Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Mamukala “Ovanakwa Vouhamba”

Mamukala “Ovanakwa Vouhamba”

“Tuvaundapi kumwe na Huku.”​—1 CORÍNTIOS 3:9.

1. Oñgeni Jeova atala ovilinga, iya oityi alinga?

 JEOVA uhole ovilinga alinga. (Salmo 135:6; João 5:17) Iya tupu uhanda onoandyu, novanthu vapande ovilinga viavo, moluotyo uveavela ovilinga oviwa vihambukiswa. Jeova waundapele Nomona wae wotyiveli, pokutunga ovipuka aviho. (Tanga Colossenses 1:15, 16.) Ombimbiliya itupopila okuti etyi Jesus nkhele eheneye pano pohi, ankho uundapa na Huku keulu “ngomesene yovilinga.”​—Provérbios 8:30.

2. Oñgeni tutyii okuti onoandyu apeho mbupewa ovilinga viakolela iya vihambukiswa?

2 Okupolelela mu Gênesis alo Revelação, Ombimbiliya itupopila okuti Jeova apeho wavela onoandyu ovilinga. Etyi Andau na Eva valinga onkhali, iya avatewa Momphangu Yombembwa, Huku wapele onoandyu otyilinga. Gênesis 3:24, ipopia okuti Huku “wapaka ono kerumbi koutundilo wotyikunino tyo Endene, nomutunga watema ankho utualako okuliseta-seta pala okuyunga ondyila yokuenda nokomuti womuenyo.” Iya mu Revelação, tuelilongesa okuti Jeova “watuma oandyu yae opo ilekese ovapika vae ovipuka ankho vina okumoneka apa katutu,” ine okuhololola etyi matyikamoneka komutwe.​—Revelação 22:6.

OVILINGA OVANTHU VAPEWA

3. Etyi ankho Jesus ekahi pano pohi, oñgeni ahetekelele Tate yae?

3 Etyi ankho Jesus ekahi pano pohi, wahambukilue okulinga ovilinga Jeova emuavelele. Iya ahetekela Tate yae pokuavela ovalongwa vae ovilinga viakolela. Wevekuatesileko okuhambukilwa otyilinga tyavo etyi evepopila okuti: “Ndyimupopila otyili atyiho okuti, una ukala nekolelo muame, nae makalinga ovilinga ndyikahi nokulinga. Iya makalinga ovilinga viavilapo puevi, mokonda ame mandyiende ku Tate.” (João 14:12) Jesus tupu wakuatesileko ovalongwa vae okunoñgonoka okuti ovilinga viavo ankho vina okulingwa nondyanga etyi evepopila okuti: “Tuna okulinga ovilinga via Una wanthuma tyina nkhele limutenya. Mokonda tyina otyinthiki tyameya na wike upondola okuundapa.”​—João 9:4.

4-6. (a) Omokonda yatyi tupandulila Noe na Moisesi etyi valinga atyiho Jeova evepopilile? (b) Ovipuka patyi vivali vitundilila kovilinga Huku apele ovanthu?

4 Etyi Jesus nkhele eheneye pano pohi, Jeova waavelele ovanthu ovilinga vihambukiswa. Namphila Andau na Eva vahamanuhulile ovilinga vapelwe, kuali ovanthu ovanyingi vamanuhulile ovilinga vapelwe na Huku. (Gênesis 1:28) Jeova wapele Noe onondonga mbo ñgeni matungu owato, opo ahupilemo nombunga yae tyina Ombila Onene yameya. Noe alingi umwe atyiho Jeova emupopilile. Onthue tukahiko hono mokonda Noe walandulile nawa onondonga mba Jeova.​—Gênesis 6:14-16, 22; 2 Pedro 2:5.

5 Jeova wapele Moisesi onondonga mbo ñgeni matungu ekaka liefendelo, noñgeni maonganeka ovilinga viounakwa. Moisesi walingile umwe etyi Jeova emupopilile. (Êxodo 39:32; 40:12-16) Moisesi wetavelele okulinga ovilinga vialema. Otyo tyitulongesa tyi hono? Ngetyi tyapopia apostolu Paulu, ekaka liefendelo, novilinga viounakwa, ankho otyilekeso “tyovipuka oviwa maviya.”​—Hebreus 9:1-5, 9; 10:1.

