Skip to content

Skip to table of contents

Serve God Loyally Despite “Many Tribulations”

Serve God Loyally Despite “Many Tribulations”

“Iumi mas kasem plande hard samting firstaem bifor iumi savve go insaed Kingdom bilong God.”—ACTS 14:22.

1. Why nao olketa wea worshipim God no sapraes olketa “kasem plande hard samting” long laef?

 WASWE, iumi sapraes for savve iumi mas kasem “plande hard samting” firstaem bifor iumi kasem laef olowe? Nomoa, iumi no sapraes long datwan. Nomata iumi niu long truth or worshipim Jehovah for longtaem finis, iumi evriwan savve kasem plande hard samting. Why nao olsem? Bikos iumi stap long world wea Satan nao kontrolem.—Rev. 12:12.

2. (a) Wanem kaen hard taem nao olketa tru Christian savve kasem? (Lukim piksa long start bilong study.) (b) Hu nao bihaenem persecution wea kasem olketa tru Christian, and hao nao iumi savve long datwan?

2 Evriwan savve kasem olketa problem long laef bikos evriwan no perfect. Bat olketa tru Christian kasem olketa narakaen hard taem tu. (1 Cor. 10:13) Wanfala kaen hard taem wea olketa Christian kasem, hem taem olketa kasem persecution from olketa faithful long God. Jesus talem olketa disaepol bilong hem: “Wakaman hem no winim boss bilong hem. Sapos olketa spoelem mi, bae olketa spoelem iufala tu.” (John 15:20) Hu nao bihaenem kaen persecution olsem? Satan nao bihaenem datwan. Bible sei Satan hem olsem “wanfala lion wea singaot big” wea “laekem tumas for kaikaim” pipol bilong God. (1 Pet. 5:8) Satan bae traem eni samting for mekem iumi no faithful long Jehovah. Tingim samting wea happen long aposol Paul.

PERSECUTION LONG LYSTRA

3-5. (a) Wanem nao olketa nogud samting wea kasem Paul long Lystra? (b) Hao nao Paul strongim olketa disaepol taem hem storyim olketa hard samting wea olketa bae kasem?

3 From Paul hem faithful long God, pipol persecutim hem staka taem. (2 Cor. 11:23-27) Long wantaem wea Paul stap long Lystra, hem healim wanfala man wea kripol start from taem hem born. From Paul duim datfala mirakol, pipol long Lystra tingse Paul and Barnabas tufala god, and tufala mas barava askem pipol hia for no worshipim tufala! Bat no longtaem bihaen datwan, samfala bigman long Jew religion kam and start for talem laea story abaotem Paul and Barnabas. Pipol long Lystra bilivim laea story hia, and from datwan, olketa sutim Paul long ston go kasem taem olketa tingse hem dae nao.—Acts 14:8-19.

4 Bihaen Paul and Barnabas visitim Derbe, tufala “go bak long Lystra, Iconium, and Antioch. Long there, tufala strongim olketa disaepol and encouragem olketa for gohed biliv long Lord, and sei: ‘Iumi mas kasem plande hard samting firstaem bifor iumi savve go insaed Kingdom bilong God.’” (Acts 14:21, 22) Maet datfala scripture no mek sense long iumi. Taem Paul sei bae olketa kasem plande hard samting, maet iumi tingse datwan bae mekem olketa wari and no strongim olketa. So hao nao scripture hia sei, Paul and Barnabas “strongim olketa disaepol” taem tufala sei olketa “mas kasem plande hard samting”?

5 For savve long ansa bae iumi lukluk moa long wanem Paul talem. Hem sei: “Iumi mas kasem plande hard samting firstaem bifor iumi savve go insaed Kingdom bilong God.  Hem no sei nomoa: “Iumi mas kasem plande hard samting.” Bat Paul mekhae long gud samting wea olketa wea gohed faithful long God bae kasem. Olketa disaepol fit for trustim datfala promis for go insaed Kingdom bilong God. Jesus sei: “Man wea bae sev nao hem man wea no givap go kasem taem world hem finis.”—Matt. 10:22.

