Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

O Pesito Siríaca—Onkhalelo Yokunoñgonoka Vali Ehipululo lio Nombimbiliya mbo Kohale

O Pesito Siríaca—Onkhalelo Yokunoñgonoka Vali Ehipululo lio Nombimbiliya mbo Kohale

Mo 1892, ovahikuena vamwe omapaha Agnes Smith Lewis na Margaret Dunlop Gibson valinga oungendi wononthiki etyive nomakamelu, avakuate moluhandya okuenda no ko Mosteiro Santa Catarina ponthele Yomphunda Sinai. Omokonda yatyi ovakai ovo vevali vomanima 40 velipakelele motyiponga tyokulinga oungendi oo, mohika oyo yo Koutundilo? Ekumbululo lipondola okupameka etavelo liove liokuti Ombimbiliya ipopia otyili.

Agnes Smith Lewis no Mosteiro Santa Catarina

ETYI Jesus ehene-kondoke keulu, watumine ovalongwa vae okuava oumbangi konthele yae “mo Jelusalei no mo Judeia no ko Samaria, alo kononthele mbokokule-kule mbohi.” (Atos 1:8) Ovalongwa ovo vetyilingile nombili nokuakola omutima. Mahi pakala vala katutu ovilinga viavo mo Jelusalei, aviyalwa unene, iya Estevau aipawa. Ovalongwa ovanyingi va Jesus avatilila mo Antiokia ko Siria, epundaumbo limwe po mapundaumbo omanene Outumini wo Roma, ankho paendwa 550 km kokulio kwo Jelusalei.Atos 11:19.

Mo Antiokia, ovalongwa avatualako okuivisa “onondaka onongwa” konthele ya Jesus, iya ovanthu ovanyingi vehe va Judeu avetavela. (Atos 11:20, 21) Namphila mepundaumbo lio Antiokia ovanthu ankho vapopia vali o Gregu, mahi kondye ovanyingi ankho vapopia o Siríaca.

ONONDAKA ONONGWA MBAPITIYUA MO SIRÍACA

Motyita tya vali Ovakristau vapopia elaka lio Siríaca ankho vatualako okuliyawisa unene, moluotyo apakala esuko liokupitiya onondaka onongwa melaka liavo. Ngotyo, tyimoneka okuti, ononthele mbumwe mbo Vihonekwa vio Gregu mbapitiyua tete mo Siríaca ha mo Latin.

Menima 170 P.K., Tasian omuhoneki umwe omu Siria (momanima 120-173 P.K.) wawaneka omikanda vikuana  viono Evandyeliu, mo Gregu ine omo Siríaca, alingi omukanda utiwa Diatessaron, ondaka yo Gregu ihangununa okuti walingua “nono [Evandyeliu] ononkhuana.” Konyima, Efraem omu Siria (310-373 P.K.) apopi konthele yomukanda Diatessaron okuti, ankho undapeswa no Vakristau ova Siria.

Omukanda Diatessaron hono wesukisa unene. Omokonda yatyi? Motyita 19, ovanongo vamwe vapopia okuti ono Evandyeliu mbahonekwa konthyulilo yotyita tyavali, pokati komanima 130 P.K. no 170 P.K., ngotyo, kamupondola okupopia otyili konthele yomuenyo wa Jesus. Mahi, ovihonekwa ovikulu vio Diatessaron viavasiwa pomuvo opo, vialekesa okuti pokati kotyita tyavali, o Evandyeliu ya Mateusi, na Marku, na Luka, na João ankho mbayandyanale unene. Otyo, tyilekesa okuti ankho viahonekuale kohale. Tupu, onkhalelo awaneka ono Evendyeliu ononkhuana mbutavelwa, ilekesa okuti etyi Tatian alinga omukanda Diatessaron, kaundapesile nawike pomikanda vitiwa apokrifu (vihalingi onthele Yombimbiliya). Tyimoneka nawa okuti ono omikanda apokrifu ankho kaviayumbilwe onthumbi.

O Pesito Siríaca yo Pentateuku, 464 P.K., omukanda wa vali omukulu wo vihonekwa vio Mbimbiliya

Konthyimbi yotyita tya tano, Ombimbiliya yapitiyua melaka lio Siríaca ankho yundapeswa unene kokulio kwo Mesopotâmia. Ombimbiliya oyo, tyafuile yalingwa motyita tyavali ine o tyatatu P.K. Ankho muna omikanda aviho Viombimbiliya, muakambele vala omikanda 2 Pedro, 2 João, 3 João, Judas, na Revelação. Ombimbiliya oyo itiwa Pesito, okulekesa okuti “Yapepuka” ine “Yayandyuluka.” O Pesito o umwe pomikanda omikulu nokuakolela unene, viapitiya nawa onondaka mbo Mbimbiliya.

Omukanda umwe wovihonekua vio Pesito wahonekua momanima 459/460 P.K. Otyo tyilekesa okuti, oo omukanda omukulu wovihonekua Viombimbiliya wahonekua momuvo wiiwe. Menima 508 P.K., omukanda Pesito wapitiyua vali nawa, amuyawisua omikanda vitano viakambele-mo. Konyima awihanua okuti Ombimbiliya Filoxeniana.

