Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

Kakaonimaki ni Beku Ibukin te Atua n Aki “Ongei Rawawata Aika Bati”

Kakaonimaki ni Beku Ibukin te Atua n Aki “Ongei Rawawata Aika Bati”

“Ti na rinanon rawawata aika bati ngkana ti na rin n ana tautaeka n uea te Atua.”—MWAKURI 14:22.

1. Bukin tera bwa a aki mimi ana toro te Atua ngkai a aitara ma te rawawata?

 KO MIMI ngkai ko kona n aitara ma “rawawata aika bati’ imwain reken te bwaintituaraoi ae te maiu n aki toki? Ko bae n aki. Ngkana tao ko a tibwa rin n te koaua ke ko a maan ni beku ibukin Iehova, ma ko bon ataia ae te rawawata bon irian te maiu n ana aonnaba Tatan.—Te Kaotioti 12:12.

2. (a) Irarikini kangaanga aika a rotakibuaka iai aomata ni kabane aika aki kororaoi, tera te aeka n rawawata ae a aitara ma ngaia Kristian? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.) (b) Antai ae boutokai rawawatara, ao ti kangaa n ataa anne?

2 Irarikini kangaanga aika a a ‘tia n rinanona aomata’ ake a rotakibuaka iai naaka aki kororaoi ni kabane, bon iai riki aeka n rawawata ake a aitara ma ngaai Kristian. (1 I-Korinto 10:13) Tera te bwai anne? Bon te bwainikirinaki ae kakaiaki ibukin aia motinnano, ae a na teimatoa n ongeaba n ana tua te Atua. E tua ae kangai Iesu nakoia taan rimwina: “E aki kakannato riki te toro nakon ana toka. Ngkana a bwainikirinai ao ane a na bwainikiriningkami naba.” (Ioane 15:20) Antai ae boutokaa bwainikirinaia aomata? Ni koauana, bon Tatan are e kabwarabwaraaki n te Baibara bwa ‘te raian ae bekorara’, are e ‘ukoukoriia ana aomata te Atua bwa e na ongia.’ (1 Betero 5:8) E na kamanenai aanga nako Tatan ake e kona ni kataia n urui iai kakaonimakia n te aro ae eti taan rimwin Iesu. Iangoa te bwai are e riki nakon te abotoro Bauro.

TE RAWAWATA I RUTETERA

3-5. (a) Tera te rawawata are e aitara ma ngaia Bauro i Rutetera? (b) N te aro raa, are e a riki iai ana rongorongo bwa taekan te kakorakora ibukin rawawata n taai aika a na roko?

3 A bati taai ake e bwainikirinaki iai Bauro ibukin ana onimaki. (2 I-Korinto 11:23-27) E riki anne teuana te tai i Rutetera. Imwini kamarurungan te mwaane ae mwauku mai nanoni biroton tinana irouni Bauro, e a atongaki iai ma raona are Barenaba bwa kaanga atua. A riai ni bubutiia aomata aika rangi ni bati aikai naaka uoman aikai bwa a na aki taromauria! Ma n te tai ae waekoa, a a roko taani kakaaitara aika I-Iutaia ao a a kabuakakaia naakai bwa a aonga n anai nanoia aomata. A boni kakoauai taeka ni kabuakaka aomata aika rangi ni bati aikai! A karebanaa Bauro n atibu n te tai aei ao ni kitanna ngke a a taku bwa e a mate.—Mwakuri 14:8-19.

4 Ngke a a tia ni kawara te kaawa ae Rerebe Bauro ma Barenaba, “a oki nako Rutetera ma Ikonio ao Antioka. A kakorakorai nanoia taan rimwin Iesu, ma ni kaungaia bwa a na teimatoa n onimaki ao a kangai: ‘E riai bwa ti na rinanon rawawata aika bati ngkana ti na rin n ana tautaeka n uea te Atua.’” (Mwakuri 14:21, 22) N te moantai, a kona n taraa ni kamimi taeka akanne. Ni koauana, e na taraa ni kammaraki ao n aki kaungaunga te kantaninga ni kaineti ma kaitaraan “rawawata aika bati.” Ma a kangaa ngkanne Bauro ma Barenaba ni “kakorakorai nanoia taan rimwin Iesu” ma te rongorongo ae taekinaki iai rawawata riki tabeua?

