Skip to content

Skip to table of contents

“Jeová hatene sira neʼebé ninian”

“Jeová hatene sira neʼebé ninian”

“Se ema ida hadomi Maromak, nia hatene ona kona-ba nia.”—1 KORINTO 8:3.

1. Oinsá mak Maromak nia povu balu iha tempu uluk lohi sira-nia an? (Haree dezeñu iha leten.)

 DADEER-SAAN ida, Amlulik Boot Aarão hamriik iha tabernákulu nia oin atu hasaʼe insensu ba Jeová. Iha fatin neʼebá, Kora no ninia ema naʼin-250 mós hamriik hasoru Aarão. (Números [Bilangan] 16:16-18) Sira hotu haree hanesan ema neʼebé laran-metin ba Jeová. Maibé, Kora no sira neʼebé apoia nia mak ema foti-an, ulun-toos no hakarak hadau Aarão nia pozisaun nuʼudar amlulik. (Números [Bilangan] 16:1-11) Sira hanoin katak Jeová sei simu sira-nia adorasaun. Maibé Jeová, neʼebé haree ema nia laran, sai hirus ba sira tanba nia hatene katak sira laran-makerek no buka deʼit sira rasik nia glória.—Jeremias (Yeremia) 17:10.

2. Saida mak Moisés hatete kona-ba buat neʼebé sei akontese? Oinsá mak ninia liafuan sai loos?

2 Antes neʼe, Moisés hatete: “Iha dadeer Jeová sei fó-hatene sé mak ninian.” (Números [Bilangan] 16:5) Jeová hatudu sé mak ema neʼebé adora nia ho laran no sé mak ema neʼebé laran-makerek. Hodi halo saida? Jeová haruka ahi husi lalehan atu han Kora ho ninia ema naʼin-250. (Números [Bilangan] 16:35; 26:10) Aarão mesak mak sei moris iha neʼebá. Jeová hatudu ho momoos katak Aarão mak Ninia atan no amlulik neʼebé loos.—Lee 1 Korinto 8:3.

3. (a) Saida mak akontese ba kongregasaun kristaun sira iha Paulo nia tempu? (b) Ita bele aprende saida kona-ba buat neʼebé Jeová halo ba Kora ho ninia ema?

3 Liutiha tinan 1.500, kongregasaun kristaun sira iha apóstolu Paulo nia tempu mós hasoru situasaun neʼebé atu hanesan. Paulo esplika katak ema balu iha kongregasaun komesa habelar hanorin falsu. Maski sira temi sira-nia an nuʼudar ema kristaun, maibé tuir loloos sira mak asu-fuik neʼebé ‘estraga ema balu nia fiar’. (2 Timóteo 2:16-18) Jeová haree buat neʼebé akontese iha neʼebá ka lae? Sin. Paulo hatene kona-ba buat neʼebé Maromak halo ona ba Kora no ninia ema, tan neʼe, nia fiar katak Jeová mós hatene situasaun iha kongregasaun. Mai ita aprende husi Paulo nia liafuan sira neʼebé hakerek ba Timóteo.

“HAʼU MAK JEOVÁ, HAʼU NUNKA TROKA”

4. Paulo fiar saida kona-ba Jeová? Paulo hatete saida ba Timóteo?

4 Paulo fiar katak Jeová hatene kuandu ema finje atu serbí Nia. Maibé, nia mós la iha duvida katak Jeová hatene ho momoos ema neʼebé adora nia ho laran. Paulo hatudu sai ninia fiar metin neʼe iha ninia karta ba Timóteo. Kuandu nia hakerek kona-ba oinsá mak ema kristaun falsu iha kongregasaun laran estraga ema nia fiar, nia hatutan tan: “Maski nuneʼe, Maromak tau ona uma hun neʼebé metin ho liafuan tuirmai hanesan sinál ida: ‘Jeová hatene sira neʼebé ninian’, no: ‘Sira hotu neʼebé bolu Jeová nia naran tenke husik tiha buat sira neʼebé la loos.’”—2 Timóteo 2:18, 19.

5, 6. Hodi uza liafuan “uma hun neʼebé metin”, Paulo halo saida? Oinsá mak ida-neʼe ajuda Timóteo?

5 Bíblia uza liafuan “uma hun” hodi reprezenta buat oioin. Porezemplu, ida-neʼe bele reprezenta rai-Izraél nia kapitál Jeruzalein no mós kona-ba Jesus nia knaar hodi halaʼo Maromak nia hakarak. (Salmo [Mazmur] 87:1, 2; 1 Korinto 3:11; 1 Pedro 2:6) Maibé, liafuan “uma hun neʼebé metin” neʼebé Maromak rasik mak tau, ida-neʼe mosu dala ida deʼit iha Bíblia laran. Paulo temi liafuan sira-neʼe hodi koʼalia kona-ba saida?

