Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

“E Iloa ne Ieova Ana Tino”

“E Iloa ne Ieova Ana Tino”

“Kafai e alofa se tino ki te Atua, e iloa ne te Atua a te tino tenā.”—1 KOLI. 8:3.

1. Taku mai se tala i te Tusi Tapu telā e faka‵mafa mai i ei a te vaegā mafaufauga ‵se telā ne faka‵se ei a nisi tino o te Atua. (Ke onoono ki te ata i te kamataga.)

I TE taeao e tasi, ne tu atu a te Faitaulaga Sili ko Alona i te mataloa o te faleie tapu o Ieova, kae puke a te ulo e ‵sunu i ei a mea ma‵nogi. E ‵tu ‵pili atu ki ei, ko Kola mo tāgata e toko 250 e ofo foki a taulaga ma‵nogi ki a Ieova, kae tofu eiloa te tino mo tena ulo e tuku i ei a malala ‵ka. (Nume. 16:16-18) I te ‵kiloatuga ki ei i te taimi muamua, ne foliga mai i tāgata katoa ne tino tapuaki fakamaoni o Ieova. E ‵kese mo Alona, a nisi tino konā ne tino ‵teke kae sē fakamaoni kolā ne taumafai o puke a te ‵tofi fakafaitaulaga. (Nume. 16:1-11) Ne fakaloiloi ne latou a latou eiloa mai te mafaufau pelā me ka talia ne te Atua a te lotou tapuakiga. Kae ko te fakamoemoe penā se fakamaseiga ki a Ieova, telā e mafai o faitau ne ia olotou loto kae lavea olotou uiga fakaloiloi.—Iele. 17:10.

2. Se a te mea ne folafola mai ne Mose, kae mata, ne taunu ana pati?

2 Se mea ‵lei me i te aso mai mua atu, ne folafola mai a Mose: “I te taeao ma taeao, ka fakaasi mai ne te Aliki [Ieova] a te tino telā ne filifili ne ia.” (Nume. 16:5) E tonu eiloa, me ne faka‵kese ne Ieova a tino tapuaki ‵tonu mo tino tapuaki fakaloiloi i te taimi “ne aumai ei ne te Aliki [Ieova] te afi telā ne ‵sunu ei a [Kola mo] te 250 tāgata kolā ne fai olotou taulaga manogi.” (Nume. 16:35; 26:10) I te taimi foki tenā, ne fakasao ne Ieova a Alona, e fakatalitonu mai i ei a te faitaulaga tonu mo te tino tapuaki tonu o te Atua.—Faitau te 1 Kolinito 8:3.

3. (a) Se a te mea ne sae aka i aso o te apositolo ko Paulo? (e) Se a te fakaakoakoga ne fai ne Ieova i senitenali mai mua atu i te fakafesagai atu ki tino ‵teke?

3 Ne sae aka foki se mea e tai ‵pau i se 1,500 tausaga fakamuli ifo i aso o te apositolo ko Paulo. Ne talia ne nisi tino kolā ne taku pelā me ne Kelisiano a akoakoga ‵se, kae tumau eiloa i te ‵kau fakatasi mo te fakapotopotoga. Ki tino kolā e se ‵saga tonu ki ei, e seai se ‵kese o aposetate konei mo nisi tino i te fakapotopotoga. Kae e fakamataku a te lotou aposetasi ki Kelisiano fakamaoni. Ne kamata a ulosa konei e pei ki gatu mamoe o ‘fakamasei a te fakatuanaki o nisi tino.’ (2 Timo. 2:16-18) A Ieova e sē se tino maimoa telā e se saga tonu ki mea e fai, kae kāti ne iloa ne Paulo a te mea tenei mai te auala ne fakatoka ei ne te Atua a te tulaga o te kau ‵teke—ko Kola mo ana tino—i senitenali mai mua atu. Ke mafaufau tatou ki se fuaiupu fakamalosi loto mai te Tusi Tapu kae onoono me ne a akoakoga tāua e tauloto ne tatou mai i ei.

“AU KO TE ALIKI [IEOVA], E SE MAFAI EILOA AU O MAFULI”

4. Se a te mea ne talitonu ki ei a Paulo, kae ne fakaasi atu pefea ne ia a tena loto talitonu ki a Timoteo?

4 Ne iloa ‵lei ne Paulo me e mafai o matea ne Ieova a te tapuaki fakaloiloi atu ki a ia, kae ne talitonu foki me e mafai ne Ieova o fakaasi mai a tino kolā e faka‵logo ki a Ia. Ne fakaasi mai ne Paulo a te malosi o tena loto talitonu mai i fakamunaga kolā ne filifili ne ia i te taimi ne tusi ei a tena tusi fakaosofia ki a Timoteo. I te otiga ne fakasino atu ki te fakamaseiga faka-te-agaga telā ne fai ne aposetate ki nisi tino i te fakapotopotoga, ne tusi mai a Paulo: “E tiga te feitu tenā, e tu ‵mautakitaki eiloa te fakavae o te Atua, kae tenei tena fakamailoga: ‘E iloa ne Ieova ana tino,’ kae ‘Ko latou [katoa] kolā e ka‵laga ki te igoa o Ieova ka tiakina ne latou a amioga ma‵sei.’”—2 Timo. 2:18, 19.

