Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Mausalī Lou Faatuatua i le Malo

Ia Mausalī Lou Faatuatua i le Malo

“O le faatuatua, o le faatalitali lea ma le mautinoa i mea ua faamoemoe i ai.”​—EPE. 11:1.

1, 2. O le ā e faamalosia ai lo tatou talitonuga e faapea, o le Malo o le a faataunuu ai le finagalo o le Atua mo tagata, ma aiseā? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.)

I LE avea ai ma Molimau a Ieova, e masani ona tatou faapea atu o le Malo o le Atua ua na o le pau lea o le vaifofō i o tatou faafitauli uma. E lē gata i lea, e tatou te taumafai e faauaʻi tagata i lenei upu moni tāua o le Tusi Paia. E matuā faamāfanafanaina foʻi i tatou i le faamoemoe o le Malo. Ae o le ā le malosi o lo tatou talitonuga o le a faataunuuina moni lava le fuafuaga o le Malo? O le ā le faavae o lo tatou faatuatua mausalī i le Malo?​—Epe. 11:1.

2 O le Malo faa-Mesia o se faatulagaga na faavaeina e Lē e ona le malosi uma lava, ina ia faataunuu ai lona finagalo mo tagata. O le tonu o le aiā a Ieova e pule ai, o le faavae mausalī lea ua faavaeina ai le Malo. O vala tāua o le Malo e aofia ai lona tupu, o ē e tupu faatasi ma ia, le mea o le a latou pule ai, ma ē o le a latou pulea. O nei mea uma na faavaeina faaletulafono e ala i feagaiga, o lona uiga o feagaiga po o faatulagaga faaletulafono ia e aofia ai a lē o le Atua, po o lona Alo o Iesu Keriso. O le manatunatu i nei feagaiga, o le a faalautele ai lo tatou malamalamaga i auala e mautinoa ai, o le a taunuu moni lava le finagalo o le Atua, ma fesoasoani e tatou te iloa ai le mautū o lenei faatulagaga.​—Faitau le Efeso 2:12.

3. O ā manatu o le a tatou iloiloina i lenei mataupu ma le mataupu o loo sosoo mai?

3 O loo taʻua i le Tusi Paia feagaiga autū e ono, e fesootaʻi atu i le Malo faa-Mesia o loo pulea e Iesu Keriso. (1) le feagaiga ma Aperaamo, (2) le feagaiga o le Tulafono, (3) le feagaiga ma Tavita, (4) le feagaiga mo se ositaulaga e pei o Mekisateko, (5) le feagaiga fou, ma (6) le feagaiga o le Malo. Seʻi o tatou iloiloina pe faapefea i nei feagaiga ona fesootaʻi atu i le Malo, ma pe faapefea ona faaauiluma ai le faataunuuina o le finagalo o le Atua mo le lalolagi ma tagata.​—Tagaʻi i le siata “ Auala o le a Faataunuu ai e le Atua Lona Finagalo.”

SE FOLAFOLAGA E FAAALIA AI LE AUALA O LE A FAATAUNUU AI LE FINAGALO O LE ATUA

4. O ā poloaʻiga o loo taʻua i le Kenese na faia e Ieova?

4 Ina ua uma ona saunia e Ieova lo tatou lalolagi matagofie e nonofo ai tagata, sa ia faia poloaʻiga nei e e tolu: (1) O le a foafoaina e le Atua tagata i lona faatusa, (2) ia faalautele atu e tagata le Parataiso i le lalolagi aoao, ma faatumu le lalolagi i tagata amiotonu, ma (3) e sā ona ʻai e tagata le laau e iloa ai le lelei ma le leaga. (Kene. 1:26, 28; 2:16, 17) E na o le pau na o mea sa manaʻomia. Ina ua uma ona faia le tagata, e pau le mea na manaʻomia ina ia faataunuu ai le finagalo o le Atua, o le usitaʻia lea o isi poloaʻiga e lua. Peitaʻi, na faapefea ona tulaʻi mai le manaʻoga mo ni feagaiga?

5, 6. (a) Na faapefea ona taumafai Satani ia taofia le finagalo o le Atua? (e) Na faapefea ona tali atu Ieova i le luʻi a Satani i Etena?

5 I se faufauga leaga ina ia taofia le finagalo o le Atua, na amata ai e Satani le Tiapolo se fouvalega, e ala i le uaʻi atu i le poloaʻiga lea sa tatau ona usitaʻia e le tagata. Sa ia faaosoosoina le uluaʻi fafine o Eva e ʻai le fua o le laau e iloa ai le lelei ma le leaga. (Kene. 3:1-5; Faaa. 12:9) O le faia faapea, na luʻia ai e Satani le tonu o le aiā a le Atua e pule ai i Lana foafoaga. Mulimuli ane, sa tuuaʻia foʻi e Satani e faapea e manatu faapito uunaʻiga a auauna faamaoni a le Atua.​—Iopu 1:9-11; 2:4, 5.