6. Olketa wea no givap long hard samting wea olketa kasem, bae kasem wanem blessing?

6 Sapos iumi no givap long eni hard samting wea kasem iumi, iumi bae kasem blessing. Blessing wea olketa anointed Christian bae kasem, hem for rul witim Jesus long heven and no savve dae. Blessing wea “olketa nara sheepsheep” bae kasem, hem for laef olowe long earth wea peace bae stap. (John 10:16; 2 Pet. 3:13) Bat bifor iumi kasem olketa blessing hia, iumi bae kasem “plande hard samting.” Distaem bae iumi storyim tufala samting wea Satan savve duim for trae mekem iumi no faithful.

SATAN IUSIM PERSECUTION FOR ATTAKIM IUMI

7. Wanem nao wanfala wei wea Satan attakim samfala Christian?

7 Jesus sei: “Pipol bae tekem iufala long kot and olketa bae killim iufala nogud long olketa sinagog. Olketa bae tekem iufala long olketa bigman and king.” (Mark 13:9) So Jesus showimaot Satan bae iusim persecution for attakim samfala Christian. Samfala taem, olketa bigman long religion or long politik nao savve persecutim olketa Christian. (Acts 5:27, 28) Tingim moa example bilong Paul. Waswe, wei wea pipol maet persecutim Paul mekem hem fraet? Barava nomoa.—Readim Acts 20:22, 23.

8, 9. (a) Wanem nao showimaot Paul no letem persecution for mekem hem wikdaon? (b) Storyim example bilong persecution wea samfala Witness kasem distaem.

8 Paul no letem wei wea Satan persecutim hem for mekem hem wikdaon. Hem sei: “Long tingting bilong mi, laef bilong mi hem no important. Samting wea important long mi nao hem for finisim resis bilong mi and ministry wea Lord Jesus givim long mi for talemaot long evriwan gud nius abaotem love bilong God.” (Acts 20:24) Paul nating fraet taem hem kasem persecution, bat hem gohed strong and no givap. Samting wea important long Paul nao hem for ‘talemaot gud nius long evriwan’ nomata hem kasem olketa hard taem.

9 Distaem staka brata and sista followim example bilong Paul for gohed faithful nomata long taem bilong persecution. Olsem example, long wanfala kantri samfala Witness stap long prison for klosap 20 year finis bat kot no herem yet case bilong olketa. Why nao olketa Witness hia stap long prison? Olketa no willing for joinim army bikos datwan againstim konsens bilong olketa. Kam kasem distaem gavman no letem famili for visitim olketa long prison, and olketa killim nogud samfala and spoelem olketa.

10. Why nao iumi shud no fraet taem iumi kasem persecution wea iumi no expectim?

10 Long samfala kantri olketa brata bilong iumi kasem persecution long taem wea olketa no expectim. Sapos datwan kasem iu, iu mas no fraet. Tingim example bilong Joseph. Taem olketa brata bilong hem salem hem for slave, datwan hem samting wea hem no expectim. Bat Jehovah “sevem hem from olketa hard taem wea hem kasem.” (Acts 7:9, 10) Jehovah savve duim sem samting tu for iu. Tingim diswan: “Jehovah hem savve hao for sevem pipol wea faithful long hem. Hem bae sevem olketa from olketa hard taem.” (2 Pet. 2:9) Waswe, bae iu gohed for trustim wei wea Jehovah savve sevem iu taem disfala nogud world hem finis, and givim iu laef olowe? Iu fit for trustim Jehovah and no fraet taem iu kasem persecution.—1 Pet. 5:8, 9.

SATAN TRAE FOR SPOELEM FAITH BILONG IUMI LONG WEI WEA HAED

11. Long wanem wei nao persecution hem difren from wei wea Satan trae for spoelem faith bilong iumi long wei wea haed?

11 Narafala nogud samting wea Satan duim nao hem trae for spoelem faith bilong iumi long wei wea haed. Long wanem wei nao diswan hem difren from wei for kasem persecution? Persecution hem olsem wanfala cyclone wea kam and brekem haos bilong iumi. Bat taem Satan trae for spoelem faith bilong iumi long wei wea haed hem olsem olketa white ants wea kaikai haed long haos bilong iumi. Maet olketa white ants kaikaim full haos finis bifor iumi luksavve long datwan.