5, 6. Se a te aoga o te fakaaogaga ne Paulo a te fakamunaga ‘te fakavae ‵mautakitaki o te Atua,’ kae ne pokotia pefea a Timoteo i te fakamunaga tenei?

5 Se a te aoga o te filifiliga ne Paulo a pati i te tusi siki tenei? Tenei fua te koga i loto i te Tusi Tapu e taku mai i ei me “e tu ‵mautakitaki eiloa te fakavae o te Atua.” E fakaaoga i te Tusi Tapu a te pati “fakavae” e pelā me se pati e fakauiga ki mea kese‵kese, e aofia i ei a Ielusalema e pelā me ko te laumua o te Isalaelu mua. (Sala. 87:1, 2) Ne faka‵tusa foki a te tusaga telā ne fai ne Iesu i te fuafuaga a Ieova ki se fakavae. (1 Koli. 3:11; 1 Pe. 2:6) Se a te mea ne mafaufau a Paulo ki ei i te taimi ne tusi mai ei tou tagata e uiga ki te ‵mautakitaki o te “fakavae o te Atua”?

6 E fakasino atu a Paulo ki te ‵mautakitaki o te “fakavae o te Atua” i te manatu foki eiloa telā e siki mai ei ne ia a pati a Mose e uiga ki a Kola mo ana tino, kolā ne tusi i te Numela 16:5. E mautinoa ‵lei me ne fakasino atu a Paulo ki mea ‵tupu i aso o Mose i te taumafai o fakamalosi a Timoteo kae fakamasaua atu ki a ia me e mafai o iloa ne Ieova a faifaiga ‵teke kae taua atu ki ei. E se mafai o fakamakosu ne aposetate i loto i te fakapotopotoga a te fuafuaga a Ieova e pelā mo Kola i senitenali mai mua atu. Ne seki fakamatala likiliki mai ne Paulo me se a te mea e sui mai ne te ‘tu ‵mautakitaki o te fakavae o te Atua.’ E mautinoa me ne fakamalosi aka ne pati kolā ne fakaaoga a lagonaga ‵tonu i a Timoteo ke talitonu fakamaoni ki auala o Ieova.

7. Kaia e mautinoa ‵lei ei i a tatou me ka gasuesue a Ieova mo te amiotonu kae fakamaoni?

7 E se mafai o fakagasue‵sue a fakatakitakiga fakavae tāua a Ieova. “Ka ko ana fuafuaga e tumau ki te se gata mai; ko ona fakamoemoega foki seai se gata maiga,” ko pati i te Salamo 33:11. E fai‵pati a nisi tusi mai te Tusi Tapu ki te pulega a Ieova, te alofa fakamaoni, te amiotonu, mo te fakamaoni e pelā me e tumau ki te se-gata-mai. (Eso. 15:18; Sala. 106:1; 112:9; 117:2) E fai mai te Malaki 3:6: “Au ko te Aliki [Ieova], kae e se mafai eiloa au o mafuli.” E fai mai foki penā i te Iakopo 1:17 i a Ieova “e se mafulifuli e pelā mo te ata o se mea e gasuesue.”

SE “FAKAMAILOGA” TELĀ E ATI AKA I EI TE FAKATUANAKI KI A IEOVA

8, 9. Se a te akoakoga e mafai o tauloto ne tatou mai te “fakamailoga” i te tala fakatusa a Paulo?

8 A te tala fakatusa a Paulo i te 2 Timoteo 2:19 e fakaata mai i ei se fakavae mo se fekau i ei, e pelā me ko oti ne ‵lomi kae fai se fakamailoga ki ei. I aso taumua, se mea masani ke faka‵piki se tusitusiga ki te fakavae o se fale, kāti ke fakaasi mai i ei a te tino ne faite ne ia io me ko te tino i ō ia te fale. Ko Paulo eiloa te tino tusitala muamua i loto i te Tusi Tapu ne fakaaoga ne ia te tala fakatusa fua tenei. * A te fakamailoga i luga i te ‘fakavae ‵mautakitaki o te Atua’ e lua a faka‵pulaga i ei. Te mea muamua, “E iloa ne Ieova ana tino” kae ko te lua, “Ko latou [katoa] kolā e ka‵laga ki te igoa o Ieova ka tiakina ne latou a amioga ma‵sei.” E fakamasaua mai a te mea tenei ki a tatou e uiga ki mea kolā ne faitau ne tatou i te Numela 16:5.—Faitau.