5 Ti kona n nora te kaeka ngkana ti wareki raoi ana taeka Bauro aikai: E aki tii kangai: “Ti riai n nanomwaaka i aan rawawata aika bati.” Ma e boni kangai: “E riai bwa ti na rinanon rawawata aika bati ngkana ti na rin n ana tautaeka n uea te Atua.” Ai ngaia are a kakorakoraaki taan rimwini Kristo irouni Bauro ngke e katuruturui baika raraoi aika a na riki nakoia naake a teimatoa ni kakaonimaki nakon te Atua. Bon tiaki tii te mii te kaniwanga aei. Ni koauana, e taku Iesu: “Ane nanomwaaka ni karokoa te toki, e na kamaiuaki.”Mataio 10:22.

6. Tera te kaniwanga ae tauraoi ibukia akana a nanomwaaka?

6 Ti na boni karekei kaniwangara ngkana ti nanomwaaka. Kaniwangaia Kristian aika kabiraki, bon te aki mamate i karawa ngkai raon Iesu n tautaeka. Ibukia ngkanne “tiibu tabemwaang” bon te maiu n aki toki i aon te aba “are e na mena iai te raoiroi.” (Ioane 10:16; 2 Betero 3:13) Ma n aron are e taekinna Bauro, ti na aitara ma rawawata aika bati ma ngkai ni karokoa te tai anne. Iangoi aeka ni kataaki aika uoua aika ti kona n aitara ma ngaai.

MWAKURI N TOTOKO AIKA OTARA

7. Te aeka n rawawata raa ae e kona ni kabwarabwaraaki bwa mwakuri n totoko aika otara?

7 E taetae ni burabeti Iesu ni kangai: “Ane a na kateingkami n te boowi, ao a na batiboingkami i nanon taian tinakoka ao a na kateingkami i mataia kowana ma ueea.” (Mareko 13:9) N aron ae e kaotaki n taeka akanne, a na aitara Kristian tabeman ma mwakuri n totoko aika otara n aroni bwainikirinaia tao mairouia mataniwi n Aaro ke taani kairiri n te tautaeka. (Mwakuri 5:27, 28) Manga iangoa riki ana katoto Bauro. E koaua bwa e maaka iangoan te aeka ni bwainikirinaki anne? Bon tiaki ngaia anne.—Wareka Mwakuri 20:22, 23.

8, 9. E kangaa ni kaotia Bauro ae e motinnanoia bwa e na nanomwaaka, ao a kangaa tabeman ni boong aikai ni karaoa naba anne?

8 E bon ninikoria Bauro n tei ni kaaitarai ana mwakuri n totoko Tatan aika otara ao e taku: “I kakeaa bongani maiu, bwa I aonga ni katiaa mwiokoau ma te mwakuri ni minita are I karekea mairoun te Uea ae Iesu, bwa N na kakororaoa kaotiotan te rongorongo ae raoiroi ae taekan ana akoi te Atua ae rianako.” (Mwakuri 20:24) E mataata bwa e bon aki namakina te maaku Bauro ni kantaningaan te bwainikirinaki. Ni kaitaraan anne, e motinnanoia bwa e na nanomwaaka n aki ongei baike e aitara ma ngaai. Moan te kakawaki irouna “kaotiotan te rongorongo ae raoiroi” n aki ongei aeka n rawawata nako.

9 Ni boong aikai, a bati taari mwaane ma aine aika a a tia ni kaotiota naba te motinnano anne. N te katoto, iai n te aba teuana taani Kakoaua tabeman ake a a tia n nanomwaaka ngke a kabureaki n te karabuuti ibukin teimatoaia n tei i nuka n te maan ae kaania 20 te ririki. E tuai man rinanoaki n te boowi taekaia ibukina bwa a rawa n irekereke ma waaki n tautaeka. Ni menaia n te karabuuti, a aki kariaiakaki bwa a na kawaraki e ngae naba ngkana boni kaain aia utu, ao tabeman a kataereaki ao n tiringaki n aaro n iowawa aika kakaokoro.