6 Na faapefea ona tali atu Ieova i le luʻi a Satani i Etena? O le mea moni, sa mafai ona faaiʻuina le fouvalega e ala i le faaumatia o le ʻaufouvale. Peitaʻi, o le a lē mafai ai ona faataunuu le finagalo o le Atua ia faatumu le lalolagi i fanau usiusitaʻi a Atamu ma Eva. Nai lo o le faaumatia loa o le ʻaufouvale i inā ma le taimi lava lenā, sa tali atu Lē e atamai na foafoaina mea, e ala i le folafolaga i Etena, ina ia faamautinoa ai e faataunuuina vala uma o ana fetalaiga.​—Faitau le Kenese 3:15.

7. O le ā ua faamautinoa mai iā i tatou e faatatau i le gata ma lana fanau, e ala i le folafolaga i Etena?

7 E ala i le folafolaga i Etena, na faaoo atu ai e Ieova le faamasinoga i le gata ma lana fanau, lea e faaāta mai ai Satani le Tiapolo ma ē uma e lagolagoina o ia, i le finauga e faatatau i le tonu o le aiā a Ieova e pule ai. Sa tuuina atu e le Atua i le fanau a lana fafine faalelagi le pule e faaumatia ai Satani. O lea, o le folafolaga i Etena e lē gata ua faamatilatila mai ai o le a faaumatia lē na faapogaia le fouvalega i Etena, ma aafiaga uma o lana gaoioiga, ae ua faaalia ai foʻi le auala o le a faia ai faapea.

8. O le ā ua tatou aʻoaʻoina e faatatau i le fafine ma lana fanau?

8 O ai ua faamaonia le avea ma fanau a le fafine? Talu ai e tatau i le fanau ona tuʻimomomoina le ulu o le gata, pe ia “faaumatia” le foafoaga agaga o Satani le Tiapolo, o lona uiga la o le fanau o se foafoaga agaga. (Epe. 2:14) O lea, o le fafine e fanauina le fanau o se foafoaga agaga foʻi. A o vave faatoʻateleina le fanau a le gata, na toetoe 4,000 tausaga talu ona faia e Ieova le folafolaga i Etena, ae e leʻi iloa lava po o ai le fanau ma le fafine. E ui i lea, na faia e Ieova ni feagaiga e faailoa mai ai le fanau, ma faamautinoa mai ai i Ana auauna, o le a ia faaaogā le fanau e aveesea ai mafatiaga uma na aumaia e Satani i tagata.

SE FEAGAIGA E ILOA AI LE FANAU

9. O le ā le feagaiga ma Aperaamo, ma o anafea na amata ai?

9 I le pe ā ma le 2,000 tausaga talu ona mavae ona faailoa atu le faasalaga o Satani, na poloaʻia ai e Ieova le augātamā o Aperaamo ia tuua lona aiga i Uro i Mesopotamia, ae alu atu i le nuu o Kanana. (Galu. 7:2, 3) Na fetalai Ieova iā Aperaamo: “Ia e tuua lou atunuu, o lou aiga, ma le aiga o lou tamā ae malaga atu i le atunuu ou te faasino atu iā te oe; ou te faia oe ma nuu tele, ou te faamanuia iā te oe, ou te matuā faamamaluina foʻi lou igoa; ma ia avea oe ma faamanuiaga i isi. Ou te faamanuia atu i ē o faamanuia iā te oe, ou te faamalaia atu i lē ua fetuu iā te oe, ma e maua e aiga uma o le lalolagi faamanuiaga ona o oe.” (Kene. 12:1-3) O le uluaʻi taimi lenei na faamauina ai le tala e faatatau i le feagaiga na osia e Ieova ma Aperaamo, lea e taʻua o le feagaiga ma Aperaamo. E lē o iloa po o anafea tonu na muaʻi osia ai e Ieova le feagaiga ma Aperaamo. Peitaʻi, na amata le feagaiga i le 1943 T.L.M., ina ua tuua e Aperaamo, o lē ua 75 tausaga, le nuu o Karana ma ui atu i le vaitafe o Eufirate.

10. (a) Na faapefea ona faaalia le faatuatua mausalī o Aperaamo i folafolaga a le Atua? (e) O ā faamatalaga na faasolosolo ona faailoa mai e Ieova e faatatau i le fanau a le fafine?

