Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

“Muhoko ogu gwa kara naKarunga” Jehova

“Muhoko ogu gwa kara naKarunga” Jehova

“Gerago muhoko ogu gwa kara naKarunga HOMPA!”—EPIS. 144:15.

1. Vantu vamwe kugazara asi Karunga ga kara novantu pevhu ndi?

VANTU wovanzi va yi diva asi maukarelikarunga gomanzi kapi aga retere vantu mauwa. Vamwe va diva asi marongo nonkareso somaukarelikarunga ogo kuswaukisa Karunga ntani Karunga kapi a ga hafere. Awo va pura asi momaukarelikarunga ogo mwa kara vantu wovawa ano Karunga kuvatambura ngovakareli vendi. Ntani awo kapi ava yi mono asi hepero kovantu vangoso va tunde mo momaukarelikarunga goyimpempa. Magazaro gangoso yigo ga kara nago Karunga ndi? Natu ka gwana elimbururo ngomu natu ka konakona ehistoli lyovakareli vaJehova wousili.

VANTU AVA VA KARA NELIKWATAKANO NAKARUNGA

2. Wolye va ya kere vantu vaJehova, ntani yisinke ya va ninkisire va lisige novantu wopeke? (Tara efano.)

2 Ngesi pana piti konyara nomvhura 4 000 kutunda apa Jehova ga lihorowere mwene vantu pevhu. Abirahamu, kwa mu tumbwire asi “guhyanavenye ava ava pura,” ogu ga kere nturagumbo govantu mafere ava va vharerere membo lyendi. (Rom. 4:11; Gen. 14:14) Vapangeli woVakanani kwa tumbwire Abirahamu asi “mukurona” ntani kwa mu fumadekere. (Gen. 21:22; 23:6) Jehova kwa tulire po egwanekero naAbirahamu ntani noruvharo rwendi. (Gen. 17:1, 2, 19) Karunga kwa tanterere Abirahamu asi: “Ano malikwatakano getu noge noruvharo roge oru ngaru ku kwama, gaga, ngomu ga sikise mo, omu rugane yovamba nkenye munona gomugara. . . . Ngasi kare sidiviso somalikwatakano getu.” (Gen. 17:9, 10, 11) Abirahamu novagara navenye vemembo lyendi kwa va rugene yovamba. (Gen. 17:24-27) Erugano lyovamba kwa kere sidiviso esi sa ninkisire ruvharo rwaAbirahamu ru kare vantu ava va kere nelikwatakano naJehova.

3. Ngapi omu ruvharo rwaAbirahamu rwa ya kere muhoko?

3 Jakopo ndi Israeli mutekurwaAbirahamu, kwa kere novana wovagara 12. (Gen. 35:10, 22b-26) Mwaza siruwo, vana owo yiwo va ya kere masimbi gomazimo 12 goVaisraeli. (Yirug. 7:8) Morwa erumbu, Jakopo nava vembo lyendi kwa zire koEgipite, oku Josefa muna gumwe gwaJakopo ga kere mugendesi gwaFarawo gonondya ntani mugara gonondunge. (Gen. 41:39-41; 42:6) Ruvharo rwaJakopo kwa ya vhukire, taru ya kara “muhoko.”—Gen. 48:4; resa Yirugana 7:17.

VANTU AVA VA ZOWORA

4. Elikwatakano musinke lya kere pokatji koVaegipite noruvharo rwaJakopo?

4 Ruvharo rwaJakopo kwa kere moEgipite mosirongo saGoseni nomvhura dokupitakana 200. (Gen. 45:9, 10) Hafura zonomvhura odo, awo kwa parukire mombili noVaegipite, nokutunga modoropagona ntani nokukunga yiunda yawo yononzwi nonongombe. Farawo, ogu ga divire Josefa nokuhafera sirugana sendi, yige ga tambwire Vaisraeli mosirongo. (Gen. 47:1-6) KoVaegipite, kulivhonga novasita woyimuna kwa kere sidira kwawo. (Gen. 46:31-34) Nampili ngoso, awo va hepere kuyitambura mokutunga noVaisraeli.

5, 6. (a) Ngapi ukaro wovantu vaKarunga wa ya litjindjire? (b) Ngapi omu va mu parwire Mosesa apa ga kere mukeke, ntani yisinke Jehova ga ruganenene vantu vendi navenye?

