Ir al contenido

Ir al índice

Tjínnele nga tsje sʼin koanngínkoaa yaoná

Tjínnele nga tsje sʼin koanngínkoaa yaoná

“Kʼoati jon tsje katamao josʼin mangínkao yaono.” (1 PED. 1:15)

1, 2. 1) Jméni xi mele Jeobá xi kao naxinandále. 2) Jméni xi chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.

JE PASTRO Pedro, kʼianga kiski je Énle Niná, kui kisichjén je libro xi tsʼe Levítico kʼoa kʼoakitso nga ñaki tsje katama je chjotale Cristo josʼin nga tsje kikao yaole je chjota israelita nichxin kjoatse (tʼexkiai 1 Pedro 1:14-16). Je Jeobá nʼio “tsje” kʼoa kui xi mele nga je xi ya koai ngʼajmi kʼoa kao “xi kjaʼaí barré” nga nʼio kʼoenele yaole nga ñaki tsje sʼin katafikao yaole ngantsjai (Juan 10:16).

2 Kjoaʼmiya jebi kui koakoyaná kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Levítico kʼoa koasenkaoná nga jchaa jokji tsje tíjna kjoatéxomale Niná kʼoa josʼin si̱chjén kjoatéxoma jebi. Kʼoa kʼoati kui jchaa xi tʼatsʼe jebi: A ndatjín nga bitjatone kjoatéxoma. Jósʼin basenkaoná libro xi tsʼe Levítico nga bʼainganʼiolee je Jeobá nga toje xi bakinle koatexoma. Jméni xi bakóyaná je cho̱ xi kitsjoatʼale Niná je chjota israelita.

LIKUI KUITJÁTONÉ KJOATÉXOMA

3, 4. 1) Ánni nga tjínnesínile si̱tjosonntsje je kjoatéxomale Jeobá. 2) Ánni nga tsín koa̱n si̱jndasíñá tsa ʼya xi jokasíkaoná kʼoa nga tsín kʼoéngijtisíñá tokoán.

3 Kʼiatsa mená nga nda sʼiaan ngixko̱n Jeobá, machjénní nga si̱tjosoán kjoatéxomale kao kjoafaʼaitsjen xi tsjoá kʼoa ninroajinla nichxin nga chʼa̱sjengiaa. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, alikui tikjoatéxomale Moisés mangíntjenngiñá, tonga basenkaoná kʼianga ʼyaa jmeni xi sasénle Jeobá kʼoa jmeni xi mai. Tobʼelañá, je chjota israelita i tsakʼinle: “Alikui koa̱n nga si̱jndani jmeni xi matʼain kʼoa tsa kʼoéngijti tokuin kao je xtile naxinandáli, kʼoa tjínnele tsjoacha katamai je xíngi josʼin nga tsjoachai yaoli. Anña Jeobá” (Lev. 19:18).

4 Je Jeobá alikui mele nga si̱jndañá tsa ʼya xi jokasíkaoná kʼoa tsa kʼoéngijtiaje̱ tokoán (Rom. 12:19). Kʼiatsa tokjoaská jchatokoán je kjoatéxomale Niná kʼoa kao kjoafaʼaitsjen xi tsjoá, nʼiojin tsjoa koa̱nle je Na̱i kʼoa chʼaojin sʼin si̱kʼéjnaa je jaʼaínle Niná. Kʼiatsa ʼyani xi jokasíkaoná alikui koa̱n si̱jtilee yaoná kʼoa tokui sikinjená. Ya Biblia kui síngósonkaoná “jngo tii xi niʼnde”, xi ma satíoya tsojmichjí. Tsojmichjí jebi kuiní je xále Niná (2 Cor. 4:1, 7). Alikui koa̱n nga kʼoéngijtiaa je tokoán, nga̱ jebi yaa mangóson je ácido, kʼoa alikui koa̱n nga ácido kʼoéjtenjiaan je tsojmichjí.

5. Jméni xi bakóyaná jokisʼin je Aarón nga kʼoasʼin kinikʼien je xtile. (Chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya jña fitsʼiani kjoaʼmiya jebi.)