6 Paulo temi liafuan “uma hun neʼebé metin”, hamutuk ho Moisés nia liafuan ba Kora no ema neʼebé tuir nia. (Haree Números [Bilangan] 16:5.) Hodi halo nuneʼe, Paulo fó-hanoin Timóteo katak Jeová hatene duni saida mak akontese daudauk iha kongregasaun nia laran. Hanesan ho Kora, kristaun falsu mós la iha kbiit atu hanetik Jeová nia hakarak ba kongregasaun. Maski Paulo la esplika buat hotu kona-ba liafuan “uma hun neʼebé metin”, maibé buat neʼebé nia hatete hametin duni Timóteo nia fiar ba Jeová.

7. Oinsá mak ita hatene katak buat hotu neʼebé Jeová halo mak loos?

7 Jeová nia matadalan sira mak metin no hela ba nafatin. Salmo (Mazmur) 33:11 hatete: “Desizaun sira husi Jeová sei tahan ba nafatin, ninia hakarak sei hela ba nafatin husi jerasaun ba jerasaun.” Jeová mak Liurai, nia hatudu domin ho laran-metin, no buat hotu neʼebé nia halo mak loos. Bíblia hatudu katak ninia hahalok sira-neʼe mós nunka troka. (Êxodo [Keluaran] 15:18; Salmo [Mazmur] 106:1; 112:9; 117:2) Iha Malaquias (Maleakhi) 3:6, Jeová hatete: “Haʼu mak Jeová, haʼu nunka troka.” Tiago 1:17 mós hatete kona-ba Jeová: “Nia la muda ka la troka.”

MENSAJEN NEʼEBÉ HAMETIN FIAR BA JEOVÁ

8, 9. Ita bele aprende saida husi liafuan neʼebé bahat iha “uma hun neʼebé metin”?

8 Iha tempu antigu, bainhira ema harii uma, baibain sira bahat liafuan ruma iha uma nia hun ka aliserse hodi ema bele haree sé mak harii uma neʼe ka sé mak uma neʼe nia naʼin. Paulo mak ema primeiru atu temi kona-ba kostume neʼe iha Bíblia laran. a (Haree nota iha kraik.) Tuir ninia ai-knanoik iha 2 Timóteo 2:19, iha “uma hun neʼebé metin” neʼebé Maromak mak tau, bahat tiha ho lia-menon rua: (1) “Jeová hatene sira neʼebé ninian” no, (2) “Sira hotu neʼebé bolu Jeová nia naran tenke husik tiha buat sira neʼebé la loos”. Ida-neʼe atu hanesan ho liafuan iha Números (Bilangan) 16:5.—Lee. b

9 Ita bele aprende saida husi lia-menon neʼebé hakerek iha “uma hun neʼebé metin”? Ita bele aprende katak Maromak nia matadalan hotu mai husi lia-loos importante rua neʼe: (1) Jeová hadomi sira neʼebé laran-metin ba nia, no (2) Jeová odi hahalok aat. Oinsá mak ida-neʼe kona fali ema iha kongregasaun neʼebé kontra lia-loos?

10. Ema neʼebé kontra lia-loos nia hahalok halo ema kristaun laran-metin sente oinsá?

10 Hahalok husi sira neʼebé kontra lia-loos halo Timóteo no ema kristaun seluk sente laran-susar tebes. Balu karik husu: ‘Tansá mak ema sira-neʼe hela nafatin iha kongregasaun?’ Karik sira mós hanoin: ‘Jeová sei haree haʼu-nia adorasaun la hanesan duni ho sira neʼebé laran-makerek ka lae?’—Apóstolu 20:29, 30.

Ita bele fiar katak ema iha kongregasaun neʼebé kontra lia-loos la halo Timóteo nia fiar fraku (Haree parágrafu 10-12)

11, 12. Paulo nia karta ajuda Timóteo atu fiar metin kona-ba saida?

11 Paulo nia karta hametin duni Timóteo nia fiar. Nia fó-hanoin Timóteo kona-ba oinsá Jeová hatudu sai ho klaru katak nia simu Aarão maibé hakribi no halakon Kora ho ninia ema neʼebé laran-makerek. Hanesan neʼe mós ho Paulo nia tempu, maski kongregasaun sei iha ema kristaun neʼebé finje deʼit, sira la bele lohi Jeová neʼebé hatene ema neʼebé ninian.

12 Jeová nunka troka, tan neʼe ita bele tau fiar ba nia. Nia odi buat aat no sei fó kastigu ba ema neʼebé halo sala no lakohi arrepende an. Timóteo hetan avizu hodi hadook an husi sira-nia hahalok aat, tanba ema “hotu neʼebé bolu Jeová nia naran” tenke sees husi hahalok aat. c—Haree nota iha kraik.