Tyina tulinga etyi Jeova etutuma, ovilinga vietu vimunkhimaneka

6 Putyina ehando lia Huku lihungi kokufuisuapo, ovaumbili vae vapewa ovilinga vielikalaila. Mahi, namphila ovilinga vapewa vipondola okupilauluka, apeho ovilinga viavo vihivilika Jeova, iya vikuatesako ovanthu. Ovilinga Jesus apelwe puetyi eheneye pano pohi, no puetyi eile pano pohi, viakuatesako ovanthu. (João 4:34; 17:4) Hono, tyina tulinga etyi Jeova etutuma, ovilinga vietu vimuhivilika. (Mateus 5:16; tanga 1 Coríntios 15:58.) Omokonda yatyi tupopila ngotyo?

KALA NOLUSOKE LUAVIUKA KONTHELE YOVILINGA UPEWA

7, 8. (a) Ovakristau hono vena elao liokulinga ovilinga patyi? (b) Oñgeni tuna okutala ehongolelo lia Jeova?

7 Elao limwe enene onthue ovakuankhali okukongwa na Jeova opo tuundapele kumwe nae. (1 Coríntios 3:9) Ovakristau vamwe vena elao liokulinga ovilinga viokutunga, ngetyi tyalingile Noe na Moisesi. Vamwe hamwe vakuatesako okutunga Onondyuo Mbovionge, no Mbomaliongiyo, nono filiyale. Tyilinge ukahi nokuundapa movilinga viokupindulapo Ondyuo Yomaliongiyo potyilongo tyenyi, ine okutunga ombala Yonombangi mba Jeova ouye auho ko Warwick, Nova York, panda elao olio una! (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.) Ovio, ovilinga via Huku. Namphila hamwe vamwe vaundapa movilinga viokutunga, Ovakristau aveho vekahi movilinga viokukuatesako ovanthu okulinga oupanga na Huku. Ovilinga ovio viokuivisa, vinkhimaneka Jeova, iya vikuatesako ovanthu. (Atos 13:47-49) Eongano lia Huku likahi nokuhongolela ovilinga viokuivisa. Otyo tyilekesa okuti pamwe matupewa ovilinga ovikuavo.

8 Ovaumbili vekolelo va Jeova apeho vafuapo pala okulandula ehongolelo liae. (Tanga Hebreus 13:7, 17.) Hamwe katunoñgonoka omokonda yatyi tuapelwa otyilinga otyikuavo, ine ehongolelo epe. Mahi, tutavela mokonda tutyii okuti omapiluluko oo, alingwa na Jeova, iya okuetavela matyituetela ouwa.

9. Ongeleka patyi ongwa ovakulu vewaneno vaava?

9 Ovakulu vewaneno valekesa okuti vahanda unene okulinga ehando lia Huku, monkhalelo vahongolela ewaneno. (2 Coríntios 1:24; 1 Tessalonicenses 5:12, 13) Ovakulu vewaneno vafuapo pala okuundapa nombili, nokulandula ehongolelo, iya velilongesa liwa ononkhalelo onomphe mbokuivisa. Namphila vamwe ponthyimbi velipula inkha matyiende umwe nawa okuonganeka ovilinga viokuivisa ovanthu, motelefone, na pana patalamena onombapolo, ine opo pana pakuata ovanthu ovanyingi, tyina vetyilinga vamona okuti tyikuatesako unene ovanthu. Mongeleka, ovakokoli-ndyila vekuana ko Alemanha, vakaivisile potelitoliu imwe pena onovenda, ankho pahaundapwa mokueenda kuomanima omanyingi. Ovilinga ovio viaonganekwa novakulu vewaneno. Umwe puvo, Michael, wapopia okuti ankho vatila unene owoma, mokonda ankho kavalingi vali ovilinga ovio mokueenda kuomanima omanyingi. Tupu wati: “Jeova wetyimuene okuti tuatila owoma mokonda wetukuatesileko, iya ovilinga vietu aviende nawa. Tuahambukilwe unene etyi tualandula etyi tyahonekwa Movilinga Vietu Viouhamba, atuyumbu onthumbi mu Jeova!” Okuti wafuapo pala okuovola okulandula ononkhalelo onomphe mbokuivisa motelitoliu yove?