5 Ya Levítico 10:1-11, kui kʼoatsoná tʼatsʼe jngo kjoa xi tse kjoaba kisikʼéjnajin je familiale Aarón. Je Jeobá jngo lʼí kisikasénni ngʼajmi nga kisikjeson je Nadad kao Abihú, je xtile Aarón. Kʼoa je Niná kʼoakitsole je Aarón kao familiale nga tsín aon katamale jmeni xi koantʼain xtile. Kichotʼayakao kjoamakjainle. Kʼoa ñá, a bakoñá nga tsje timangínkoaa yaoná nga tsín ya nimiyoaa tsa jngo xíngiaa kʼoa tsa jngo miyoná xi jetsakichonsjejin je naxinandále Niná (tʼexkiai 1 Corintios 5:11).

6, 7. 1) Jméni xi títjon kjoanla chósonnilee tsa ya koanngián jñani tjín xi tíbixan ya yo̱ngo̱. (Chótsenlai je nota.) 2) Jósʼin koa̱n kʼuínyaa anni nga tsín ya mangínsíñá nga tjín xi bixan ya yo̱ngo̱.

6 Tsakui nichxin alikui kʼoasʼin chótʼayakaoná jokoantʼain je Aarón kao familiale. Tonga jósʼiaan tsa jngo xíngiaa xi tsín testigole Jeobá ma xi ya yo̱ngo̱ tíbixan kʼoa kʼoakuitsoná nga koanngínkoaa. Ya Biblia alijme kjoatéxoma faʼaitʼa jñani batéchjoa, tonga faʼaitʼaní kjoafaʼaitsjen xi basenkaoná jonga sʼiaan. *

7 Tsakui nichxin likui koa̱njinle je xíngiaa anni nga tsje mangínkaoñá yaoná kʼoa nga kui kʼoanʼiañá jmeni xi sasénle Jeobá (1 Ped. 4:3, 4). Alikui mená nga si̱jtilee xíngiaa, kuinga machjénsíni nga ngasin nganda kuinókjoakoaa. Kʼoa tongisa nda nga tongini kʼoakʼuínlee nga kjesa faʼaijin nichxin nga sʼuí kʼoejna. Koaan kʼoailee kjoanda nga kʼoatjíotsoná nga mele koanngínkoaa nichxin nga kuixan. Koaan kʼoakʼuínlee nga mená nga tsjoa katasatío kon nga kui nichxin kʼoa nga tsín mená nga kjoasoa si̱katíojiaan, je kʼoa kao xi ya kuicho, nga tsínkui kʼoasʼiaan jmeni xi sʼin. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, alikui kuitjátone kjoatéxomale Niná.

TʼAINGANʼIOLAI NGA TOJE JEOBÁ XI BAKINLE KOATEXOMA

8. Jótso je libro xi tsʼe Levítico nga toje Jeobá xi bakinle koatexoma.

8 Je libro xi tsʼe Levítico nʼio síkʼaxki̱ nga toje Jeobá xi bakinle koatexoma. Tsʼatola kante kʼa kʼoatso nga tʼatsʼe Niná tínroani je kjoatéxoma xi faʼaitʼa ya Levítico. Je Moisés ñaki tsabe xi tʼatsʼe jebi kʼoa ñaki kui kʼoakisʼin jmeni xi kitsole Niná nga sʼin (Lev. 8:4, 5). Tojo kisʼin Moisés, kʼoati kui xi mená kʼoasʼiaan ngantsjai jmeni xi mele je Jeobá. Ningalani basenkaoná je naxinandále Niná, sakʼoa chotʼayakao kjoamakjainná kʼianga toñá tijnaa, tojo koantʼain je Jesús ya ʼndekixí (Luc. 4:1-13). Kʼiatsa si̱nʼiotʼaa je Niná kʼoa kʼoainganʼiolee nga toje xi bakinle koatexoma, alikui ʼya xi sikinjená. Alikui ʼya xi kuinókjonlee (Prov. 29:25).

9. Ánni nga jtikesíni chjota ngakjijnda je naxinandále Niná.