ADORASAUN LOOS SEMPRE LORI BENSAUN

13. Ita bele fiar metin kona-ba saida?

13 Ita mós bele hetan laran-manas husi Paulo nia karta ba Timóteo. Oinsá? Jeová hatene ita neʼebé laran-metin ba nia, maibé liután neʼe, nia mós hatudu interese ba ita ida-idak. Bíblia hatete: “Jeová nia matan hateke bá-mai iha rai hotu atu hatudu ninia forsa hodi ajuda sira neʼebé fó sira-nia laran tomak ba nia.” (2 Crônicas [Tawarikh] 16:9) Loos duni, ita bele fiar metin katak Jeová nunka haluha ita-nia adorasaun neʼebé ita fó ho laran.—1 Korinto 15:58; 1 Timóteo 1:5.

14. Adorasaun hanesan saida mak Jeová hakribi?

14 Jeová hakribi adorasaun ho laran-makerek. Nia hatene ema hotu nia laran no bele haree sé mak “fó sira-nia laran tomak ba nia”. Jeová hakribi tebes ema neʼebé finje deʼit atu halo tuir nia maibé halo sala subasubar. (Provérbios [Amsal] 3:32) Ita bele lohi ema, maibé la bele lohi Maromak Jeová. Tanba nia iha kbiit boot no hadomi buat neʼebé loos no moos, “ema neʼebé taka ninia sala, sei ikusmai la konsege”.—Provérbios (Amsal) 28:13; lee 1 Timóteo 5:24; Ebreu 4:13.

15. Ita labele halo saida? Tanbasá?

15 Tuir loloos, Jeová nia povu hadomi nia ho laran. Ita ladún hetan irmaun ka irmán neʼebé finje deʼit atu adora Jeová. Maibé, se ema hanesan neʼe mosu iha Moisés no apóstolu nia tempu, neʼe mós bele akontese ohin loron. (2 Timóteo 3:1, 5) Neʼe katak ita bele deskonfia ita-nia maluk kristaun no duvida sira-nia laran-metin ba Jeová ka lae? Labele! Hanoin hanesan neʼe laloos. (Lee Roma 14:10-12; 1 Korinto 13:7.) Liután neʼe, se ita la tau fiar ba ita-nia maluk, ida-neʼe bele estraga ita rasik nia relasaun ho Jeová.

16. (a) Hodi buka-hatene se ita adora Jeová ho laran, ita bele halo saida? (b) Saida deʼit mak ita bele aprende husi kaixa “ Koko imi-nia an . . . haree didiʼak imi ema oinsá”?

16 Ema kristaun hotu tenke “buka-hatene ninia hahalok rasik”. (Galásia 6:4) Tanba ita ema sala-naʼin, se la kuidadu, dala ruma ita-nia laran bele sai la moos iha ita-nia adorasaun ba Jeová. (Ebreu 3:12, 13) Tan neʼe, diʼak ba ita atu hanoin kleʼan kona-ba tanbasá mak ita serbí Jeová. Husu ba ita-nia an: ‘Saida mak book haʼu atu adora Jeová? Haʼu adora Jeová hodi hanoin deʼit kona-ba goza moris diʼak iha mundu foun? Ka, haʼu hadomi nia ho laran no hakarak nia atu ukun haʼu?’ (Apokalipse 4:11) Hodi husu pergunta sira-neʼe, ita bele haree didiʼak ita-nia an atu nunka sai laran-makerek.

HAHALOK LARAN-METIN LORI HAKSOLOK

17, 18. Tanbasá mak ita tenke adora Jeová ho laran-moos no laran tomak?

17 Se ita hakaʼas an atu serbí Jeová hodi sees husi hahalok laran-makerek, ita sei hetan bensaun barak. Livru Salmo dehan: “Haksolok ba ema neʼebé Maromak la sura ninia sala, no iha nia laran la iha lia-bosok.” (Salmo [Mazmur] 32:2) Sin, sira neʼebé adora Jeová ho laran-moos no laran tomak sei hetan haksolok agora daudaun no mós iha aban-bainrua.

18 Tempu besik ona ba Jeová atu hatudu sai ema neʼebé halo sala subasubar no lakohi arrepende an. Nia sei hatudu “buat neʼebé la hanesan entre ida neʼebé loos no ida neʼebé aat, ida neʼebé serbí Maromak no ida neʼebé la serbí nia”. (Malaquias [Maleakhi] 3:18) Toʼo tempu neʼe, ita bele sente kmaan hodi hatene katak “Jeová nia matan hateke ba ema loos sira, no nia see tilun ba sira-nia harohan”.—1 Pedro 3:12.

a Apokalipse 21:14 mós hatete katak apóstolu naʼin-12 nia naran bahat tiha iha “fatuk boot sanulu-resin-rua”.

b Números 16:5: “Depois, nia koʼalia ba Kora no ba ninia ema hotu, hodi dehan: ‘Iha dadeer Jeová sei fó-hatene sé mak ninian, no sé mak santu, no sé mak tenke hakbesik ba nia, no ema neʼebé nia hili mak bele hakbesik ba nia.’”

c Iha lisaun tuirmai, ita sei koʼalia kona-ba oinsá mak ita bele banati-tuir Jeová no sees husi hahalok aat.