12. (a) Wanem nao wanfala wei wea Satan trae for spoelem faith bilong iumi, and why nao diswan hem spoelem staka Christian? (b) Wanem nao mekem Paul feel wikdaon samfala taem?

12 Satan laek for spoelem wei wea iu fren witim Jehovah. Maet hem iusim persecution or maet hem trae for spoelem faith bilong iu long wei wea haed. Wanfala samting wea hem duim haed for spoelem faith bilong staka Christian hem for mekem olketa feel wikdaon. Aposol Paul tu feel wikdaon samfala taem. Wantaem hem sei hem “iusles man nomoa.” (Readim Rome 7:21-24.) Why nao Paul hem feel olsem? Nomata Paul fren gud witim Jehovah and maet hem member bilong governing body tu, hem feel wikdaon bikos hem no perfect. Hem laek for duim stret samting, bat staka taem datwan hem no isi. From iumi savve Paul hem feel wikdaon samfala taem, datwan savve strongim iumi sapos iumi tu feel wikdaon samfala taem.

13, 14. (a) Why nao samfala pipol wea worshipim Jehovah savve feel wikdaon? (b) Hu nao laek for spoelem faith bilong iumi, and why nao hem duim datwan?

13 Staka brata and sista savve feel wikdaon samfala taem, and maet olketa wari and feel olsem olketa iusles tu. Olsem example, wanfala pioneer sista sei: “Mi no savve forgetim wanfala rong samting wea mi duim bifor, and mi still feel nogud tumas abaotem datwan. Taem mi tingim evri mistek wea mi duim, datwan savve mekem mi feel olsem hem hard for Jehovah or eniwan lovem mi.”

14 Why nao samfala pipol wea faithful for worshipim Jehovah feel wikdaon, olsem datfala pioneer sista? Maet staka reason stap for diswan. Samfala maet garem wei for ting daonem olketa seleva or olketa sorre bikos long samting wea happen long laef bilong olketa. (Prov. 15:15) Maet olketa narawan garem sik wea olketa ting daonem olketa seleva. Nomata wanem nao mekem iumi feel wikdaon, iumi mas no forget samwan hem laek iusim kaen feeling olsem for spoelem faith bilong iumi. Hu nao laek for mekem iumi feel wikdaon gogo iumi stop for worshipim Jehovah? Hem Satan. Hem no garem eni hope bikos hem kasem judgment for dae, and hem laekem iu for tingse iu tu no garem eni hope. (Rev. 20:10) Satan laekem iumi for wari and for feel wikdaon. Goal bilong Satan hem for mekem iumi stop for worshipim Jehovah, so bae hem iusim persecution or trae for spoelem faith bilong iumi long wei wea haed for trae kasem datfala goal. Hem barava important for pipol bilong Jehovah luksavve iumi insaed wanfala spiritual faet!

15. Olsem 2 Corinth 4:16, 17 talem, wanem nao iumi disaed strong for duim?

15 Iumi mas disaed strong for no givap long disfala faet. Evritaem tingim blessing wea iumi bae kasem sapos iumi faithful. Paul sei olsem long olketa Christian long Corinth: “Iumi no givap. Nomata body bilong iumi hem gogo for nogud, bat heart and tingting bilong iumi hem kamap strong moa evriday. Nomata hard taem wea iumi kasem hem for lelebet taem nomoa and hem no big tumas, bat diswan hem mekem iumi for kasem olketa barava bigfala blessing for olowe.”—2 Cor. 4:16, 17.

REDI DISTAEM FOR OLKETA HARD TAEM WEA BAE KAM

Evri Christian kasem training for storyim biliv bilong olketa long narawan (Paragraf 16 storyim diswan)

16. Why nao hem important for redi distaem for olketa hard taem wea bae kam?

16 Satan garem staka “kleva trik” wea hem iusim for trae spoelem faith bilong iumi. (Eph. 6:11) Dastawe iumi mas followim advaes wea stap long 1 Peter 5:9 wea sei: “Iufala mas againstim hem and garem strongfala faith.” For helpem iumi for strong for againstim Satan, iumi mas trainim tingting and heart bilong iumi distaem for duim stret samting. Tingim disfala tokpiksa: Taem faet no kamap yet, olketa soldia long army bae duim spesol training wea bae redyim olketa for datfala faet. Iumi tu mas duim semkaen samting. Iumi no savve wanem nao Satan bae duim for againstim iumi long future. So iumi mas waka hard for trainim iumi seleva for duim stret samting taem iumi no kasem test yet. Aposol Paul encouragem olketa Christian olsem: “Gohed for lukluk gud long iufala seleva for savve sapos iufala followim yet olketa tru teaching.”—2 Cor. 13:5.