9 Jeʼyaa kʼianga chjota koaitjenngike ngakjijnda je choʼndale Niná nga̱ je Jesús jetongini kʼoakitsole chjotale. Kitsole: “Sikjaʼáno kjoañʼai, sikʼenno, chʼao skoe̱konno ngatsʼi naxinandá xi tʼatsʼan” (Mat. 24:9). Ninga koa̱njtikená chjota tosi tonda kʼuínyasoán kʼoa tosi tonda tsje koanngínkoaa yaoná. Chjotakixiñá, tsje mangínkoaa yaoná kʼoa tsje soyoaa. Kʼoati nitjosonlee chjotaxá. Tonga ánni nga tjínkʼasíni chjota xi jtikená (Rom. 13:1-7). Kuinga toje Jeobá nitjosonlee. Tojékjoán xi ʼyaxkoán kʼoa nikʼiajinla nga tsín si̱tjosoán kjoatéxomale kao kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná (Mat. 4:10).

10. Jméni xi koantʼain jngo ndsʼee xi tsín kixi koan.

10 Ñá alikui i̱ nojiaan yaoná i̱ Sonʼnde, alikui ya mangínjiaan je kjoajchán xi satío kʼoa ni kjoa polítikajinla nojiaan yaoná (tʼexkiai Juan 15:18-21 kao Isaías 2:4). * Tjínkʼa chjotale Cristo xi tsín kixi kjima. Tonga nʼio nkjín xi kʼoamanile jéele kʼoa je Jeobá fitʼa ijngokʼanile (Sal. 51:17). Tonga kʼoati tjíokʼa xi tsín tikʼoamanile jéele. Tobʼelañá, kʼianga kisʼejna je Kjoajchántse xi majaoni, nʼio nkjín ndsʼee xi tokjoatjao kichaní ndoyá ya Hungría. Jngo ʼnde jñani je sondado, jngo siento kao jankan testigo kisikatíoxkó xi kje ñachan aonjin nóle nga kjoajchán katafijin. Me ngatsʼi nga koankaile, tonga ñajan mani xi koanjyole kʼoa kiskoé najñole chjotakjoajchán. Kʼoa nga jekoanni jao nó, jngo xi je kisʼexále nga sikʼien je testigo. Kʼoa yaa tíjnajin jngo xi ñaki ndsʼe̱ mani. Tonga je testigole Jeobá xi kixi koan, xi jesi̱kʼien tsakai, alikuini kinikʼien.

KUI KʼOAILEE JE JEOBÁ JE XI ÑAKI NDA

11, 12. Jméni xi bakóyaná nga kʼoasʼin tjín xi kitsjoatʼale Niná je chjota israelita.

11 Je kjoatéxoma xi tsakʼaile je chjota israelita ñaki kʼoatsokixi jmeni xi tsjoátʼa (Lev. 9:1-4, 15-21). Je xi kitsjoatʼa ñaki tsjení nga̱ kui kitsoyanile nga ñaki tsje je yao xi kitsjoantjai je Jesús. Je chjota israelita kʼoati tsakʼaile kjoatéxoma jmeni xi sʼin kʼianga tsjoátʼa cho̱. Tobʼelañá, ya Levítico 12:6 kʼoatso jmeni xi sʼin jngo chjoón xi ʼndí kasʼele, itso: “Kʼianga jekjoetʼa jotjín nichxin sitsje je yaole, xi totʼatsʼe jngo ʼndíxʼin kʼoa tsa jngo ʼndíchjoón, jngo barréxʼin xi sʼa jngo nóle katatsjoátʼa kao jngo nisechxoa xi sʼa ʼndí kʼoa tsa jngo tójoo xi tʼatsʼe jéele, ya jña bitjasʼenñá ya ndʼianajño, katatsjoále je naʼmi”. Ningalani kʼoakitsokixi je Jeobá jmeni xi kʼoaitʼale, je kjoatéxomale bakó nga kiskosonnile kʼoa nga nʼio nda chjota. Tobʼelañá, kʼiatsa jngo na̱ xi tsín kʼoakoa̱nle nga jngo barré tsjoátʼa, kitjoʼndele nga jao tójoo tsjoátʼa kʼoa tsa jao nisechxoaʼndí (Lev. 12:8). Ninga ma̱ tíjna, je Jeobá tsjoake koan kʼoa kʼoati tsabechjí jmeni xi kitsjoatʼa tojo tjíosʼín xi ngikʼa ninga ngisa chjíle tsojmi xi tjíotsjoátʼa. Jméni xi bakóyaná jebi.

