Ir al contenido

Ir al índice

Jngo naxinandá kiskoejin je Niná

Jngo naxinandá kiskoejin je Niná

“Nʼio tsjoa tjínle je naxinandá xi Ninále mani je Jeobá.” (SAL. 144:15)

1. Jméni xi tso kʼa chjota tʼatsʼe chjota xi Niná tjíobexkón.

NʼIO nkjín chjota xi kʼoatso ndʼaibi kʼianga je relijión xi nʼio ʼyale tsín nanda binyakao je chjota. Tjínkʼa xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín sasénle Niná tʼatsʼe relijión. Kʼoa kui kʼoatsoni nga tsínkui tsoya jokjoantjínni xi tʼatsʼe Niná kʼoa nga kui kʼoasʼín jmeni xi chʼaotjín. Kʼoasʼin makjainle nga sasénle Niná je chjota xi nda sʼín tojme relijión xi tjíojin. Tonga a kʼoatjín. Axo kui xi mele Niná nga je chjota xi je bexkón xin katabatiole je relijión ndiso. Kataʼyala jmeni xi tso je Biblia xi tʼatsʼe chjota xi ñaki je Jeobá tjíobexkón jokji nga tínroa nichxin.

JNGO NAXINADÁ KISKOEJIN JE JEOBÁ

2. ʼYáni xi choʼndale Jeobá koan, kʼoa jméni xi tsín koanngóson kao xi kjaʼaí naxinandá. (Chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi.)

2 Jela ño jmi nó tjínle, nga jngo jtín chjota kiskoejin Jeobá nga naxinandále koa̱n i̱ Sonʼnde. Je Biblia kʼoatso nga je Abrahán nʼaile mani “ngatsʼi chjota [...] xi makjainle” kʼoa jé tsakasentítjonle je familiale kʼoa kao jotjín siento choʼnda kisʼele (Rom. 4:11; Gén. 14:14). Ya naxinandá Canaán nʼio tsaʼyaxkón nga kʼoasʼin nʼio nda tsakasentítjon (Gén. 21:22; 23:6). Je Jeobá jngo kjoa tsakʼéndajin kao Abrahán kʼoa kao je ntje̱le (Gén. 17:1, 2, 19). Je Niná kitsole Abrahán: “Kui jebi kjoa xi tibʼendajian xi kao ji kʼoa kao je ntje̱li xi tjínnele si̱tjoson: Ngatsʼi je xi xʼin tjínnele nga jtíndai yaole”. Kʼoa xijekoan kitsosale: “Kʼoa kui jebi je choa̱ xi koako je kjoa xi tibʼendajian xi kao jon” (Gén. 17:10, 11). Tsakatendai yaole je Abrahán kao ngatsʼi je familiale je xi xʼin (Gén. 17:24-27). Kʼianga kʼoasʼin kitindai yaole je ntje̱le Abrahán kui tsakakó nga nʼio miyole koanni je Jeobá.

3. Jókoanni nga naxinandá koanni je ntje̱le Abrahán.

3 Je Jacob, tindaile Abrahán, tejao koanni xtile (Gén. 35:10, 22b-26). Nga jeki nichxin, ngatsʼi xti jebi nʼaile koanni nga tejao ntje̱le Israel (Hech. 7:8). Je José, xi tile koanni Jacob, yaa kichani ya Egipto. Xijekoan, nʼio ngʼa xá tsakánele Faraón. Kʼianga jngo kjinrá kisʼe, jé José kisʼenele nga tsjoále tsojmi je naxinandá. Xi totʼatsʼe kjinrá jebi, je Jacob kao familiale yaa ki ya Egipto (Gén. 41:39-41; 42:6). Je ntje̱le Jacob nʼio koannkjín ya Egipto kʼoa “naxinandá” sʼin tsaʼyale (Gén. 48:4; tʼexkiai Hechos 7:17).

JE JEOBÁ TSAKʼASJENTJAI NAXINANDÁLE

4. Kʼianga sʼa títjon, jósʼin tjíokao xínkjín je chjota egipcio kao je ntje̱le Jacob.

4 Je ntje̱le Jacob tsʼato jao siento nó tsakatio ya Egipto ya jñani Gosén tsakʼin (Gén. 45:9, 10). Jé Faraón xokitsole je chjota israelita nga ya katafikatio ya Egipto, kʼoa kuinga kʼoakitsonile nga tsabe je José kʼoa nga tsabexkón (Gén. 47:1-6). Jngo sientola nó nga ñaki nyʼán sʼin tsakatio kao chjota egipcio. Je chjota israelita yaa tsakatio ya naxinandáʼndí xi ya tjín kʼoa cho̱ntje tsakʼéntje. Ningalani jtike koan je chjota egipcio je chjota xi kʼoasʼin cho̱ntje tjínle, je chjota israelita kisitjosonle Faraón kʼoa je Faraón kitsjoaʼndele nga ya tsakatiojinle (Gén. 46:31-34).