10. Omapiluluko patyi alingwa meongano lia Jeova momanima okualamba?

10 Pamwe mo Mbetele mulingwa omapiluluko. Mongeleka, momanima okualamba, ono filiyale mbumwe ononthutu mbaikwa, iya ovilinga ankho vilinguamo, vikahi nokulingwa kono filiyale ononene. Vana ankho vaundapamo, ankho vena okulinga omapiluluko, mahi konyima avatale okuti omapiluluko oo evekuatesako. (Eclesiastes 7:8) Ovaundapi ovo, vahambukwa unene mokonda veete omapiluluko Jeova ekahi nokulinga hono meongano liae!

Okuti wafuapo pala okuovola okulandula ononkhalelo onomphe mbokuivisa motelitoliu yove?

11-13. Ovitateka patyi vamwe vakalele navio mokonda yomapiluluko alingwa meongano?

11 Tupondola okulilongesila unene kovakuatate ovo vatumwa kono filiyale ononkhuavo. Ovakuatate ovo ovanyingi nonomphange, vaundapa mono filiyale ombo omanima omanyingi. Ovalinepi vamwe ankho vaundapa mo Mbetele onthutu, vatumwa ko Mbetele yoko México ankho kuna vali ovanthu ovanyingi. Omulume watyo, Rogelio, wati: “Okusapo ombunga, nomapanga, ankho katyapepukile.” Juan, tupu watumua ko Mbetele yoko México, nae tyemupuiyile unene. Wati: “Una okuovola omapanga omakuavo. Iya otyo tyihanda okupilulula ovituwa, nonkhalelo yokusoka.”

12 Etyi ono filiyale mbumwe ko Europa mbawanekua kumwe, ovanyingi ankho vaundapamo, vatumwa ko filiyale yoko Alemanha. Tupu tyevepuiyile unene mokonda haapeho tyapepuka okutunda motyilongo tyove. Ko Suíça kuna onomphunda onongwa mbutiwa Alpes, iya vamwe vatundako vembuivaluka unene. Iya ombunga yo Mbetele yoko Áustria ankho kaihi, vamwe vatundako veivaluka okukala mombunga oyo.

13 Ovakuatate nonomphange vatumwa ko filiyale yo kotyilongo otyikuavo, valinga omapiluluko omanyingi. Vena okutyiliya mondyuo vekahi, novanthu vavasa, iya pamwe vapewa otyilinga otyikuavo. Tupu vena okutyiliya ewaneno epe, notelitoliu omphe, iya pamwe nokulilongesa elaka ekuavo. Okulinga ovipuka ovio pamwe katyapepukile, mahi ovanthu ovanyingi vaundapa mo Mbetele vahambukwa okulinga omapiluluko oo. Omokonda yatyi? Tutehelelei etyi vamwe puvo vapopia.

“Tyina ndyihinangela okuti o Jeova wanthuma, ndyitavela nehambu”

14, 15. (a) Oñgeni ovanyingi valekesile okuti vapanda elao vena liokuundapela kumwe na Jeova? (b) Ongeleka patyi vetuavela?

14 Grethel wati: “Ame netavela okutumwa, mokonda oyo ankho onkhalelo yokulekesa okuti ndyihole vali Jeova tyipona otyilongo, nondyuo, ine otyilinga tyimwe.” Dayska wati: “Tyina ndyihinangela okuti o Jeova wanthuma, ndyitavela nehambu.” André na Gabriela, navo vati: ‘Otyo tyituavela omphitilo yokupaka tete momuenyo wetu ovilinga via Jeova.’ Vena onthumbi yokuti tyina eongano lia Jeova lilinga omapiluluko, otyiwa okuetavela nehambu, atueheeanye.

Elao lietu enene vali, okulinga ovilinga via Jeova!