12 Je pastro Pablo kʼoakitsole je chjotale Cristo nga katatsjoátʼa kjoatjao nga katabʼasjengʼa Niná (Heb. 13:15). Jngo kjoatjao tibʼaitʼalee Jeobá kʼianga nokjoakaoñá chjota xi tʼatsʼe jaʼaínle. Je ndsʼee kao tichjaa xi tsín nrʼoé én seña síchjén nga bʼasjengʼa je Niná. Je ndsʼee xi jetoya niʼyale tjíoʼya kʼoati bʼasjengʼa je Jeobá, karta kjile je chjota, nchjaale teléfono kʼoa bakóyale je xi bichókonle. Jókji kʼoailee je Jeobá. Kui xi kuitsoni josʼin tijnaa tonga ngantsjai kui kʼoailee jmeni xi ñaki nʼio nda (Rom. 12:1; 2 Tim. 2:15).

13. Ánni nga kʼoasʼin nikʼasʼensíñá je informená jotjín tse kaʼmiyasoán.

13 Kʼianga tsjoachaa je Jeobá, kʼoati ñaki kao kjoatsjoa chʼasjengʼaa (Mat. 22:37, 38). Tonga jósʼe tokoán kʼianga kʼoaʼminá nga kʼoee je informená jotjín kanixá. Kao kjoatsjoa kʼoaiñá nga̱ kʼoasʼin tibakoñá nga tiʼyaxkoán je Niná (2 Ped. 1:7). Alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga nʼio nkjín ora kʼuínyasoán tojo mani nga nkjín ora kʼoétʼaa informená. Kʼiatsa jngo publicador xi tsín nʼio tse tsoya xi totʼatsʼe nga jejchínga kʼoa chʼin tjínle kʼoati koa̱n nga to 15 minuto sikʼasʼen. Ninga tokʼoakji kʼoamale, je Jeobá nʼio tsjoa sʼele. Je Jeobá bení nga tsjoake je ndsʼee kao tichjaa kʼoa mele nga testigole koa̱n. Tojo koan je chjota israelita xi tsakatio nichxin kjoatse ninga ma̱ tsakatio koan kitsjoatʼale kjoatjao je Niná. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoati koa̱n ñaki tsjoa katabatío kon kʼianga tsjoá informele je ndsʼee xi tsín tichókjoanile nga tse síxá. Je informená kʼoati ya sʼetʼa je informe mundial, kʼoa kui xi basenkao je naxinandále Niná nga be jmeni xi chale josʼin sixá. Kʼoa kuinga bʼaisíñá je informená jotjín kanixá.

JOSʼIN CHOTʼAYÁ ÉNLE NINÁ KʼOA JMENI XI BʼAITʼALEE

14. Kʼoalasi ánni nga machjénsíni nga chótʼaa yaoná josʼin chotʼayá.

14 Kʼianga jekaʼyaa jmeni xi bakóya je libro xi tsʼe Levítico, a ngisa bʼai kjoanda nga ya nroatʼa Biblia libro jebi (2 Tim. 3:16). A ñaki tjínjngo tokuin nga tsje sʼin kuijnai. Je Jeobá kui xi mele nga kui kʼoailee jmeni xi ñaki nda kʼoa bakinle. Kʼoa tochale meli nga ngisasa nʼio nda chótʼayai je libro xi ngikʼa (tʼexkiai Proverbios 2:1-5). * Tʼetsʼoai ánni nga jchasíni tsa ndasʼin tichotʼayai kʼoa chjónangilai yaoli: “A kui xi ñaki nda titsjoale je Jeobá. Axo tsjoaʼndele yaona nga tokui batéchjoana je telebisión, je videojuego, je kjoaniská kʼoa tsa je kjoasʼetsaojin nga tsín matajani kjoamakjainna. Kʼiatsa kʼoakjimai, ndatjín nga si̱kjaʼaitsjain jmeni xi kitso je Pablo ya libro xi tsʼe Hebreos.

A ñaki kui nikʼéjnatítjuin nga chotʼayai Biblia kʼoa nga chotʼayajtíon ya niʼyali (Chótsenlai párrafo 14)

15, 16. Ánni nga ñaki kʼoakitsokixisínile Pablo je chjota hebreo jme xi tjíosʼín kʼianga kiskile.