10. Bukin tera bwa ti aki riai ni maakui rawawata aika karina n riki?

10 A nanomwaaka naba tarira n taabo nako i aan rawawata ake a karina n riki. Ngkana e riki anne nakoim, tai kariaia taonakinakoam n te maaku. Iangoa Ioteba. E kabooakinako bwa te kaaunga, ma e “kamaiua man rawawatana nako” Iehova. (Mwakuri 7:9, 10) E kona naba ni karaoa anne Iehova nakoim. Uringnga “are e ataa Iehova aroni kamaiuaia aomata ake a tangiria, man te kataaki.” (2 Betero 2:9) Ko na teimatoa n onimakina Iehova man ataakin ae e kona ni kamaiuko man te waaki ae buakaka aei ao n anganiko te maiu ae aki toki i aan ana kairiri ana Tautaeka n Uea? A bati bukina ngkai ko karaoa anne ao n ninikoria ni kaitaraa te bwainikirinaki.—1 Betero 5:8, 9.

WAAKI N TOTOKO AIKA AKI OTARA

11. Tera kaokoron ana waaki n totoko Tatan aika aki otara ma aika otara?

11 Te aeka n rawawata riki teuana ae ti kona n aitara ma ngaia, boni waaki n totoko aika aki otara. E kangaa ni kaokoro aei ma waaki n totoko aika otara n aron te bwainikirinaki? Titeboo waaki n totoko aika aki otara ma te ukeukennanti ae karina ni karea te kaawa ao n urua am auti. Ma waaki n totoko aika otara titeboo riki ma maan aika rangi n uarereke aika karaurau ni kawakawa nakon am auti ao ni kanna nako teutana imwin teutana kaina ni karokoa e bwaka. N te tai are ko a ataa iai te bwai ae a karaoia maan aikai, ko a rangi n oimwi bwa e nangi bwaka te auti.

12. (a) Tera teuana mai buakon ana waaki n totoko Tatan ae aki otara, ao bukin tera bwa e rangi ni kokona iai? (b) Tera aron rotakini Bauro n te bwarannano?

12 E kan urua am iraorao ma Iehova Tatan, tao n ana waaki n totoko aika otara n aron te bwainikirinaki ke te karaurau ni kanaanako am onimaki rinanon waaki n totoko aika aki otara. Teuana mai buakon ana anga Tatan ni kamwane ae aki otara ae moan te kokona iai, bon te bwarannano. E namakina naba anne te abotoro Bauro n taai tabetai. (Wareka I-Rom 7:21-24.) E aera Bauro are kaanga te aintoa ni bwaai n taamnei are e boni bae ni kaaina naba te rabwata n tautaeka n te moan tienture, ngke e aranna bwa ‘te aomata ae kananoanga’? E taekinna Bauro bwa e namakina aei ibukin aki kororaoina. E boni kani karaoa ae raoiroi, ma e namakina te mwaaka teuana ae e kaitaraa. Ngkana ko kabokorakora n te taina ma aeka n namakin akanne, ko na aki ngkanne kabebeteaki n ataakin ae e boni kaaitara naba ma te kangaanga anne te abotoro Bauro?

13, 14. (a) Bukin tera bwa a a moanna ni bwara nanoia ana aomata te Atua? (b) Antai ae e tangirira bwa a na uruaki ara onimaki, ao bukin tera?

13 N tabetai, a bati taari mwaane ma aine aika a namakina te bwarannano, te raraoma, ao tao a iangoia naba bwa ai akea uaaia. N te katoto, e taku te bwaiania ae ingainga nanona are ti na aranna bwa Deborah: “I aki toki n iangoa te bure are I a tia ni karaoia ao n namakinna n taai nako bwa I rangi ni buakaka. Ngkana I iangoi bwaai nako aika bure ake I a tia ni karaoi, I kona n namakinna bwa akea te anga teuana ae N na kona n tangiraki iai iroun temanna, n ikotaki naba ma Iehova.”

