Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

“Mamukala Onombangi Mbange”

“Mamukala Onombangi Mbange”

“[Jesus] wevepopila okuti: ‘. . . mamukala onombangi mbange . . . alo kononthele mbokokule-kule mbo ohi.’”ATOS 1:7, 8.

“AME otyo natyitilwa, otyo neila mouye, opo ndyiave oumbangi konthele yotyili.” (Tanga João 18:33-37.) Jesus Kristu wapopile onondaka ombo etyi ankho ekahi nokukoyeswa nomu Roma ankho utumina mo Judeia. Jesus welipopia okuti ohamba. Omanima amwe konyima, apostolu Paulu wapopile konthele yongeleka oyo Jesus aavele nomutima wakola, “etyi apopia na Posiu Pilatu pounyingi.” (1 Tim. 6:13) Tukahi mouye utuminwa na Satanasi, iya weyula oundyale. Opo tutualeko okuava oumbangi, tuesukisa okukala nomutima wakola nga Jesus, ‘ombangi yekolelo iya yotyotyili!’Rev. 3:14.

1, 2. (a) Olie ‘ombangi yekolelo iya yotyotyili’? (b) Enyina Jesus lihangununa tyi, iya oityi alingile opo akuateseko ova Judeu okupandwa vali na Jeova?

2 Ova Judeu aveho ankho onombangi mba Jeova, mahi Jesus ankho ombangi yavilapo ku aveho. (Isa. 43:10) Etyi nkhele Jesus ehenetyitwe, oandyu yapopilile tate yae koutekuli, Jose okuti: “Una okumuluka okuti o Jesus, mokonda makayovola ovanthu vae kononkhali mbavo.” (Mat. 1:20, 21 onondaka pokatoi.) Melaka lio Hebreu, enyina Jesus lihangununa okuti “Jeova Eyovo.” Jeova ankho ukahi nokuundapesa Jesus opo ayovole ovanthu konkhali no kononkhia. Jesus  wapopilile ova Judeu okuti ankho vesukisa okulivela ononkhali mbavo opo vapandwe na Jeova. (Mat. 10:6; 15:24; Luc. 19:10) Jesus waivisile konthele Youhamba wa Huku. Marku wahoneka okuti: “Jesus wanyingila mo Galileia, okuivisa onondaka onongwa mba Huku. Iya ati: ‘Omuvo wanakua ukahi nokufuisuapo, ouhamba wa Huku ukahi nokuhika. Livelei amukala nekolelo monondaka onongwa.’” (Mar. 1:14, 15) Jesus ankho wivisa nombili, nomutima wakola. Alo umwe wapopilile ononkhalamutwe mbo nongeleya mbova Judeu okuti kavekahi nokulongesa otyili. Mokonda yotyo, ononkhalamutwe mbo nongeleya mbova Judeu avemuipaa.Mar. 11:17, 18; 15:1-15.

“OVILINGA OVINENE VIA HUKU”

3. Etyi Jesus ankhia oityi tyamonekele monthiki ya tatu?

3 Etyi Jesus aipawa, palamba vala ononthiki ononthatu, apamoneka otyipuka tyimwe tyihuvisa unene. Jeova ankho wemututilisa, mahi kemututilisile nolutu luopahitu, onolutu luopaspilitu. (1 Ped. 3:18) Jesus walekesile ovalongwa vae okuti watutila etyi evemonekela nolutu luopahitu. Etyi atutiliswa palamba vala onthiki ike amonekela ovalongwa ovikando vitano.Mat. 28:8-10; Luc. 24:13-16, 30-36; João 20:11-18.

4. Oityi tyamonekelepo etyi Jesus amonekela ovalongwa vae, iya otyilinga patyi eveavelele?

4 Etyi Jesus amoneka otyikando tya tano, ono apostolu mbae novanthu ovakuavo ankho veliongiya. Iya evekuatesako okunoñgonoka okuti ononkhia mbae netutilo, viaulilwe Movihonekwa. Konthyulilo yeliongiyo olio liakolela, Jesus wapopilile ovalongwa vae etyi ankho vena okulinga. Wapopile okuti “menyina liae, makukaiviswa elivelo pala eevelo lio nonkhali, komalongo aeho, okuhimbikila mo Jelusalei.” Ayawisako okuti: “Onwe mamukakala onombangi mbovipuka evi.”Luc. 24:44-48.