15 Je pastro Pablo ñaki kʼoakitsokixile jmeni xi tjíosʼín je chjota hebreo kʼianga kiskile (tʼexkiai Hebreos 5:7, 11-14). Kitsole: “Jon ñʼai noʼyao”. Ánni nga ñaki kʼoakitsokixisínile. Tojoni tsa Jeobá, kʼoati tsjoake koan kʼoa koankjaojinle nga jngoyale to ndáchiki tjíobatiokonni, xi tsonile, nga tokui be je kjoankjíntokon xi choa ñʼai tíjna xi tsʼe Biblia. Ningalani kʼoati nʼio chjíle nga jchaa jmeni xi choa ñʼai sʼin tíjna, kʼianga koa̱ntajasa kjoamakjainná kui machjénná “je tsojmi xi taja”, xi tsonile, nga kui chótʼayajiaan xi ñʼai tíjna.

16 Je chjota hebreo ʼndele nga maestro koa̱n tsakai nga kuitsoyale chjota, tosa je tsakʼinyale ijngokʼale. Ánni. Kuinga tsínkui kiskoé “je tsojmi xi taja” tíjna. Ji kʼoati koa̱n chjónangilai yaoli: “Jósʼin sikjaʼaitsjen tʼatsʼe xi ñʼai sʼin tíjna xi faʼaitʼa Biblia. A tsjoake̱ña nga kotʼaya axo tsín mena kotʼaya je xi ñʼai tíjna kʼoa a tsín bʼetsʼoa. A kui kʼoakjimani nga tsín nda kotʼaya”. Ali tsa tokuijin xi machjén nga kʼuínyasonlee chjota, kʼoati machjén nga kʼuínyalee kʼoa nga chjotale Cristo katama (Mat. 28:19, 20).

17, 18. 1) Ánni nga machjénsíniná nga kjitʼa chjoé “je tsojmi xi taja” tíjna. 2) Jósʼin tjínnele jchatokoán je xi xán tjínle tongileni nga kjesa mangínjián je kjoajtínná.

17 Je Jeobá alikui kjoanʼio bʼénená nga chótʼayá je Biblia. Kʼoa ninga tsín tsjoachaa nga chotʼayá Biblia, machjénní nga tosi tonda chjoé “je tsojmi xi taja” tíjna kʼoa nga tsínkui koanngínñá jojekji tsená nga tsaʼyaa xi kixi tíjna. Nʼio machjén jebi kʼianga tsje sʼin kuiyoaa.

18 Kʼianga tsje koaan, machjénní nga nda chótʼayajiaan je Énle Niná kʼoa ñaki kui kʼoasʼiaan jmeni xi mele Niná nga sʼiaan. Je Nadad kao Abihú, je xtile Aarón, kuinga kinikʼienni nga kui kitsjoatʼa jmeni xi tsín je bʼakaole, tsakui nichxin tjenjinle nga kʼoakisʼin (Lev. 10:1, 2). Kataʼyala jmeni xi kitsole Niná je Aarón (tʼexkiai Levítico 10:8-11). * A kui xi tsonile jebi nga ñaki tsín koa̱n sʼioaa je xi xán tjínle tongini nga kjesa mangínjián kjoajtínná. Tikjaʼaitsjenlai jebi: Alikui tikjoatéxomale Moisés mangíntjenngiñá (Rom. 10:4). Tjínkʼa naxinandá jñani je ndsʼee kui ʼbitʼa i̱natjín xi xán tjínle kʼianga tjíokjen tongini nga kjesa fijin kjoajtínná. Kʼianga kisʼejna je sʼuí Paxko ño cho̱tsín bino koanchjén. Kʼoa nga kisʼejna Kjoabichile Nainá, je Jesús kao pastrole kʼoati bino tsakʼi xi njínle kitsoyanile (Mat. 26:27). Tonga ya Biblia batéchjoa nga bitjatone choa̱le kʼoa kao je kjoachʼi̱ (1 Cor. 6:10; 1 Tim. 3:8). Kʼoa nkjín ndsʼee xi tsín tsjoáʼnde kjoafaʼaitsjenle nga kui sikao je xi xán tjínle kʼiatsa xále Niná sʼin. Nga jngó jngó naxinandá bʼantjaiya josʼín, kʼoa je xi ngisa nʼio chjíle kuiní nga je xi chjotale Cristo ma nga katabe jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín ánni nga ñaki tsje koatiosíni kʼoa sa̱sénsínile Jeobá xi tʼatsʼe.

