Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Joma “Nyasachgi en Jehova”

Joma “Nyasachgi en Jehova”

“Jogo gimor, ma Nyasachgi en Jehova.”—ZAB. 144:15.

1. En paro mane ma jomoko nigo kuom jogo ma lamo Nyasaye e pinyka?

JI MATHOTH e piny sani oyie ni dinde madongo bed ni gin maluongore ni Jokristo kata ooyo ok kony dhano e yo mowinjore. Jomoko bende oyie ni dinde machalo kamago ok puonj adiera e wi Nyasaye kendo timbegi oba nyong’, omiyo Nyasaye ok nyal yie kodgi. Kata kamano, giwacho ni nitie joma lamo Nyasaye gadier ei dindego duto kendo ni Nyasaye oyie kodgi. Ok gine gimomiyo jogo onego owuog e dinde mag miriambogo kendo gilam Nyasaye ka gin joma beyo lilo. To be mano e paro ma Nyasaye nigo? We wane ane dwoko mar penjono ka wanono gima Ndiko wacho kuom jotich Jehova chakre kinde machon.

JOMA NYASAYE NOTIMOGO SINGRUOK

2. Gin jomage ma nobedo jo Jehova ma noyiero, to ang’o ma ne miyo gibedo mopogore gi jomamoko? (Ne picha manie chak sulani.)

2 Chiegni higini 4,000 mosekalo, Jehova noyiero jomoko mondo obed joge e piny. Ibrahim, ma ne oluong ni “wuon ji duto ma yie,” ne en kwar joma Nyasaye noyierogo ma kwan-gi ne chopo miche. (Rumi 4:11;  Chak. 14:14) Ruodhi mag Kanaan ne nene kaka “jaduong’ mar Nyasaye” e kindgi kendo ne gimiye luor ahinya. (Chak. 21:22; 23:6) Jehova notimo singruok gi Ibrahim kod nyikwaye. (Chak. 17:1, 2, 19) Nyasaye nonyise kama: “Ma e singruokna, ma unumaki, mobedo kindwa kodi gi kothi bang’i: kwonde ng’ato ma dichwo noter nyange. . . . Mano nobedi ranyisi mar singruok mobedo kindwa kodu.” (Chak. 17:10, 11) Kuom mano, Ibrahim kaachiel gi joma chwo duto ma ne odak e ode ne oter nyange. (Chak. 17:24-27) Nyange ne en ranyisi mineno manyiso ni nyikwa Ibrahim kende ema notimgo singruok mar bedo gi winjruok makende gi Jehova.

3. Ere kaka nyikwa Ibrahim nomedore mobedo oganda mar ji?

3 Nyakwar Ibrahim ma ne iluongo ni Jakobo kata Israel, ne nigi yawuowi 12. (Chak. 35:10, 22b-26) Bang’e, yawuowigo ema nobedo joma otelo ne dhoudi 12 mag Israel. (Tich 7:8) Kane kech moro owuok, Jakobo gi joode ne odar odhi Misri kama chiemo ne nyalo yudoree. Kuno e kama achiel kuom yawuot Jakobo ma nyinge Josef, noketi mondo ochung’ ne tij uso chiemo. (Chak. 41:39-41; 42:6) Kwan mar nyikwa Jakobo nomedore ahinya ma gibedo “oganda mar ji.”Chak. 48:4; som Tich Joote 7:17.

JOMA NYASAYE NOWARO

4. Kane yawuot Jakobo odhi Misri, winjruok e kindgi gi Jo-Misri nobedo nade?

4 Nyikwa Jakobo nobedo Misri kuom higini mokalo 200 ka gidak Goshen machiegni gi dho Aora Nile. (Chak. 45:9, 10) Kuom chiegni higini 100, Jo-Israel nodak gi kuwe e kind Jo-Misri. Ne gidak e taonde matindo mag Misri ka gipidho jamni maggi. Farao norwakogi maber nikech nong’eyo Josef kendo nogene ahinya. (Chak. 47:1-6) Jo-Misri ne ok ohero joma pidho rombe. (Chak. 46:31-34) Kata kamano nochunogi dak gi Jo-Israel nikech ne nyaka giwinj gima Farao owacho.