5 Ngotyo, konyima yononthiki 40, etyi Jesus amoneka otyikando tyahulililako, ono apostolu vanoñgonokele nawa otyilinga otyikuavo eveavelele. Wati: “Mamukala onombangi mbange mo Jelusalei no mo Judeia no ko Samaria, alo kononthele mbokokule-kule mbo ohi.” (Atos 1:8) Ovalongwa ankho ova Isilayeli, iya ankho onombangi mba Jeova. Pahe ankho tupu mavakala onombangi mba Jesus. Otyo ankho tyilekesa tyi?

Ngetyi tyalingile ovalongwa votete va Jesus, onthue tupopila vakuetu konthele yetyi Jeova makalinga komutwe (Tala pono palagrafu 5, 6)

5, 6. (a) Ovalongwa va Jesus ankho mavakala onombangi mbalie? (b) Ovalongwa va Jesus ankho vekahi nokuava oumbangi konthele yatyi?

6 Ankho pahe ovalongwa va Jesus vena okuhimbika okupopila ovanthu okuti Jeova waundapesa Jesus opo ayovole ovanthu. Onkhalelo oyo yokuyovola ankho yavilapo vali konkhalelo Jeova ayovolele ova Isilayeli kohale. Ononkhia netutilo lia Jesus Kristu viaikula ondyila opo ovanthu vayovoke konkhali no kononkhia. Etyi ovalongwa va Jesus valembulwa nospilitu sandu po Pendekoste yo 33 P.K., avahimbika okuava oumbangi konthele “yovilinga ovinene via Huku.” Ovanyingi veivile oumbangi oo, velivelele avakala nekolelo motyilikutila tya Jesus. Omututiliswa Jesus wakala noutumini omupe keulu, iya Jeova ankho ukahi nokumuundapesa opo ayovole ovanthu ovanyingi pano pohi.Atos 2:5, 11, 37-41.

“OFETO PALA OKUYOVOLA OVANTHU OVANYINGI”

7. Ovipuka viamonekele po Pendekoste yo 33 P.K. vialekesile tyi?

7 Ovipuka viamonekele po Pendekoste yo 33 P.K. vialekesile okuti Jeova wetavela otyilikutila tyafuapo tya Jesus ngatyina ofeto yesukisa pala okuyovola  ovanthu monkhali. (Heb. 9:11, 12, 24) Jesus wapopile okuti ankho weya pala “okuava omuenyo wae ngofeto pala okuyovola ovanthu ovanyingi.” (Mat. 20:28) Okuti ankho ova Judeu vala mavapolo ouwa kofeto oyo? Au, mokonda ofeto “ipola onkhali mouye.” Iya Huku uhanda “ovanthu vatyo aveho vayovolwe.”1 Tim. 2:4-6; João 1:29.

8. Oñgeni ovalongwa votete va Jesus vetyivilile okutualako okuava oumbangi konthele yae, iya vaivisile alo pi?

8 Ovalongwa votete va Jesus vatuaileko okuava oumbangi nomutima wakola konthele yae. Oñgeni vetyivilile? Ha kononkhono mbavo muene. Vaitile ospilitu sandu ku Jeova ivekuateseko okukala nomutima wakola opo vatualeko okuava oumbangi. (Tanga Atos 5:30-32.) Etyi palamba omanima ehungi po 27 tunde etyi ovalongwa va Jesus vahimbika okuava oumbangi, ankho vaivisale “otyili tyonondaka onongwa” kova Judeu nono Sindiyu, “kovanthu aveho mombuelo yeulu.”Col. 1:5, 23.

9. Ngetyi tyaulilwe, oityi tyamonekele mewaneno Liovakristau?

9 Mahi, mokueenda kuomuvo, ovanthu vamwe mewaneno avahimbika okulongesa omatutu. (Atos 20:29, 30; 2 Ped. 2:2, 3; Judas 3, 4) Iya omalongeso oo aahimbika okunyona ewaneno aliho. Jesus waulile okuti vokutyitukilapo otyili mavatualako alo “konthyulilo youye uno.” (Mat. 13:37-43) Mu Kulindi yo 1914, Jeova wavialeka Jesus Kouhamba opo atumine ovanthu. Pomuvo opo, onthyulilo ine “ononthiki mbahulililako” mbouye wa Satanasi ambuhimbika.2 Tim. 3:1.