19. 1) Jméni xi sʼiaan nga ñaki nda sʼin chótʼayajtían Énle Niná ya niʼyaná kʼoa kao nga toñá chotʼayá. 2) Jósʼin koakui nga ñaki kʼoatjín tokuin nga tsje sʼin kuijnai.

19 Nʼio nkjín kjoafaʼaitsjen faʼaitʼa ya Biblia kʼiatsa ñá xi ñaki ngasin nganda kuijnyísjaiyaa. Tichjain je xo̱n xi tjíoná kʼianga chotʼayajtín kao yaniʼyali kʼoa tsakʼiaje̱ nga toji chotʼayai. Ngisasa nda kataʼyai je Jeobá kao jmeni xi tjínndajinle kʼoa tichriantʼalai (Sant. 4:8). Tʼetsʼoalai je Niná tojo kisʼin je salmista kʼianga kisele: “Chjóxʼángi je xkoan ánni nga ñaki nda koa̱ntsensínina jmeni xi naskánatjín xi ya nroani kjoatéxomali” (Sal. 119:18). Titjosonntsjai je kjoatéxoma kao kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia. Ñaki kao kjoatsjoa titjosonlai je Jeobá, xi tsje sʼin tíjna, kʼoa ñaki kao kjoatsjoa tʼinyasuin je “énndale Niná” (1 Ped. 1:15; Rom. 15:16). Machjénní nga tsje katamaa nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi. Ngatsʼiaa ñaki tsje sʼin koanngínkoaa yaoná kʼoa kʼoainganʼiolee nga toje Jeobá xi bakinle koatexoma.

^ párr. 6 Chótsenlai je rebista La Atalaya xi tsʼe 15 de mayo de 2002 jñani “Preguntas de los lectores” tso.

^ párr. 10 Isaías 2:4: “Kʼoa jé kʼoendajinle kjoa je naxinandáyʼai kʼoa nkjín naxinandáʼndí sikixiyandale. Kʼoa to ki̱cha̱ bʼenyi sikʼóya ki̱cha̱ espadale kʼoa ki̱cha̱ oso sikʼóya ki̱cha̱ lanzale. Alikui tiskaanni je naxinandáyʼai kao xi kjaʼaí naxinandáyʼai kʼoa ni tʼatsʼe kjoajchánjinla tiskótʼayani”.

^ párr. 14 Proverbios 2:1-5: “Ji ʼndína, kʼiatsa si̱tjosuin énna kʼoa kʼoétjoai je kjoatéxomana, nga kao xo̱ñui kuinóʼyani je kjoachjine, kʼoa si̱metokuin ya ni̱ma̱li je kjoamajintokon; kʼiatsa si̱jái je kjoankjíntokon kʼoa si̱jái je kjoamajintokon, kʼiatsa tosi tonda kjoásjai joni tsa tao̱nchxoa, kʼoa tosi tonda kjoásjai joni tsa tao̱nchjí xi tjíoʼma, kʼiatsa kʼoasʼiain koa̱njinli josʼin tíjna je kjoanokjoncha xi tsʼe Jeobá, kʼoa sʼeeli kjoankjíntokonle Niná”.

^ párr. 18 Levítico 10:8-11: “Kʼoa je Jeobá i kitsole je Aarón: Ali binojin ʼyui kʼoa tsa jmesani xi xán tjínle, ji kʼoa kao je xtili, kʼianga kuitjásʼaon ya ndʼianajño, ánni nga tsín kuiyásíño. Kjoatéxoma jebi tjínnele sitjoson je ntje̱no tokʼia saʼndani. Kuinga kataʼyale jmeni xi tsje tíjna kao xi chʼaosʼin tíjna, kao je xi jndí tíjna kao je xi tsje tíjna, kʼoa nga kʼuínyale je chjota israelita ngayeje kjoatéxomale Jeobá xi kitsjoale Moisés nga kuitsoyale chjota israelita”.