile nawa okuti Koraa na vana ankho vaama kwe ovomaandambeyo. Jeova weveanyene evehanyeko, mahi alekesa okuti wapanda Arau. Tyotyili, Paulu ankho ukahi nokupopia okuti namphila ankho pena vana veliti Ovakristau, Jeova ankho malekesa ovalie tyilityili ovanthu vae, ngetyi alingile pononthiki mba Moisesi.

11, 12. Oñgeni Paulu tyilityili apamekele ekolelo lia Timoteo?

 12 Jeova kapiluluka, ngotyo tupondola apeho okuyumba onthumbi mwe. Jeova uyele ovivi, iya makamanako vana valinga ovivi otyo vehelivele. Paulu wahinangelesa Timoteo opo ehetavele omahongiliyo omavi avana veliti Ovakristau, mokonda “una utumbula enyina lia Jeova” una okuanya ovivi. *

EFENDELO LIOTYOTYILI LIETA OUWA

13. Tupondola okukala nonthumbi yatyi?

13 Onondaka Paulu ahonekelele Timoteo tupu mbupondola okutupameka. Ñgeni ngotyo? Mbulekesa okuti Jeova wii nawa vana vena ekolelo mwe. Tyotyili, Jeova kalekesa vala okuti wii vana vena ekolelo mwe, mahi tupu una esuko enene navo. Ombimbiliya yati: “Omaiho a Jeova ekahi nokutala kombanda yohi aiho, opo alekese ononkhono mbae ku vana vemuumbila nomutima auho.” (2 Crô. 16:9) Ngotyo, tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova kamalimbwa ononkhono tulinga opo tumufende.1 Tim. 1:5; 1 Cor. 15:58.

14. Onkhalelo patyi yokufenda Jeova eyele?

14 Jeova uyele vana vemufenda nomaandambeyo. Mokonda omaiho ae ekahi “nokutala kombanda yohi aiho,” upondola okunoñgonoka ovalie vehekahi “nokumuumbila nomutima auho.” Provérbios 3:32 yati: “Jeova uyele omunthu onkhembi,” una ulilekesa okuti omutaveli mahi otyo alinga onkhali pokamphengi. Namphila omunthu oo upondola okuliholeka ku vakuavo, kapondola okuliholeka ku Jeova. Ombimbiliya yati: “Una uholeka ononkhali mbae, kamakamona ouwa” mokonda Jeova una epondolo enene iya o Huku youviuki.Pro. 28:13; tanga 1 Timóteo 5:24; Hebreus 4:13.

15. Oityi tuesukisa okulityilika, iya omokonda yatyi?

15 Ovanthu ovanyingi va Jeova, vemuhole nomutima wavo auho. Katyakakele omunthu umwe mewaneno okutavela okufenda Jeova nomaandambeyo. Mahi, inkha tyamonekele pononthiki mba Moisesi, no pomuvo Wovakristau votete, tupu tyipondola okumoneka hono. (2 Tim. 3:1, 5) Okuti otyo tyilekesa okuti katupondola okuyumba onthumbi movakuatate vetu atusoko okuti hamwe havakuatyili ku Jeova? Au! Katyaviukile okuhayumbu onthumbi movakuatate vetu nonomphange apehena etyi tyilekesa okuti ononkhembi. (Tanga Romanos 14:10-12; 1 Coríntios 13:7.) Okuhayumbu onthumbi movakuatate vetu tyipondola okunyona oupanga wetu na Jeova.

16. (a) Oityi tupondola okulinga opo tuhayeke ounkhembi ukale momutima wetu? (b) Oityi tupondola okulilongesila kokakasa kati “ Tualako Okulitala Nawa . . . Tualako Okulinoñgonoka . . . ”?

16 Kese Omukristau wesukisa “okutala nawa ovipi ovilinga viae.” (Gál. 6:4) Mokonda tuvakuankhali, tupondola okuhimbika okufenda Jeova nomalusoke ahaviukile otyo tuhetyiete. (Heb. 3:12, 13) Ngotyo, tuna okutala nawa omokonda yatyi tukahi nokuumbila Jeova. Tupondola okulipula okuti: ‘Okuti ndyikahi nokufenda Jeova mokonda ndyimuhole iya nahanda akale Omutumini wange? Ine, ndyikahi vala nokusoka komuenyo omuwa mandyikakala nao Momphangu Yombembwa?’ (Rev. 4:11) Tyotyili, atuho tupondola okupolako ouwa inkha tutala nawa ovituwa vietu, nokupola momutima wetu ounkhembi auho tupondola okuvasamo.

OUKUATYILI WEETA EHAMBU

17, 18. Omokonda yatyi tuesukisila okufenda Jeova nomutima wetu auho?

17 Matupoloko ouwa inkha tulinga  ononkhono mbokupola momutima wetu ounkhembi auho. Omuhoneki wono salmu wati: “Una ehambu oyouna Jeova ahavalula onkhali yae, na una uhena omatutu.” (Sal. 32:2) Tyotyili, vana vapola ounkhembi momutima wavo vena ehambu, iya mavakakala nehambu liahapu komutwe.

18 Apa katutu, Jeova makahololola onondingavivi vahahande okulivela ine valinga onkhali pokamphengi. Malekesa “okuelikalela kukahi pokati komuviuki nondingavivi, no pokati ka una uumbila Huku na una uhemuumbila.” (Mal. 3:18) Putyina tukevelela omuvo oo, tyitupameka okunoñgonoka okuti “omaiho a Jeova atala ovaviuki, iya omatwi ae atehelela omalikuambelo avo.”1 Ped. 3:12.

^ palag. 8 Otyituwa otyo tupu tyapopiwa mu Revelação 21:14. Moversikulu oyo, muapopiwa okuti omanyina ono apostolu 12 ahonekwa “komamanya 12 elisesu.”

^ palag. 12 Onthele mailandulako maipopi oñgeni tupondola okuhetekela Jeova pokuyekapo etyi tyahaviukile.