9 Se a te akoakoga e mafai o tauloto ne tatou mai te “fakamailoga” i te tala fakatusa a Paulo? Mō tino o te Atua, e mafai o tuku fakatasi ki ei a tulaga i mea tau amioga mo fakatakitakiga fakavae a Ieova ki muna‵tonu fakavae e lua: (1) E alofa a Ieova ki a latou kolā e a‵lofa fakamaoni ki a ia, kae ko te (2) E takalialia a Ieova ki te sē amiotonu. E fetaui pefea a te akoakoga tenei mo te mataupu ki te aposetasi i loto i te fakapotopotoga?

10. Ne pokotia pefea a tino fakamaoni i aso o Paulo i faifaiga a te kau aposetate?

10 E se taumate ne fakalavelave a Timoteo mo nisi tino fakamaoni ne faifaiga a te kau aposetate kolā e ‵kau fakatasi latou. Kāti ko fakafesili ne nisi Kelisiano me kaia ne talia ei a tino penā ke nofo i loto i te fakapotopotoga. E mafai foki o ma‵natu a tino fakamaoni me ne faka‵kese tonu eiloa ne Ieova a te lotou a‵lofa fakamaoni ki a ia mo te tapuakiga fakaloiloi a te kau aposetate.—Galu. 20:29, 30.

Ne sē mafai o takitaki ‵se a Timoteo ne faifaiga a tino tapuaki fakaloiloi (Ke onoono ki te palakalafa e 10-12)

11, 12. Ne fakamalosi atu pefea a te tusi a Paulo ki te fakatuanaki o Timoteo?

11 E seai se fakalotolotolua me ne fakamalosi atu te tusi a Paulo ki te fakatuanaki o Timoteo mai te fakamasaua atu ki a ia a te mea ne tupu i te taimi ne fakatalitonu mai ei me e tonu Alona, kae ne tuku faka‵sau mai i ei a te amio fakaloiloi o Kola mo ana taugasoa, ‵teke atu ki ei, kae fakaseai. A te tonuga loa, ne fai mai a Paulo me faitalia me e isi ne Kelisiano fakaloiloi e ‵kau fakatasi mo latou, e iloa eiloa ne Ieova ana tino tonu, e pelā loa mo te mea ne fai ne ia i aso o Mose.

12 E se mafai lele o mafuli a Ieova; a ia e fakatuagagina. E takalialia a ia ki amioga ma‵sei, kae e oko mai te taimi tonu ka fakamasino ei ne ia a tino fai mea ‵se kolā e se sala‵mo. E pelā me ko te tino telā e “kalaga ki te igoa o Ieova,” ne fakamasaua atu foki ki a Timoteo ke ‵teke atu a fakamalosiga ma‵sei a Kelisiano fakaloi‵loi. *

E SE MAFAI O MĀUMĀU A TE TAPUAKI TONU ATU

13. Se a te loto talitonu e mafai o maua ne tatou?

13 E mafai foki o maua ne tatou te malosi faka-te-agaga mai i pati fakaosofia a Paulo. A te mea muamua, ko oko eiloa i te fakamalosi loto ke iloa atu me e iloa ‵lei ne Ieova a ‵tou a‵lofa fakamaoni ki a ia. A te mea tenei e se fai lēmū fua. I lō fai penā, e fiafia malosi a Ieova ki ana tino. E fai mai te Tusi Tapu: “A te Aliki [Ieova] e onoono faka‵lei eiloa ki te lalolagi; e ave ne ia a te malosi ki tino kolā e fakamaoni ki a ia.” (2 Nofo. 16:9) Tela la, e mafai o maua ne tatou se loto talitonu katoatoa me i mea kolā e fai ne tatou mō Ieova “mai te loto ‵ma” e se mafai lele o māumāu.—1 Timo. 1:5; 1 Koli. 15:58.

14. Se a te vaegā tapuakiga e se talia ne Ieova?

14 E tāua foki ke iloa ne tatou me e se talia ne Ieova a te tapuaki fakaloiloi. E pelā mo ana mata “e onoono faka‵lei eiloa ki te lalolagi,” e mafai o iloa ne ia a loto o tino kolā e se “fakamaoni ki a ia.” E fai mai te Faataoto 3:32 i “te Aliki [Ieova] e takalialia ki tino fai amioga ma‵sei [amio fakaloiloi],” e pelā mo te tino telā e fakafoliga mai i ana mea e fai me i a ia e fakalogo, kae tela la, e fai ‵funa ne ia te agasala. E ui eiloa e mafai ne se tino amio fakaloiloi o faka‵se a nisi tino mō se vaitaimi, e fakatalitonu mai ne te malosi katoatoa mo te amiotonu o Ieova me “e se mafai koe o manuia i te olaga nei manafai e taumafai faeloa koe o ‵funa au agasala.”—Faata. 28:13; faitau te 1 Timoteo 5:24; Epelu 4:13.