5 Nye ukaro wovantu vaKarunga wa ya litjindjire. “MoEgipite makura tamu zi hompa gomupe, ogu ga dilire kudiva Josefa. Age kwa tanterere vantu vendi asi: ‘Enye muna yi diva tupu asi Vaisraeli tava vhuka, awo hena tava tu pitakana mononkondo.’ Yipo nye va tulilire Vaisraeli moyirugana youngamba. Tava keregenya koungamba woyirugana yerova nonodopi noyirugana peke-peke yomomapya; yirugana yosiupika yomusininiko eyi ngava ruganene Vaegipite.”—Ex. 1:8, 9, 13, 14.

6 Farawo ta gava mpangera asi vakeke woVahebeli wovagara va hepa kuvadipaga pokuvahampuruka. (Ex. 1:15, 16) Siruwo sooso yipo va hampurukire Mosesa. Apa ga kere nomakwedi gatatu, ozina tava mu tura mosimbamba va mu horeke pokatji konombu konontere daNili, oku ga ya mu gwene munwaFarawo gomukadi. Konyima ta ya mu tambura ngamunwendi. Apa ga kere munona, Mosesa kwa mu rerere ozina wovalimburukwi Jogebedi, ano ga ya kere mukareli gokulimburukwa gwaJehova. (Ex. 2:1-10; Heb. 11:23-25) Jehova kwa ‘zuvhire nkugo’ zoruhepo rovantu vendi makura ta tokora kuvamangurura mo meninkiliromo lyoVaegipite kupitira mepitisiro lyaMosesa. (Ex. 2:24, 25; 3:9, 10) Yipo va ya kere vantu ava ga “zowora” Jehova.—Ex. 15:13; resa Deuteronomium 15:15.

VANTU TAVA YA KARA MUHOKO

7, 8. Ngapi vantu vaJehova va ya kere mbunga zokupongoka?

7 Nampili ngomu Jehova ga dilire kuwapaika Vaisraeli va kare muhoko posiruwo sina, age kwa va tere ngovantu vendi. Yipo ga pangerere Mosesa naArona va ka tantere Farawo asi: “HOMPA Karunga gwaIsraeli ta tanta asi: ‘Siga mbunga zange zi ze, zi ka danene nge sipito momburundu.’”—Ex. 5:1.

8 Mokuzowora Vaisraeli va tunde moupika waEgipite, Jehova kwa ruganesere mahepeko murongo ntani nokuzonagura Farawo novakwayita vendi mEfuta lyEgeha. (Ex. 15:1-4) Konyima zomakwedi gatatu, Jehova kwa tulire po egwanekero noVaisraeli koNdundu zaSinayi ntani nokuvatumbwidira asi: “Nsene nye ngano mu purakena ezwi lyange, mu sikise mo malikwatakano gange, ngano ngomu kara emona lyange monombunga nadinye, . . . nombunga zokupongoka.”—Ex. 19:5, 6.

9, 10. (a) Kuliza naDeuteronomium 4:5-8, ngapi veta za ninkisire Vaisraeli va lisige nonomuhoko dapeke? (b) Ngapi Vaisraeli va vhulire kukara ‘mbunga zokupongoka’ zaJehova?

9 Apa va kere moEgipite, komeho zokuvatura moupika, Vahebeli kwa va gawinine kuliza nomarudi gawo, aga ngava pitisire vagendesi ndi masimbi. Vagendesi owo kwa kere ngovapangeli novapanguli ntani novapristeli womazimo gawo, ngwendi vakareli vaJehova ava va hovere kukara po. (Gen. 8:20; 18:19; Joba 1:4, 5) Kupitira mwaMosesa, Jehova kwa geve veta koVaisraeli ezi za va ninkisire va lisige nonomuhoko dapeke. (Resa Deuteronomium 4:5-8; Epis. 147:19, 20.) Veta kwa ya tulisire po asi vapristeli va tunde morudi rumwe tupu, ntani “vagendesi” ava va kere nediwo nounongo yiwo ngava pangura. (Deut. 25:7, 8) Veta ngazi va vyukisa omu nava mu karera ntani omu nava kohonona po maudigu gawo.