10 Sa fai ma toe taʻu atu e Ieova lana folafolaga iā Aperaamo, ma faailoa atu i ai isi faamatalaga atili. (Kene. 13:15-17; 17:1-8, 16) Ina ua faaalia e Aperaamo le faatuatua mausalī i folafolaga a le Atua, e ala i le lotomalie e ofo atu lona atalii e toʻatasi, sa faamautinoa atili mai e Ieova le feagaiga, faatasi ma se folafolaga o le a taunuu moni lava. (Faitau le Kenese 22:15-18; Eperu 11:17, 18.) Ina ua mavae le 1943 T.L.M., sa faasolosolo ona faailoa mai e Ieova faamatalaga tāua e faatatau i le fanau a le fafine. O le a tupuga mai le fanau iā Aperaamo, e toʻatele o le a aofia ai, o le a auauna o ni tupu, o le a faaumatia e le fanau fili uma, ma o le a avea ma faamanuiaga i isi tagata e toʻatele.

Sa faaalia e Aperaamo lona faatuatua mausalī i folafolaga a le Atua (Tagaʻi i le palakalafa 10)

11, 12. Ua faaalia faapefea i le Tusi Paia e iai se faataunuuga sili o le feagaiga ma Aperaamo, ma o le ā le aogā o lenā mea mo i tatou?

11 Sa iai se faataunuuga faaletino o le feagaiga ma Aperaamo i ē na tupuga mai iā te ia, ina ua latou ulu atu i le Nuu Folafolaina. Ua taʻua i le Tusi Paia e iai foʻi se faataunuuga faaleagaga o lenā feagaiga. (Kala. 4:22-25) Na faagaeeina le aposetolo o Paulo ma ia taʻua e faapea, o le vaega autū o le fanau a Aperaamo, o Iesu Keriso. O le vaega lona lua e faasino atu i Kerisiano faauuina e 144,000. (Kala. 3:16, 29; Faaa. 5:9, 10; 14:1, 4) E faasino atu le fafine i “le Ierusalema i lugā,” le vaega faalelagi o le faalapotopotoga a le Atua, lea e faia aʻe i foafoaga agaga faamaoni. (Kala. 4:26, 31) E pei ona folafolaina mai i le feagaiga ma Aperaamo, o le a aumaia e le fanau a le fafine faamanuiaga i tagata.

12 O loo taʻua i le feagaiga ma Aperaamo le Tupu ma ana tupu lagolago i le Malo o le Atua, ma e faia aʻe ai le faavae faaletulafono o le Malo i le lagi. (Epe. 6:13-18) O le ā le umi o lenei feagaiga? Ua taʻua i le Kenese 17:7 o se “feagaiga e mo se taimi umi.” E iai pea seʻia oo ina faaumatia e le Malo faa-Mesia fili o le Atua, ma faamanuiaina aiga uma o le lalolagi. (1 Kori. 15:23-26) O ē e ola i le lalolagi i lenā taimi, o le a latou maua faamanuiaga e faavavau. Ua faaalia mai i le feagaiga a le Atua ma Aperaamo, le maumauaʻi o Ieova e faataunuu lona finagalo ia ʻtumu le lalolagi’ i tagata amiotonu.​—Kene. 1:28.

SE FEAGAIGA E FAAMAUTINOA AI E TUMAU LE MALO

13, 14. O le ā ua faamautinoa mai i le feagaiga ma Tavita e tusa ai o le pulega a le Mesia?

13 O le folafolaga i Etena ma le feagaiga ma Aperaamo, ua faamautinoa mai ai, o le pule silisili ese a Ieova ua faaalia e ala mai i le Malo faa-Mesia, ua faavaeina ma le mausalī i ana tapulaa amiotonu. (Sala. 89:14) Po o le a faaleagaina ma faamutaina le pulega faa-Mesia? Ua faamautinoa mai i se isi feagaiga faaletulafono, e lē taitai ona tupu lenei mea.

14 Seʻi iloilo le folafolaga na fai atu e Ieova i le tupu o Isaraelu, o Tavita, e ala i le feagaiga ma Tavita. (Faitau le 2 Samuelu 7:12, 16.) Sa osia e Ieova lenei feagaiga ma Tavita a o faagasolo lana pulega i Ierusalema, ma folafola atu i ai o le a tupuga mai iā te ia le Mesia. (Luka 1:30-33) Sa faailoa atu e Ieova faamatalaga atili e faatatau i le gafa e tupuga mai ai le fanau, ma o le a iai i se suli o Tavita “le pule faaletulafono” i le nofoālii o le Malo faa-Mesia. (Eseki. 21:25-27) E mautinoa o le a “matuā faatumauina” le pulega a Tavita e ala iā Iesu. O le a ʻtumau pea le fanau a Tavita i aso uma lava, ma lona nofoālii e pei o le lā.’ (Sala. 89:34-37) Ioe, o le a lē taitai ona faaleagaina le pulega a le Mesia, ma o le a tumau e faavavau faamanuiaga e maua mai ai!