15. Se a te mea e ‵tau o ‵kalo tatou kea‵tea mai i ei, kae kaia?

15 A te tokoukega o tino o Ieova e fakamaoni eiloa ki te lotou tukuatuga. Ko oko eiloa i te fakaofoofogia māfai e talia tonu ne se tino i loto i te fakapotopotoga ke tapuaki fakaloiloi a ia. E ui i ei, kafai ne tupu a te mea tenā i aso o Mose mo te taimi o fakapotopotoga Kelisiano muamua, e mafai foki o tupu i aso nei. (2 Timo. 3:1, 5) E mata, e ‵tau mo tatou o masalosalo ki ‵tou taina mo tuagane Kelisiano, o tuku taumate ki te ‵tonu o te lotou a‵lofa fakamaoni ki a Ieova? Ikai, e se ‵tau o fai penā! Se mea ‵se ke ‵nofo tatou mo masalosaloga sē ‵tonu e uiga ki ‵tou taina mo tuagane. (Faitau te Loma 14:10-12; 1 Kolinito 13:7.) E se gata i ei, ka fakamasei mai fua ki ‵tou tulaga faka-te-agaga a te mauaga o se kilokiloga sē talitonu ki te fakamaoni o nisi tino i te fakapotopotoga.

16. (a) Se a te mea e mafai ne tatou taki tokotasi o fai ke puipui a te amio fakaloiloi ke sē ola i ‵tou loto? (e) Ne a akoakoga e mafai o maua mai te pokisi “ Tumau i te Tofotofo . . . Tumau i te Fakatalitonu Atu . . ”?

16 E ‵tau mo Kelisiano taki tokotasi o “iloilo ifo . . . ki ana galuega ne fai.” (Kala. 6:4) Ona ko ‵tou lagonaga agasala, e mafai faeloa o talia fakapulele ne tatou a amioga sē fakamaoni. (Epe. 3:12, 13) Tela la, e ‵tau mo tatou o iloilo faeloa a ‵tou manakoga tonu o tavini atu ki a Ieova. Kāti e fesili ifo tatou, penei: ‘E mata, e tapuaki atu au ki a Ieova ona ko te alofa ki a ia mo te loto fakafetai ki tena pulega? Io me e fakatāua ne au a fakamanuiaga faka-te-foitino kolā e fakamoemoe au ke maua i te Palataiso?’ (Faka. 4:11) E mautinoa me e mafai o maua ne tatou katoa a mea aoga mai te iloiloga o ‵tou faifaiga totino kae tapale kea‵tea so se lailaiga foliki o te amio fakaloiloi koi isi i ‵tou loto.

TE ALOFA FAKAMAONI TELĀ E IKU ATU KI TE FIAFIA

17, 18. Kaia e ‵tau ei mo tatou o fai mea ‵tonu kae fakamaoni i ‵tou tapuakiga e fai ki a Ieova?

17 I te taumafai o tatou ke fai mea ‵tonu kae fakamaoni i ‵tou tapuakiga, e tau eiloa ne tatou a fakamanuiaga e uke. “Amutia te tino telā e se taku‵segina ne te Aliki [Ieova], kae sē masani o loi,” ko pati a te faisalamo. (Sala. 32:2) Ao, e fia‵fia eiloa a latou kolā e tapale kea‵tea a te amio fakaloiloi mai i olotou loto, kae fai foki i ei ke maua ne latou te fiafia katoatoa i te taimi mai mua.

18 I te taimi tonu, ka fakaasi faka‵sau mai ei ne Ieova a tino katoa kolā e fai amioga ma‵sei io me kolā e ola i se olaga magalua, e fakamanino mai i ei a “te mea ka tupu ki tino amio ‵tonu mo te mea ka tupu ki tino ma‵sei; pelā foki ki te tino e tavini mai ki a au mo te tino e se fia tavini mai ki a au.” (Mala. 3:18) I te vaitaimi nei, ko oko eiloa i te fakamafanafana mai ke iloa atu “me e kilo atu a mata o Ieova ki tino amio‵tonu, kae e lagona ne ia ki ana taliga olotou ‵talo.”—1 Pe. 3:12.

^ pala. 8 A te Fakaasiga 21:14, telā ne tusi i te fia sefulu tausaga mai tua o tusi a Paulo ki a Timoteo, e taku mai i ei a “fatu fakavae” e 12 kolā ne tusi ki ei a igoa o apositolo e toko 12.

^ pala. 12 E faipati te mataupu telā e ‵soko mai ki te auala e mafai ei ne tatou o fakaakoako ki a Ieova mai te tiakina o amioga ma‵sei.