5, 6. (a) Ngima jotich Nyasaye nolokore nade e piny Misri? (b) Nores ngima Musa e yo mane, to ang’o ma Jehova notimo ne joge?

5 Bang’ kinde, kuwe ma ne nitie e kindgi norumo apoya nono. Muma wacho kama: “Koro ruoth manyien nochungo e Misri, ma ne ok ong’eyo Josef. Kendo nowacho ni joge niya, Neuru, jo ma nyithind Israel ng’eny kendo tek moloyowa. Mi Jo-Misri nomiyo nyithind Israel tiyo gi teko; ne gimiyo ngimagi doko makech gi tich mager, e tich lop mwono, gi matofali, kod kit tich duto mar puothe, kuom tichgi duto ma gimiyogi tiyoe gi teko.”Wuok 1:8, 9, 13, 14.

6 Farao manyienni nogolo chik mondo nyithind Jo-Israel duto ma yawuowi oneg sama inyuologi. (Wuok 1:15, 16) Mano e kinde ma ne onyuole Musa. Kane ojadweche adek, min-gi nopande e togo manie Aora Nile, kama nyar Farao noyudee. Nyakono nakawe ka nyathine. E kinde ma Musa pod ne nyathi mayomno, Nyasaye notayo weche ma min mare Jokebed ema opidhe, to mano nomiyo Musa obedo jatich Jehova. (Wuok 2:1-10; Hib. 11:23-25) Jehova ‘nong’iyo’ moneno kaka joge ne chandore kendo nong’ado mar resogi kotiyo gi Musa. (Wuok 2:24, 25; 3:9, 10) Omiyo ne gidhi bedo joma Jehova ‘owaro.’Wuok 15:13; som Rapar mar Chik 15:15.

 GIBEDO OGANDA

7, 8. Ere kaka jo Jehova nobedo oganda maler?

7 Kata obedo ni Jehova ne pok ochano Jo-Israel mondo obed oganda, pod nokawgi kaka joge. Nowacho ne Musa gi Harun mondo odhi onyis Farao niya: “Kama e kaka Jehova Nyasach Israel owacho, We joga gidhi, mondo gitimna sawo e thim.”—Wuok 5:1.

8 Nyasaye nokelo masiche apar kendo ne onego Farao gi jolweny mage e Nam Makwar mondo ores Jo-Israel owuog e bwo sand mar Jo-Misri. (Wuok 15:1-4) Bang’e kapok dweche adek orumo, Jehova notimo singruok gi Jo-Israel e Got Sinai kendo nosingorenegi kama: “E momiyo koro ka nuwinj dwonda adieri, kendo mako muma mara, eka unubedna libamba moyier e kind libembini duto: . . . oganda maler.”Wuok 19:5, 6.

9, 10. (a) Kaluwore gi Rapar mar Chik 4:5-8, ere kaka Chik noketo Jo-Israel obedo mopogore gi ogendini mamoko? (b) Jo-Israel nonego onyis nade ni gin ‘oganda maler ne Jehova’?

9 Kane pod gin Misri kendo kapok gibedo wasumbini, Jo-Israel ne ochan e kidienje matindo tindo mirito gi wiye udi, tiende ni jodongo. Mana kaka jotich Jehova machon, wiye udigi ema ne bedo kaka ruodhi, jong’ad-bura, kod jodolo e utegi giwegi. (Chak. 8:20; 18:19; Ayub 1:4, 5) Kata kamano, Jehova notiyo gi Musa e miyo Jo-Israel chike ma ne dhi ketogi mopogore gi ogendini mamoko. (Som Rapar mar Chik 4:5-8; Zab. 147:19, 20.) Chikno nowalo jomoko obed jodolo mar ogandano, to “jodongo” ema ne ng’ado bura nimar nomigi luor nikech rieko kod lony ma ne gin-go. (Rapar 25:7, 8) Chikno noketo ne ogandano chenro ma ne nyiso kaka onego gilem kendo kaka onego gidag.

10 Matin nono kapok Jo-Israel odonjo e Piny Manosingi, Jehova nonwoyonegi chikene, kendo Musa nonyisogi kama: “Jehova osehulo kuomi kawuono kaka nibedi joge ma en owuon oyiero, kaka osesingoni, kendo in mondo irit wechene duto mochiko: mi enoting’i malo kuom ogendini duto moseketo, mar bedo pak, kod nying’, kod duong’; kendo mondo ubedi oganda maler ni Jehova Nyasachi.”Rapar 26:18, 19.