LE FEAGAIGA MO SE OSITAULAGA

15-17. E tusa ai o le feagaiga mo se ositaulaga e pei o Mekisateko, o le ā le tofiga faaopoopo o le a auauna ai le fanau a le fafine, ma aiseā?

15 Ua faamautinoa mai i le feagaiga ma Aperaamo ma le feagaiga ma Tavita, o le a auauna le fanau a le fafine o ni tupu. Peitaʻi, e lē lava le tau ina avea ma tupu ina ia aumaia ai faamanuiaga i tagata o atunuu uma. Ina ia avea moni i latou ma faamanuiaga, e ao ona mamā mai i lo latou tulaga agasala, ma ia iai i totonu o le ʻauaiga o Ieova i le aoao o mea. O lea, e manaʻomia foʻi ona auauna le fanau i le faiva faaositaulaga. Ina ia faia faapea, ua saunia ai e Lē e atamai na foafoaina mea se isi faatulagaga faaletulafono, o le feagaiga mo se ositaulaga e pei o Mekisateko.

16 E ala mai i le tupu o Tavita, na faailoa mai ai e Ieova o le a ia faia se feagaiga patino i le va o ia ma Iesu, faatasi ma ni fuafuaga se lua: ia ʻnofo o ia i le itu taumatau o le Atua’ seʻia oo ina faaumatia ona fili, ma ia avea ma “ositaulaga e faavavau e uiga faatasi ma Mekisateko.” (Faitau le Salamo 110:1, 2, 4.) Aiseā e ʻuiga faatasi ai ma Mekisateko’? Talu ai a o leʻi taitai ona ulu atu ē na tupuga mai iā Aperaamo i le Nuu Folafolaina, sa auauna le tupu o Salema, o Mekisateko, o se “ositaulaga a le Atua Silisili Ese.” (Epe. 7:1-3) Sa tofia tuusaʻo o ia e Ieova e faia faapea. E na o ia lava o loo taʻua i Tusitusiga Eperu sa auauna e lē gata o se tupu, ae o se ositaulaga foʻi. E lē gata i lea, ua taʻua o ia “o se ositaulaga e faavavau,” ona e leai se tasi o taʻua na muamua pe na mulimuli mai iā te ia.

17 Ua tofia tuusaʻo Iesu e avea ma ositaulaga e ala i lenei feagaiga na osia i le va o i laʻua lava ma Ieova, ma o le a avea pea o ia ma “ositaulaga e faavavau e uiga faatasi ma Mekisateko.” (Epe. 5:4-6) Ua manino mai ai, ua iai iā Ieova lava ia le faavae faaletulafono e faaaogā ai le Malo faa-Mesia, ina ia faataunuu ai lona finagalo mo tagata i le lalolagi.

O FEAGAIGA UA AVEA MA FAAVAE FAALETULAFONO MO LE MALO

18, 19. (a) O le ā ua faaalia mai i feagaiga na tatou talanoaina e faatatau i le Malo? (e) O le ā le fesili o loo lāgā pea?

18 I feagaiga na tatou talanoaina, ua iloa mai ai auala e fesootaʻi atu ai i le Malo faa-Mesia, ma le auala ua faavae ai le Malo i feagaiga faaletulafono. O le folafolaga i Etena ua faamaonia ai o le a faaaogā e Ieova le fanau a le fafine, ina ia faataunuu ai lona finagalo mo le lalolagi ma tagata. O ai le fanau, ma o le ā lana matafaioi? O loo faamatala mai i le feagaiga ma Aperaamo le tali o nei fesili.

19 O loo faamatala mai i le feagaiga ma Tavita isi faamatalaga atili, e faatatau i le gafa e tupuga mai ai le vaega autū o le fanau. O lenā feagaiga ua avatu ai foʻi iā te ia le aiā e pule ai i le lalolagi, ina ia tumau e faavavau faamanuiaga o le a aumaia e le Malo. O le feagaiga mo se ositaulaga e pei o Mekisateko, ua fai ma faavae mo le fanau e auauna ai i se faiva faaositaulaga. Peitaʻi, e lē na o Iesu o le a fesoasoani i tagata ina ia lelei atoatoa. Ua faauuina foʻi isi e avea ma tupu ma ositaulaga. O fea e latou te ō mai ai? O le a talanoaina lenā fesili i le mataupu o sosoo mai.