5, 6. 1) Jmé kjoa xi tsakatiojin je naxinandále Niná ya Egipto nga koanskanni. 2) Ánni nga tsín kinikʼiensíni je Moisés. 3) Jméni xi kisʼin je Jeobá kao naxinandále.

5 Xijekoan, je chjota egipcio choʼndale kisikao je chjota israelita. Je Biblia itso: “Kʼoa nga kichoka nichxin ijngo xi rey chjotse tsakʼejna ya Egipto je xi tsín tsabexkon José. Kʼoa i kitsole je naxinandá: ¡Koeni! Je naxinandá Israel ngisa jenʼio nkjín mani kʼoa ngisa nʼio tse nganʼio tjínle tikʼoajinni ñá”. Jméni xi koan. Je chjota egipcio nʼio tsakʼénele je chjota israelita nga ladrillo katasínda, nga jinxjoe katasíxá kʼoa nga nʼio ai xá katasʼín nga choʼnda koan. Ñaki totaon tsabe (Éx. 1:8, 9, 13, 14).

6 Je Faraón xi tíjna nga kʼia kʼoati kitso nga katanikʼien je ʼndí xtixʼin xi sʼe̱le je yánchjín israelita (Éx. 1:15, 16). Nga kui nichxin, jngo chjoón israelita xi Jokébed tsakʼin, kʼiaa kisʼele jngo ʼndíxʼin xi Moisés tsakʼin. Kʼianga jejan sále ʼndílee jebi, yaa kisikʼéjnaʼmajin ya nda̱jai xi kji ya Xo̱ngá Nilo. Xijekoan, jé tsotile Faraón koansjaile je Moisés kʼoa ʼndíle kitsole. Kitsjoaʼnde nga tije na̱le Moisés kisijchíngani. Nga jeki nichxin, je Moisés choʼndale Jeobá koan kʼoa ñaki kixi kitʼale (Éx. 2:1-10; Heb. 11:23-25). Je Jeobá tsabe kʼianga kjoañʼai tífaʼá je naxinandále kʼoa jé Moisés kisichjén nga tsakʼaonsje ya Egipto (Éx. 2:24, 25; 3:9, 10). Kʼoa kʼoasʼin tsakʼasjentjai Jeobá je chjota israelita (Éx. 15:13; tʼexkiai Deuteronomio 15:15). *

JE NAXINANDÁLE NINÁ NAXINANDÁJE KOAN

7, 8. Jókoanni nga naxinandátsje koanni je naxinandále Jeobá.

7 Je Jeobá kjesa kʼoasʼin bʼéndajinjin nga kjoatéxoma tsjoále kʼoa nga naʼmi sʼe̱le je chjota israelita, tonga tokʼoa jekiskoejin nga naxinandále koa̱n. Kʼoa je Jeobá kʼoakitsole je Moisés kao Aarón nga i̱ katatsole Faraón: “Kui jebi xi títso Jeobá je Ninále Israel: Tikasáin je naxinandána kʼianga jngo sʼuí katabʼéjnana ya ʼndekixí” (Éx. 5:1).

8 Tonga je Faraón alikui kitsjoaʼndele nga kitjo je chjota israelita. Kʼoa nga tsakʼasjentjai Jeobá je naxinandále, te kjoañʼai kichokaone naxinandá Egipto. Kʼoa xijekoan, kʼiaa kisikʼien je Faraón kao chjotakjoajchánle ya Ndáchikon Ní (Éx. 15:1-4). Kʼoa to janla sá kichomani nga koanskanni, je Jeobá jngo kjoa tsakʼéndajin kao chjota israelita ya Nindo Sinaí, kitsole: “Tsa jon xi ñaki si̱tjoson je énna kʼoa kʼoéjnatjao je kjoa xi tibʼendajian xi kao jon, ñaki tsʼaan xínno tikʼoajinni je naxinandá xi ngikʼa”. Ñaki “naxinandátsje” koa̱n (Éx. 19:5, 6).

9, 10. 1) Jósʼin bakó ya Deuteronomio 4:5-8 nga tsín koanngóson kao naxinandá xi kjaʼaí je chjota israelita. 2) Jméni xi tjínnele kisʼin je chjota israelita nga kataʼyale nga ñaki naxinandátsjele Jeobá ma.

9 Siento nó kʼianga je xi ngʼajko̱ tjío ya yaniʼya nga jues koan, nga naʼmi koan kʼoa nga je tsakatéxoma. Kʼoakisʼin je chjota israelita kʼianga kjesa choʼnda majin ya Egipto (Gén. 8:20; 18:19; Job 1:4, 5). Kʼianga jekisikatíondaí Jeobá je chjota israelita nga choʼnda sʼin tsakatio, kitsjoale je kjoatéxoma xi kitjenngi kʼoa likui koanngóson josʼin tsakatio naxinandá xi ngikʼa (tʼexkiai Deuteronomio 4:5-8; * Sal. 147:19, 20). Kjoatéxoma xi tsakʼaile kʼoatso nga jngo jtín mani chjota xi kʼoasʼin naʼmi koatiole je naxinandá. Kʼoati kitso nga je xi chjotajchínga sʼin tjío kataʼyaxkón kʼoa nga jues koatio nga tjínle kjoankjíntokon kao kjoachjine (Deut. 25:7, 8). Je kjoatéxoma xi tsakʼaile naxinandá kʼoati kui tínchja̱ni josʼin skoe̱xkón Niná kʼoa josʼin koaikao yaole.