17-19. (a) Wanem nao samfala kwestin wea savve helpem iumi for lukluk gud long iumiseleva? (b) Wanem nao savve helpem olketa young wan for storyim biliv bilong olketa long olketa narawan long skul?

17 Wanfala wei for lukluk gud long iumiseleva hem for ting raonem olketa kwestin hia: ‘Waswe, mi prea evritaem? Taem olketa narawan switim mi for duim samting wea no stret, waswe, mi obeyim God and no olketa man? Waswe, mi evritaem go long olketa meeting? Waswe, mi no fraet for story long pipol abaotem wanem mi bilivim? Waswe, mi forgivim olketa brata taem olketa duim samting wea mekem mi feel nogud, wea hem tu samting mi laekem olketa for duim long mi? Waswe, mi obeyim olketa elder long kongregeson bilong mi and olketa wea lead long organization?’

18 Samfala pipol savve tok againstim wanem iumi bilivim. Staka young brata and sista mas storyim wanem olketa bilivim long olketa narawan long skul. And olketa no fraet and no shame for duim datwan. Wanem nao helpem olketa young wan hia for no fraet? Olketa followim olketa idea wea stap insaed olketa magasin bilong iumi. Olsem example, wanfala article insaed Wastaoa bilong May 15, 2013, page 6, hem givim olketa idea wea helpem olketa young wan for no fraet for storyim biliv bilong olketa long olketa narawan long skul taem olketa askem olketa gudfala kwestin. Iufala dadi and mami, hem important for iufala practicem firstaem hao pikinini savve storyim biliv bilong hem witim olketa narawan long skul.

19 Hem tru, samfala taem hem no isi for story long pipol abaotem wanem iumi bilivim, or for duim samfala nara samting wea Jehovah askem iumi for duim. Olsem example, bihaen iumi waka full day maet iumi mas forcem iumiseleva for go long meeting. Or maet iumi mas forcem iumiseleva for wekap long morning for go preaching. Bat tingim diswan: Sapos iu gohed for duim olketa samting hia distaem, datwan bae trainim iu for deal witim olketa bigfala test long future.

20, 21. (a) Hao nao wei for ting raonem ransom savve helpem iumi sapos iumi feel wikdaon samfala taem? (b) Wanem nao iumi shud disaed strong for duim?

20 Wanem nao savve helpem iumi for againstim Satan taem hem trae for spoelem faith bilong iumi long wei wea haed? Olsem example, wanem nao wanfala samting wea iumi savve duim sapos iumi feel wikdaon? Wanfala samting wea savve barava helpem iumi hem for ting raonem ransom sakrifaes bilong Jesus. Hem nao wanem aposol Paul duim. Samfala taem hem savve feel iusles. Nomata olsem, Paul luksavve Christ no dae for olketa man wea perfect, bat for olketa man wea born sin olsem hem. Hem sei: “Mi showimaot faith long Son bilong God wea lovem mi and wea dae for sevem mi.  (Gal. 2:20) Paul showimaot faith long ransom and luksavve Christ dae for sevem hem.

21 Iu tu savve kasem gud samting sapos iu luksavve datfala ransom hem wanfala present wea Jehovah givim for iu.  Diswan no minim bae iu no feel wikdaon enitaem. Maet samfala mas weitim niu world bifor disfala feeling for wikdaon savve finis. Bat no forgetim diswan: Olketa wea no givap bae kasem blessing. Klosap nao Kingdom bilong God bae kam. Taem datwan happen, evri man bae perfect and garem peace. So iumi mas disaed strong for go insaed Kingdom nomata maet iumi kasem plande hard samting firstaem.