15 Tyina ono filiyale mbuwanekua kumwe, vamwe ankho vaundapamo, vatumwa movilinga vioukokoli-ndyila. Otyo tyamonekelele ovakuatate ovanyingi nonomphange, etyi o Mbetele yoko Dinamarca, no yoko Noruega, no yoko Suécia, mbeliwaneka no yoko Escandinávia. Florian na Anja, vati: “Ovilinga tuapewa vietuhambukiswa unene, namphila ankho katyapepukile okuvilinga. Kuonthue, okuundapeswa na Jeova ankho otyipuka tyimwe otyiwa, katyasukisile opi tukaundapa. Tyotyili, tuayambwa unene!” Namphila ovanyingi puonthue katukahi monkhalelo oyo, tupondola okuhetekela otyituwa otyiwa tyovakuatate ovo nonomphange, nokupaka tete momuenyo wetu ovilinga Viouhamba. (Isaías 6:8) Tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova apeho mayambe vana vapanda elao vena liokuundapela kumwe nae.

TUALAKO OKUPANDA ELAO UNA LIOKUUNDAPELA KUMWE NA JEOVA!

16. (a) Oityi Gálatas 6:4 itupopila? (b) Elao patyi enene vali tupondola okukala nalio?

16 Mokonda tuvakuankhali, tuhole okulieleka navakuetu. Mahi, Ondaka ya Huku itupopila opo tutale kuetyi tuvila okulinga. (Tanga Gálatas 6:4.) Ha atuho tupondola okukala ovakulu vewaneno, ovakokoli-ndyila, onomisionaliu, ine okuundapa ko Mbetele. Namphila okuundapa movilinga ovio elao, mahi pena elao enene vali atuho tuna. Elao olio, okukala omuivisi wonondaka onongwa, okuundapela kumwe na Jeova. Tupandei elao olio!

17. Oityi pamwe tuhevili okulinga mouye uno? Mahi omokonda yatyi katuesukisile okusoya?

17 Mouye uno, pamwe katutyivili okuumbila Jeova ngetyi muene ankho tuhanda. Pena ovipuka vimwe vipondola okututyilika, ngetyi ovilinga mombunga, ine ovitateka konthele yekongoko. Mahi, tuhasoyei. Namphila tuna ovitateka, nkhele tupondola apeho okuivisa konthele yenyina lia Jeova, Nouhamba wae. Otyipuka tyakolela vali, okulinga atyiho tuvila opo tuumbile Jeova, nokulikuambela opo akuateseko vana vekahi nokuundapa vali unene movilinga via Jeova. Hinangela okuti, kese omunthu uhivilika enyina lia Jeova, wakolela komaiho ae!

Kese omunthu uhivilika enyina lia Jeova, wakolela komaiho ae

18. Oityi tukevelela komutwe, mahi elao patyi enene hono tuna?

18 Jeova utuyeka tuundapele kumwe nae namphila tuvakuankhali. Elao limwe enene okuundapela kumwe na Huku yetu mononthiki mbuno mbahulililako! Tutalei kuetyi matyikeya komutwe, “omuenyo wotyotyili.” Tyina tuamakala nomuenyo oo, matuketyivila okulinga ovipuka hono tuehevili okulinga. Apa katutu, mouye omupe, Jeova meketuavela omuenyo wahapu, nehambu, nombembwa.​—1 Timóteo 6:18, 19.

Okuti upanda elao una liokuundapa movilinga via Jeova? (Tala pono palagrafu 16-18)

19. Oityi Jeova alaa okutuavela?

19 Ouye omupe Huku alaa, apa katutu mauya. Tusokei kuetyi Moisesi apopilile ova Isilayeli etyi nkhele vehenenyingile Motyilongo Valaelwe, wati: “Jeova Huku yove, makayamba ovilinga aviho vio pomaoko ove.” (Deuteronômio 30:9) Konyima yo Armagedom, Jeova makalinga etyi alaa, okuavela ohi vana vaundapela kumwe nae. Ngotyo, otyilinga otyikuavo matukapewa, okuviukisa ohi opo ikale omphangu imwe ongwa!