JOMA WUOK E OGENDINI MAMOKO NE ORWAKI

11-13. (a) Gin jomage ma bende noriwore gi oganda Israel? (b) Ng’ato ang’ata ma ne ok Ja-Israel to ne dwaro lamo Jehova ne nyaka tim ang’o?

11 Kata obedo ni koro Jehova noseyiero ogandane e piny, ne oyie ne joma wuok e ogendini mamoko odag gi Jo-Israel. Noyie ne “oganda ma moko mayore” ma ne ok gin Jo-Israel moriwo Jo-Misri mondo odhi gi Jo-Israel kane iresogi mondo giwuog Misri. (Wuok 12:38) E kinde masira mar abiriyo, “jotich mag Farao” moko ma ne oluoro wach Jehova nobedo moko kuom joma nowuok gi Jo-Israel e piny Misri.Wuok 9:20.

12 Mana kapok Jo-Israel ong’ado Jordan mondo gidonj e piny Kanaan, Musa nonyisogi ni ‘giher joma welo’ ma ne nie kindgi. (Rapar 10:17-19) Oganda ma Nyasaye noyierono nonego orwak joma wuok e ogendini mamoko ma ne oyie luwo chike Musa. (Lawi 24:22) Joma wuok e ogendini mamoko nobedo jotich Jehova kaka Ruth Nya-Moab ma nonyiso Naomi Nya-Israel niya: “Jogi nobed joga, kendo Nyasachi nobed Nyasacha.” (Ruth 1:16) Joma ne wuok e ogendinigo noyie tiyo  ne Jehova kendo joma chwo e kindgi ne yie mondo otergi nyange. (Wuok 12:48, 49) Jehova norwakogi mondo gibed achiel kuom joma nie ogandane moyiero.Kwan 15:14, 15.

Jo-Israel rwako ng’at moa e oganda mopogore gi margi ei hembgi (Ne paragraf mar 11-13)

13 Kane iwalo ne Jehova hekalu ma Suleman ogero, lamo ma Suleman nogolo nyiso ni Jehova noyie gi joma ok gin Jo-Israel. Suleman nokwayo kama: “To ng’at mawendo, ma ok ng’at jogi Israel, ka nobi koa e piny mabor nikech nyingi maduong’, gi lueti matek, gi badi morie; ka gibiro kendo gilemo ka momanyore gi odni, eka iwinji gie polo, mana gie kar dakni, kendo itim moromo gi mago duto ma ng’at mawendo okwayoi; mondo dhout piny duto ong’e nyingi, kendo giluori, mana kaka jogi Israel luoroi, kendo mondo ging’e kaka odni masegero to iluongogo gi nyingi.” (2 Weche 6:32, 33) Mana kaka ne timore e kinde Yesu, ng’ato ang’ata ma ne ok Jo-Israel to ne dwaro lamo Jehova ne nyaka bed e kind joge ma notimogo singruok.Joh. 12:20; Tich 8:27.

OGANDA MODOKO JONENO

14-16. (a) Jo-Israel ne onego obed oganda ma joneno mag Jehova e yo mane? (b) Jotich Jehova me kindegi nyaka tim ang’o?

14 Jo-Israel ne lamo Jehova Nyasachgi, to ogendini mamoko ne lamo nyisechegi giwegi. E kinde janabi Isaya, Jehova nopimo chal ogendini mamoko gi kes manie kot. Nomiyo nyiseche ogendinigo thuolo mar chiwo joneno maggi mondo onyis kabe gin nyiseche madier. Nowachonegi kama: “Ogendini duto mondo gichokre kaachiel, ji duto mondo gichokre: ng’ano kuomgi manyalo hulo ma, kendo nyisowa weche ma yande obedoe? gikel joneno ma gingo, mondo gibedi jo molo wach: mondo giwinj, mi giwachi ni Ma e wach maradier.”Isa. 43:9.