10 Komeho Vaisraeli va hwilire moSirongo sEtumbwidiro, Jehova kwa rugurukire kuvatantera noveta dendi, makura Mosesa tava tantere asi: “Naina HOMPA ana mu tambura mu kare mbunga zamwene, moomu ga mu tumbwidira, yiyo ana mu pangere asi, mu limburukwe konoveta dendi nadinye. Age nga mu nenepeka unene kupitakana nomuhoko nadinye edi ga sita. One ngomu kara mbunga zendi zokupongoka, . . . makura one ngomu pande oku tomu fumadeke edina lyendi.”—Deut. 26:18, 19.

KWA TAMBWIRE VANAYIRONGO

11-13. (a) Wolye va ya lipakererere novantu vaKarunga? (b) Munayirongo ogu ga here kukarera Jehova, yisinke ga hepere kurugana?

11 Nampili ngomu Jehova ga ya kere nomuhoko pevhu, kapi ga silikire vantu vapeke va lipakerere nomuhoko gwendi. Age kwa pulisilire “mbunga zonene” zovantu vapeke kukwatera mo Vaegipite, va lipakerere novantu vendi apa ga ya va zowere moEgipite. (Ex. 12:38) Pehepeko lyautano-nauvali, “vakareli vaFarawo vamwe” ava va tjilire nkango zaHOMPA kwa ya kere mbunga zonene ezi za zire kumwe noVaisraeli va tunde moEgipite.—Ex. 9:20.

12 Komeho Vaisraeli va rute mukuro gwaJorodana va ze mosirongo saKanani, Mosesa kwa va tanterere asi va ‘hare vanayirongo’ ava va kara mokatji kawo. (Deut. 10:17-19) Vantu vaKarunga va hepere kutambura vanayirongo ava ngava limburukwa konoveta edi ga geve kupitira mwaMosesa. (Lev. 24:22) Vanayirongo vamwe kwa ya kere vakareli vaJehova, ngwendi mukadi goMumowaba Rutu, ogu ga tanterere Naomi goMuisraeli asi: “Mbunga zoge, name zange ngazi kara, ano Karunga goge, name Karunga gwange nga kara.” (Rutu 1:16) Vanayirongo owo kwa ya tambwire ukareli woVaisraeli, ntani vagara kwa ya va rugene yovamba. (Ex. 12:48, 49) Jehova kwa va tambwire ngovantu womuhoko ogu ga horowora.—Num. 15:14, 15.

Vaisraeli kwa here vanayirongo (Tara paragarafu 11-13)

13 Apa Saromo ga pongwerere Jehova ntembeli, ga tulisire po mawapaiko govakareli wovanayirongo, pokukanderera asi: “Munayirongo ogu ga kara mosirongo soure, nsene a zuvha unene nounankondo woge nomu wa liwapaikira nkenye apa kutompora yuma, nye ta wiza a ya kanderere kontembeli ezi, purakena ekanderero lyendi. Meguru omu wa kara mu zuvha, o rugane eyi ana kukuhundira asi nombunga nadinye domouzuni ngadi ku dive tadi ku limburukwa, moomu azi yi rugana mbunga zoge zaIsraeli. Makura ngava divire po asi ntembeli ezi na tunga, yilyo evega lyoge lyokukutongamenena.” (2 Hist. 6:32, 33) Eyi yimo ya horokere momazuva gaJesus, nkenye munayirongo ogu ga here kukarera Jehova, age ngali lipakerere nomuhoko gwendi gokupongoka.—Joh. 12:20; Yirug. 8:27.

MUHOKO OGU GWA YA KERE NOMBANGI

14-16. (a) Monkedi musinke Vaisraeli va ya kere nombangi daJehova? (b) Yisinke vantu vaKarunga vanaina va hepa kurugana?

14 Vaisraeli ngava karere Karunga gwawo, Jehova, ano nomuhoko dapeke ngadi karere vakarunga vawo. Posiruwo somuporofete Jesaya, Jehova kwa hetakanesere ukaro wovakarunga koukaro womompanguro. Age kwa pulire vakarunga wonomuhoko va likide nonkondo doukarunga wawo, pokutanta asi: “Pongekeni nomuhoko di wize kompanguro. Karungake povakarunga vawo ogu a tanta yokomeho? Yilye po pwawo ogu ga pumba eyi yina kuhoroka ntaantani? Owo vakarunga va rete undipo wawo wokulikida asi awo monzira va kara, u horore usili wononkango dawo.”—Jes. 43:9.