10. (a) Ovakristau ovalembulwa ankho vaivisa konthele yomuvo patyi? (b) Oityi tyamonekele mu Kulindi yo 1914, iya oñgeni tutyii?

10 Omanima amwe konyima, etyi nkhele ohanyi ya Kulindi yo 1914 yehenehikepo, Ovakristau ovalembulwa vahimbikile okuivisa okuti Ouhamba wa Huku mauhimbika okutumina momuvo oo wakolela. Enoñgonoko liavo ankho liapolwa meulo lia Daniele lipopia konthele yomuti umwe omunene watyokua, mahi ankho mauyovo vali mokueenda kuomuvo. (Dan. 4:16) Jesus wapopile enyingilikilo ankho malikuatesako ovalongwa vae okuimbuka okuti wakala Ohamba, iya ononthiki mbahulililako  mbahimbika. Ovipuka viamoneka mouye okuhimbikila mo 1914, vilekesa nawa okuti Jesus Ohamba. (Mat. 24:3, 7, 14; Luc. 21:24) Hono, “ovilinga ovinene via Huku” tuivisa viakutikinya otyili tyokuti Jeova wavialeka Jesus Ohamba Youhamba mo 1914.

11, 12. (a) Oityi tyamonekele mo 1919? (b) Oityi ankho tyayandyuluka nawa mo 1935? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.)

11 Etyi Jesus Kristu akala Ohamba mo 1914, wahimbika okuyovola ovalanduli vae ovalembulwa “Kombambilonia Onene.” (Rev. 18:2, 4) Mo 1919, etyi kuakamba vala katutu opo Ovita Viotete Viouye Auho vipwe, ovalembulwa ankho pahe vena omphitilo yokuivisa mouye auho. Ankho vaava oumbangi konthele yepondolo enene liofeto yeyovo, no nondaka onongwa konthele Youhamba wa Huku. Mokonda yotyo, ovanthu ovanyingi velilongesile otyili avakala ovalembulwa opo vakatumine na Kristu keulu.

12 Mo 1935, tyayandyulukile nawa okuti Kristu ankho wahimbikale okuongiya ‘onongi mbae ononkhuavo.’ Hono, kuna onongi ononyingi ononkhuavo mbatunda movilongo aviho. Kumwe novalembulwa, onongi ononkhuavo valandula ongeleka ya Kristu yokukala nomutima wakola, nokuava oumbangi. Tupu vena ekolelo liokuti otyilikutila tya Jesus, otyo vala tyipondola okuvetuala keyovo. Vetyii okuti inkha vatualako okuava oumbangi, nokuundapesa omuenyo wavo opo vahambukiswe Jeova, vapondola okuhupa “kononkhumbi ononene” avakakala mouye omupe wa Huku.João 10:16; Rev. 7:9, 10, 14.

‘KOLA OMUTIMA OPO UPOPIE ONONDAKA ONONGWA’

13. Mokonda tu Nombangi mba Jeova, oityi tuatokola okulinga, iya oñgeni matuhetekela Ovakristau votete?

13 Elao limwe enene okupopila vakuetu “ovilinga ovinene” Jeova Huku ekahi nokulinga, netyi makalinga komutwe wandyila. Tyotyili, pamwe katyapepukile okutualako okulinga ovilinga ovio. Ovanthu vapondola okuhetavela etyi tuvepopila alo umwe vapondola okutumonesa ononkhumbi. Inkha otyo tyimoneka, tupondola okuhetekela apostolu Paulu no vomundyila yae. Paulu wati: “Tuakoleswa omutima na Huku yetu, opo tumupopile onondaka onongwa mba Huku novilwa ovinene.” (1 Tes. 2:2) Ngotyo, tuna okutualako okulinga etyi tualaele puetyi tuelipakula ku Huku. Tuhanda okutualako okukala Onombangi mba Jeova alo ouye wa Satanasi uhanyuako. (Isa. 6:11) Katupondola okutyilinga kononkhono mbetu muene. Ngetyi tyalingile Ovakristau votete, nonthue tuna okuita ospilitu sandu ku Jeova opo tukale “nononkhono  mbavilapo.”Tanga 2 Coríntios 4:1, 7; Luc. 11:13.