14 Tera ae karekea te bwarannano nakoia ana toro Iehova tabeman aika ingainga n aron Deborah? A boni bae ni bati bukina. Tao tabeman, iai kabwakaia bwa a iangoiia i bon irouia bwa a buakaka ke baika a aitara ma ngaai ni maiuia. (Taeka N Rabakau 15:15) Ao ake tabemwaang, a a nene wakaan aia iango aika aki raraoi ibukin aorakia ike a a rotaki iai aia namakin. Ti riai n uringa teuare e kan anganira aeka n namakin akanne, e ngae naba ngkana tera bukin rikia. Antai raoi ae e tangiria bwa a na bwara nanora n te aro are ti a kitana ara beku ibukin Iehova? Antai are e tangiriko bwa ko na namakina naba rawawatan te kabuakakaaki are e taonaki iai? (Te Kaotioti 20:10) Ni koauana, bon Tatan. Aio te koaua iai, bwa ngkana e karaoa anne Tatan tao rinanon waaki n totoko aika otara tabeua ke aika aki otara, ma bon titeboo tiana n taai nako are e tangiria bwa ti na raraoma, e na kerikaaki ingaingara ao ni kitana Iehova. Tai karaoa ae kairua, a irekereke ana aomata te Atua ma te buaka ibukini kateimatoaani kakaonimakia n te aro ae eti!

15. Ti na kangaa ni kaotiira bwa ti motinnanoia ae ti na aki taonaki nako n te bwarannano?

15 Ko riai ni motinnanoia bwa ko na teimatoa ni buaka. Teimatoa ni kaatuua am iango i aon te kaniwanga. E korea ae kangai Bauro nakoia Kristian ake i Korinto: “E aki bwara nanora, bwa e ngae ngke e a tabe ni mamaara rabwatara, ma e a tabe ni kakorakoraaki riki nanora n te bong teuana ma teuana. Bwa e ngae ngkai e kai toki te rawawata ao e bebete, ma e karekea te mimitong nakoira ae ririkirake ni korakora, ae teimatoa n aki toki.”—2 I-Korinto 4:16, 17.

KATAURAOARA NGKAI IMWAIN TE RAWAWATA

A kataneiaaki Kristian aika rooro n rikirake ma aika a kara bwa a na tei ibukin aia onimaki (Nora barakirabe 16)

16. E aera bwa e kakawaki katauraoara ngkai imwain te rawawata?

16 N aron ae ti a tia n ataia, a bati ana “kunemwaan” Tatan aika e kakabonganai. (I-Ebeto 6:11) Ti riai ngaira n tatabemanira nako n toua mwin te kaungaunga are n 1 Betero 5:9 ae kangai: “Kamatoaingkami ni kaitaraa te Riaboro, kaneneingkami n te onimaki.” Ni karaoan anne, ti riai ni katauraoi ara iango ma nanora ni kataneiaira ngkai ni kakaraoa ae e eti. E kangai kabwarabwaraana: A boni bae n rinanoni kataneiai aika okoro teuana imwin teuana taanga n tautia i nanon te tai ae maan bwa a aonga n tauraoi imwaini karuanikain te buaka. Bon titeboo anne ma ana taanga ni buaka Iehova ibukin te onimaki. Ti bon aki ataia bwa tera ae na irekereke ma ara buaka n taai aika a na roko. Mangaia are tiaki ngkanne wanawana ngkana ti rinanoni kataneiai aika kakawaki tabeua n tain te rau aei? E korea ae kangai Bauro nakoia I-Korinto: “Teimatoa n tuoingkami bwa kam mena n te onimaki ke kam aki ao teimatoa n tuoingkami bwa tera aromi.”—2 I-Korinto 13:5.

17-19. (a) N aaro raa ae ti kona iai n tuoira? (b) A na kangaa n tauraoi rooro n rikirake n tei ibukin aia koaua n aia tabo n reirei?

17 Te anga teuana ae ti kona iai ni mutiakina ana taeka n reirei Bauro, bon tuoara ma nanora ni koaua. Titirakiniko ni kangai: ‘I botumwaaka n tataro? Ngkana I kaaitara ma aia kariri tabonrorou, I ongeaba riki iroun te Atua nakoia aomata kioina ngkai bon te tia tautaeka? I katoatai n iriri bobotaki ni Kristian? I ninikoria n tei ibukin au koaua? I waekoa ni kabwarai aia bure taari n aron ae I tangiriia bwa a na kabwarai naba au bure? I ongeaba nakoia taani kairiri n au ekaretia ao naake a tararuai ekaretia ni katobibia te aonnaba?