KUAVASIWA VALI OMIKANDA VIO VIHONEKWA MO SIRÍACA

Alo motyita 19, omikanda aviho viiwe vio Vihonekwa vio Vakristau mo Gregu, o viokotyita tyatano ine o konyima. Moluotyo, ovanongo konthele Yombimbiliya ankho vasuka haunene no Nombimbiliya ombo mbotete, ngo Vulgata Latina no Pesito Siríaca. Pomuvo opo, ovanthu vamwe ankho vetavela okuti omukanda Pesito watuka ko Mbimbiliya yo Siríaca onkhulu yapitiyua otyivali. Mahi ha ngotyo ko ankho wiiwe. Mokonda Ombimbiliya Siríaca yalingwa kotyita tyavali, Ombimbiliya oyo ikuatesako okunoñgonoka vali onondaka mbo Mbimbiliya ponthyimbi. Tupu, yakolela pala ovanongo konthele Yombimbiliya! Okuti kuali umwe Ombimbiliya mo Siríaca? Okuti ipondola okuvasiwa?

O palimpsesto omukanda utiwa Sinaítico Siríaco. Wahonekwa onondaka mbo no Evandyeliu kononthele

Yoo, ipondola okuvasiwa! Kuavasiwa omikanda vivali viakolela vio vihonekwa vio Siríaca. Omukanda wotete wahonekua kotyita tya tano. Omukanda oo o umwe po mikanda ominyingi viahonekwa mo Siríaca, viavasiwa mo 1842 mo mosteiro Nitrian Moluhandya lwo Egitu, no Mondyuo Yokupaka ovipuka vio kohale (Museu) mo Britânico. Ankho wiihanwa okuti Siríaco Curetoniano, mokonda wavasiua nokualingwa na William Cureton, ankho ukuatesako okupaka ovihonekwa mondyuo yokupaka ovipuka vio kohale. Momukanda oo wakolela muvasiwa ono Evandyeliu mbelilandula ñgaa: Mateusi, Marku, João, na Luka.

Omukanda wa vali wahupa po alo hono, o Sinaítico Siríaco. Oo wavasiwa novakai omapaha vapopiwa konthyimbi yonthele ei. Namphila Agnes ankho kalongesilwe mosikola onene, mahi ankho welilongesa omalaka etyinana, iya limwe o Siríaca. Mo 1892, Agnes wavasa otyipuka tyakolela mo mosteiro Santa Catarina, mo Egitu.

Mokati kokandyuo kamwe kanthikovela, wavasa-mo omukanda wo vihonekwa Siríaca. Ngetyi oe apopia, “omukanda oo ngoti ankho wailikua, mokonda ankho wasila unene, iya omafo  ao ankho elikuata kumwe, tyetyi wakala ovityita viomanima tyihaikulwa”. Omukanda oo ankho utiwa ovihonekwa vio palimpsesto. * Onondaka mbotete ankho mbanyimwa-mo novakai vatiwa onosandu, iya avembuhoneka-mo vali mo Siríaca. Anthi, Agnes wanthinda onondaka mbumwe pombuelo, iya ondaka “Mateusi,” “na Marku,” ine “o Luka” embunthindi pombanda. Omukanda oo ankho ena pomavoko, o códice Siríaco aiho yono Evandyeliu ononkhuana! Ovanongo hono vatavela okuti omukanda oo, wahonekua konthyulilo yotyita tya kuana.

Ovanthu vetavela okuti omukanda Sinaítico Siríaco, o umwe po vihonekwa viakolela unene vio Mbimbiliya viavasiwa, kumwe novihonekwa mo Gregu, ngo Códice Sinaítico no Códice Vaticano. Ovanyingi hono vetavela okuti ovihonekwa vio Curetoniano no vio Sinaítico, omikanda omikulu viahupapo vio no Evandyeliu mo Siríaca, viapitiyua konthyulilo yotyita tyavali ine o konthyimbi yotyita tyatatu.

“ONDAKA YA HUKU YETU ITUALAKO APEHO”

Okuti ovihonekwa ovio viakolela pala ovalilongesi Vombimbiliya hono? Enga! Nkhele tala onondaka mbokumanuhula mbutiwa (Conclusão Longa) mbo Evandyeliu ya Marku, mbulandula ku Marcos 16:8 mono Mbimbiliya mbumwe. Mbumoneka mo Códice Alexandrino yo Gregu yo kotyita tyatano, no mo Vulgata latina, novikuavo. Mahi, omikanda vivali vio vihonekwa mo Gregu viayumbwa onthumbi.Vio ko tyita tyakuana, o Códice Sinaítico no Códice Vaticano, vimanuhuka na Marcos 16:8. Ovihonekwa Sinaítico Siríaco, vitupu onondaka ombo, tupu viyawisako okuti onondaka ombo mbokumanuhula, mbayawisuako konyima, ponthyimbi ankho kambulingi onthele yo Evandyeliu ya Marku.

Tala ongeleka onkhuavo. Motyita 19, mono Mbimbiliya ambuho ankho muayawisua omatutu Outatu ukola mu 1 João 5:7. Anthi, onondaka ombo kambumoneka movihonekwa ovikulu vio Gregu. Tupu, kambumoneka mo Pesito. Otyo tyilekesa okuti omatutu oo ayawisua mu 1 João 5:7, asilisa ondaka ya Huku Ombimbiliya.

Tyimoneka nawa okuti ngetyi Jeova Huku alaa, oe ukahi nokuyunga nawa Ondaka yae Yasukuka. Ondaka oyo itulaa okuti: “Eholi litalala, liakukuta, onthemo yauvuka, mahi ondaka ya Huku yetu, maikalako apeho.” (Isaías 40:8; 1 Pedro 1:25) Ombimbiliya itiwa Pesito, ina otyilinga otyitutu mahi tyakolela unene, tyokuivisa monkhalelo yaviuka onondaka mbo Mbimbiliya kovanthu aveho.

^ palag. 15 Ondaka yo Gregu pa·lim’pse·stos, ilekesa okuti “kuanyimwa tuvali.”