15 Nyiseche mag ogendini mamokogo ne ok nyal chiwo gimoro amora manyiso ni gin nyiseche madier. Ne gin mana gik mopa ma ne ok nyal wuoyo kendo ma ne iting’o ating’a. (Isa. 46:5-7) Komachielo, Jehova nonyiso  ogandane ma gin Jo-Israel kama: “Un jonenona, . . . jatichna maseyiedho: mondo ung’e, uyiena, ung’e ni an ie en; onge nyasaye moro ma nochue ka ne an podi, kendo ok anobedie bang’a. An to, an ie Jehova; kendo onge jares moro mak mana an. . . . E momiyo un ubedo jonenona, . . . kendo An ie Nyasaye.”Isa. 43:10-12.

16 Mondo ne ong’ere e piny ngima ni “Nyasaye Man Malo Chutho en Ng’a,” oganda Jehova nonego ochiw neno ka joma nie kot mondo ginyis ayanga ni Jehova e Nyasaye achiel kende mar adier. Nyasaye nowacho ni gin e joma noyiero ‘obed mage owuon mondo giland weche ma ipakego.’ (Isa. 43:21) Gin e joma ne iluongo gi nyinge. Nikech Jehova nowarogi ka gologi Misri, ne nyaka ginyis ogendini duto ni giriwo lwedo ratiro ma ne en-go mar bedo jaloch e wi gik moko duto. Nonego gibed gi paro ma janabi Mika ne owuoye ma jotich Nyasaye ma kindegi onego obedgo. Mika nowacho kama: “Ogendini duto nowuothi ng’ato ka ng’ato koluoro nying nyasache, to wan wanawuothi kwaluoro nying Jehova Nyasachwa ndalo duto nyaka chieng’.”Mika 4:5.

OGANDA MONG’ANYO

17. E wang’ Jehova, Jo-Israel nobedo nade “mzabibu motegno” maok nyagi?

17 Gima lit en ni Jo-Israel ne oweyo Jehova Nyasachgi. Ne giyie mondo owuondgi gi ogendini ma ne lamo nyiseche molos gi yien kod kidi. Chiegni higni 2,800 mosekalo, janabi Hosea nondiko kama: “Israel en mzabibu motegno . . . omedo kende mag wang’o liswa . . . Chunygi opogore; to bura nologi.” (Hos. 10:1, 2) Chiegni higni 150 bang’e, Jehova nowacho weche maluwogi e wi ogandane ma nong’anyo kotiyo gi Jeremia: “Napidhi mzabibu maber chutho, kodhi maber ahinya: to iselokori nadi yath mokethore mar mzabibu makiya? . . . Ere nyiseche miseloso mondo ikonyrigo? mondo gia malo, ka ginyalo resi chieng’ minenoe chandruok?. . . Joga wigi osewil koda.”Yer. 2:21, 28, 32.

18, 19. (a) Ere kaka Jehova nokoro ni ne odhi bedo gi oganda manyien miluongo gi nyinge? (b) Wach mibiro wuoye e sula maluwo mae en mane?

18 Kar mondo ne Jo-Israel onyag olembe mabeyo ka giluwo lamo madier kendo bedo joneno migeno mag Jehova, ne ginyago olembe motop ka gilamo nyiseche manono. Mano e momiyo Yesu nonyiso jotend din mar Jo-Yahudi ma ne wuondore niya: “Pinyruodh Nyasaye enogol kuomu, to enomi oganda moro ma nyago olembe mag pinyruoth.” (Math. 21:43) Mana kaka Jehova nokoro kotiyo gi Jeremia, jogo manie “singruok manyien” ema ne nyalo bedo oganda manyien, tiende ni Israel mar roho. Jehova nosekoro e wi Israel mar roho ma ne idhi rwaki e singruok manyienno niya: “Anabedi Nyasachgi, gin ginibedi joga.”Yer. 31:31-33.

19 Kane Jo-Israel oloko ne Jehova tokgi, noloso chenro e kinde Jokristo mokwongo mar bedo gi oganda machielo, tiende ni Israel mar roho. Kata kamano, ng’a gini ma gin joge e piny gie kindegi? To ere kaka joma chunygi ni kare nyalo fwenyo joma lamo Nyasaye gadier? Mano e wach mibiro wuoye e sula maluwo mae.