18 Noria bwa uoua mai buakon titiraki akanne ae a taekinaki iai te ninikoria n tei ibukin ara koaua ao ni kaaitarai aia kariri tabonrorora. A riai ni karaoa anne n aia tabo n reirei angiia ara roro n rikirake. A a tia n reiakinna bwa a na aki maaku ke ni maamaa ibukin aia koaua. Ma n oneani mwin anne, a ninikoria n taetae. A a tia ni boreetiaki reirei aika rangi n ibuobuoki ni kaineti ma aei n ara maekatin. N te katoto, n te Awake! ae bwain Turai 2009-E ao e taekinaki iai bwa ngkana e titiraki raom n reirei ni kangai: “Bukin tera bwa ko aki kakoauaa rikiraken bwaai i bon irouia?” ko kona ngkanne ni kangai: “E aera bwa I riai ni kakoauaa rikirakeni bwaai i bon irouia? A aki boraoi n iango ma anne taan rabakau ni bwain aonnaba, ao a iangoaki bwa aomata aika rangi ni mwaatai!“ Kaaro, taraia raoi bwa e na reke ami tai ni kataneiaia natimi bwa a aonga n tauraoi ni kaaitarai aeka ni kariri aikai mairouia tabonroroia n aia tabo n reirei.

19 Ni koauana, e aki bebete n taai nako te tei ibukin ara koaua ke karaoani bwaai ake e tangiri Iehova mairoura. Imwin ara mwakuri ni kabongnga, ti boni bae ni kairoroira bwa ti na ira te botaki. Ti kona naba ni kairoroira bwa ti na teirake mai aon ara kainiwene ae maetureti ae kamwengaraoi ibukini karaoan te mwakuri ni minita. Ma uringnga, ngkana ko a kamani karaoa am kaetieti ae raoiroi ibukini bwaai n taamnei ao n teimatoa iai, ko na bon taubobonga raoi ni kaaitarai kangaanga aika korakora riki n taai aika a na roko.

20, 21. (a) Ti na kangaa ni buokaki bwa ti na tokanikai i aon namakin aika buakaka mani kananoan ara iango i aon te karea ni kaboomwi? (b) Tera ae ti riai ni motinnanoia ni kaineti ma rawawata?

20 Ma tera arora nakoni waaki n totoko aika aki otara? N te katoto, ti na kangaa ni kona n tokanikai i aon namakinan te bwarannano? Te anga teuana ae rangi n uaana, boni kananoan ara iango i aon te karea ni kaboomwi. E boni karaoa anne te abotoro Bauro. E namakinna naba n tabetai bwa e kananoanga. Ma e ataia ae e mate Kristo tiaki tii ibukia aomata aika kororaoi ma bon ibukia naba taani bure. Ao temanna mai buakoia taani bure akanne boni Bauro. Ni koauana, e korea ae kangai: “I maiu iai n te onimaki ni kaineti ma Natin te Atua, are e tangirai ao e anga ngaia ibukiu.” (I-Karatia 2:20) Eng, e butimwaea te karea ni kaboomwi Bauro. E ataia ae e kaineti te karea ni kaboomwi ibukina naba.

21 E kona n rangi ni buokiko reken te aeka n iango ae ataakin te karea ni kaboomwi bwa bon te bwaintituaraoi nakoim mairoun Iehova. E aki nanonaki n aei bwa e na waekoa ni bua te bwarannano. Tao a kona tabeman mai buakora ni buakana te waaki n totoko ae aki otara aei n te tai teuana ma teuana, ni karokoa rokon te waaki ae boou i aon te aba. Ma uringnga: E na bon reke te kaniwanga irouia ake a aki bwara nanoia. Ti a uakaan riki ma te bong ae rianako are e nang karokoa iai te rau Ana Tautaeka n Uea te Atua ao ni manga kaokiia aomata aika kakaonimaki nakon te kororaoi. Motinnanoia bwa ko na rin n te Tautaeka n Uea anne n aki ongei rawawata aika bati.