14, 15. (a) Pomuvo wono apostolu, oñgeni Ovakristau ankho vatekulwa, iya oñgeni apostolu Petulu evepamekele? (b) Oityi tuesukisa okuhinangela inkha tumoneswa ononkhumbi mokonda tu Nombangi mba Jeova?

14 Hono, ovanthu ovanyingi vapopia okuti Ovakristau, mahi “novilinga viavo vaanya Huku, mokonda vitoyesa nokuhetavelwa, kavapandelwe pala okulinga kese tyilinga otyiwa.” (Tito 1:16) Pomuvo wono apostolu, ovanthu ovanyingi ankho kavafende Huku monkhalelo imuhambukiswa. Tyotyili, Ovakristau votyotyili pomuvo opo, ankho veyelwe novanthu ovanyingi. Opo apameke Ovakristau ovo, apostolu Petulu wati: “Inkha mupopiwa omapita mokonda yenyina lia Kristu, muna ehambu.” Omokonda yatyi ankho mavakalela nehambu? Ankho mavakala nehambu mokonda vapandwa na Huku iya ankho vena ospilitu sandu yae.1 Ped. 4:14.

15 Okuti Onombangi mba Jeova hono “vapopiwa omapita mokonda yenyina lia Kristu”? Enga, mokonda katuave vala oumbangi konthele Jeova, mahi tupu tupopia konthele ya Jesus iya tuivisa okuti Jesus Ohamba Youhamba wa Huku. Jesus nae wamonesilue ononkhumbi mokonda ankho waava oumbangi konthele ya Jeova. Wapopilile onondyale mbae okuti: “Neya menyina lia Tate yange, mahi onwe kamuanthambulile.” (João 5:43) Ngotyo, onthiki imwe inkha umoneswa ononkhumbi ine uyalwa mokonda ukahi nokuava oumbangi, hinangela okuti Huku wekupanda, iya una ospilitu sandu yae.

16, 17. (a) Oñgeni ovanthu va Jeova mouye auho valitehelela konthele yovilinga viokuivisa? (b) Oityi watokola okulinga?

16 Tupu, hinangela okuti ovanthu ovanyingi mouye auho vekahi nokulilongesa otyili. Alo umwe mono telitoliu muaundapwa unene, nkhele tupondola okuvasamo ovanthu vahanda okutehelela onondaka onongwa mbeyovo. Ngotyo, tyina tuamavasi ovanthu vesuka, tukondokeipo atuovola okuvelongesa Ombimbiliya opo tuvekuateseko okunoñgonoka Jeova, nokulipakula kwe avambatisalwa. Oñgeni ukala tyina ulinga ovilinga ovio? Sarie woko África do Sul, Ombangi ya Jeova mokueenda kuomanima alamba 60 wati: “Ndyipandula unene mokonda pokati kofeto yeyovo yotyilikutila tya Jesus, ndyipondola okukala noupanga omuwa na Jeova, Ohamba youye auho, iya ndyina ehambu mokonda ndyipondola okunoñgonokesa ovanthu enyina liae enene.” Sarie nomulume wae Martinus, vakuatesako ovana vavo vetatu, novanthu ovakuavo, okukala ovafendi va Jeova. Sarie wayauisako okuti: “Kutupu vali ovilinga vihambukiswa unene ngevi, iya pokati kospilitu sandu yae, Jeova utuavela ononkhono tuesukisa opo tutualeko novilinga evi viyovola omuenyo.”

17 Tyilinge tuambatisalwale ine tuhanda okumbatisalwa, tuna omahunga omanyingi okupandula elao tuna liokuliwaneka newaneno lio Nombangi mba Jeova ouye auho. Moluotyo, tualako okuava oumbangi nombili kumwe novanthu vae ouye auho, nokutualako tyasukuka ohalingi onthele youye wa Satanasi. Inkha ulinga ngotyo, monkhimaneka Jeova, Tate yetu woluembia keulu.