15 Vakarunga wonomuhoko kapi va vhulire kulikida undipo woukarunga wawo. Awo kapi ngava uyunga ntani va hepere kuvasimba pokuvatwara nkenye oku. (Jes. 46:5-7) Mokulisiga, Jehova kwa tanterere vantu vendi asi: “Mbunga zaIsraeli, one nyone nondipo dange; ame kwa ku horowora o kare mukereli gwange, asi ngano o dive nge, to pura mwange, o yi kwate egano asi ame nyamelike Karunga. Kutupu hena Karunga nagepeke; kapi ga kara ko rumwe; hena narumwe si nga kara ko. ‘Ame nyamelike HOMPA anihuru gokukukwafa. . . . ; one nyone nondipo dange. Ame nyame Karunga.’”—Jes. 43:10-13.

16 Kombinga zompanguro zokuhamena asi “yilye Karunga goMunene po?,” vantu vaJehova va hepere kugava umbangi wokuzera pokudivisa asi Jehova yige Karunga gelike gosili. Age kwa va tumbwire asi: “Vantu ava na lisitira nyamwange, awo ngava dimba yehamberero lyange!” (Jes. 43:21) Awo yiwo va simbire edina lyendi. Apa ga va zowere Jehova moEgipite, awo va hepere kuyilikida konomuhoko nadinye asi awo kukwatesa ko upangeli wendi. Ukaro wovantu vaKarunga vanaina kwa lifana neyi ga uyungire muporofete Mika asi: “Nkenye muhoko kutongamena tagu limburukwa karunga gwago, nye ose ngatu tongamena, tatu limburukwa HOMPA Karunga gwetu narunye nanarunye.”—Mika 4:5.

VANTU AVA VA YA RWANESERE

17. Ngapi omu Vaisraeli va ya kere ‘sindjembere sokuwora’ kwaJehova?

17 Ehudi, Vaisraeli kapi va limburukwire Karunga gwawo, Jehova. Awo kwa pulisilire nomuhoko di va pukise mokukarera vakarunga woyitji nomamanya. Muporofete Hosesa kwa tjenge asi: “Mbunga zaIsrael kwa fene sindjembere . . . mokutunga kwawo yizambero yoyinzi. . . . Vantu wonomutjima doyimpempa yiwo kuhepera nonzo dawo.” (Hos. 10:1, 2) Konyima, Jeremiya kwa ya tjenge nonkango edi daJehova kuhamena vantu vendi wovahalimburukwi asi: “Ame kwa mu tapeka ngwendi sindjembere sokuhorowora mombuto zongwa po unene. Nye tareni tupu nye omu muna kara! One kuna fana sindjembere sa hana sirugana sokuwora. Vakarunga ava mwa rugana nyamweni vapi? Nsene moudigu muna kara, va mu parure nye . . . vantu vange mwa divara nge.”—Jer. 2:21, 28, 32.

18, 19. (a) Ngapi Jehova ga pumbire asi nga tulisa po muhoko gomupe gu karere po edina lyendi? (b) Yisinke ngatu ka zogera mosirongwa sokukwama ko?

18 Mevango lyokuyima yiyimwa yoyiwa pokurugana ukareli wousili nokukara nombangi daJehova dokulimburukwa, Vaisraeli kwa yimine yiyimwa yokuwora pokukarera yikarunga yoyitji. Eyi yiyo Jesus ga tanterere vampitisili woVajuda wovayilipaki womosiruwo sendi asi: “Untungi waKarunga ngava u mu gusa, va u pe muhoko peke, ogu ngagu yima yiyimwa yawo.” (Mat. 21:43) Vaava tupu ‘vemegwanekero lyepe,’ ava ga pumbire Jehova kupitira momuporofete Jeremiya, yiwo va ya kara muhoko gomupe, Vaisraeli wopampepo. Kuhamena Vaisraeli wopampepo ava va retere megwanekero lyepe, Jehova kwa pumbire asi: “Ame ngani kara Karunga gwawo, awo tava kara vantu vange.”—Jer. 31:31-33.

19 Konyima zapa Vaisraeli va dilire kumulimburukwa, Jehova yipo ga tulisire po Vaisraeli wopampepo poPentekoste va kare vantu vendi. Nye wolye vana kara vantu vendi naina pevhu? Ngapi omu vantu wonomutjima donongwa nava dimburura vakareli vaKarunga wousili? Eyi ngatu ka yi zogera mosirongwa sokukwama ko.