10 Kʼianga toje kjoaʼasʼen je chjota israelita ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile je Jeobá ijngokʼa kitsjoangánile kjoatéxomale. Je Moisés kitso: “Je Jeobá jekanrʼoé énli ndʼaibi nga kʼoakasi nga naxinandále koai̱n, jngo naxinandá xi toxá tíkjoejinni, tojosʼin nga jekitsoli, kʼoa nga si̱tjosuin ngayeje kjoatéxomale. Kʼoa ngisa ngʼa sikʼéjnali tikʼoajinni ngatsʼi naxinandá xi ngikʼa xi tsakʼénda, kʼoasjengʼali, kʼoasjejeyali kʼoa nʼio kʼoaxki̱ kʼiatsa koakui nga naxinandátsjele mai je Jeobá Nináli” (Deut. 26:18, 19).

KʼOATI KOAN TSABEXKÓN NINÁ JE XI TSÍN CHJOTA ISRAELITA MA

11-13. 1) ʼYáni xi kʼoati ya tsakatiojinle je naxinandále Niná kʼianga tsakʼétsʼoale. 2) Jméni xi tjínnele kisʼin je chjota xi tsín israelita kʼiatsa mele nga je Jeobá tsakʼétsʼoale.

11 Ninga jelani chjota israelita kiskoejin Jeobá i̱ Sonʼnde nga naxinandále koa̱n, kitsjoaʼndení nga kʼoati tsakatiojinle naxinandále je xi tsín chjota israelita ma. Tobʼelañá, ya Biblia kʼoatso nga nʼio nkjín chjota kitjokao je chjota israelita kʼianga kitjo ya Egipto, jolani chjota egipcio (Éx. 12:38). Tsakui nichxin je kʼa xi choʼndale koanni je Faraón je xi kʼoasʼin kisitjoson jme xi kitso je Moisés nga kichone kjoaxkón xi koanñatoni ya Egipto (Éx. 9:20).

12 Kʼianga toje kjoaʼatojin je chjota israelita ya xo̱ngá Jordán xi tíjna ya Canaán, je Moisés kʼoakitsole nga tsjoake katama je xi ya tjíojinle, xi tsín chjota israelita ma (Deut. 10:17-19). Je xi kisitjoson je kjoatéxomale Niná, jolani je xi Te Kjoatéxoma, koan ya tsakatiojinle naxinandále Niná (Lev. 24:22). Tjínkʼa xi tsín chjota israelita kitjenni xi je Jeobá tsakʼétsʼoale. Tobʼelañá, je Rut xi ya naxinandá Moab tsʼe, jé Jeobá kisixále. Je Rut i kitsole je Noemí: “Je naxinandáli, naxinandána koa̱n, kʼoa je Nináli, Ninána koa̱n” (Rut 1:16). Je chjota xi tsín Israel kitjenni xi Jeobá tsakʼétsʼoale, tsakichandai yaole je xi xʼin (Éx. 12:48, 49). Je Jeobá kʼoati tsjoa kisʼele kʼianga ya tsakatiojin naxinandále (Núm. 15:14, 15).

Je chjota israelita tsjoake koan je xi xin naxinandále xi ya tsakatiojinle (Chótsenlai párrafo 11 saʼnda 13)

13 Kʼoa josʼin tsakʼétsʼoa je Salomón kʼoati kui xi bakó nga sasénle Jeobá je chjota xi tsín Israel kitjenni nga je bʼétsʼoale. Kʼianga tsakʼaitʼale Jeobá je yo̱ngo̱, je Salomón i kitso: “Kʼoati je xi xin ʼndele xi tsín i̱ tsʼe i̱ naxinandá Israel je xi nʼio kjin kjoaʼaíni xi totʼatsʼe jaʼaínli xi nʼio jeya tíjna, nga ñaki taja ndsai kʼoa nga mjai ndsai, kʼoa kjoaʼaí kʼoa i̱ skótsen niʼya jebi nga kʼoetsʼoa, tinóʼyalai saʼnda tjen ngʼajmi, ya ʼnde jña saʼnda tjen tijnai, kʼoa kʼoatʼiain ngayeje jmeni xi sijéli je xi xin ʼndele, ánsíni nga ngatsʼi je naxinandá xi tjío sonʼnde skoe̱ni je jaʼaínli kʼoa tso̱kjonkenili tojosʼin tsokjónkeli je Israel, naxinandáli, kʼoa katabe kʼianga jaʼaínli yʼa je niʼya jebi xi an tsakʼenda” (2 Crón. 6:32, 33). Kʼoa nga tsakʼejna Jesús, je chjota xi tsín Israelita, xi koanmele nga Jeobá tsakʼétsʼoale, kʼoati koan ya tsakatiojinle je naxinandále Niná kʼianga tsabexkón (Juan 12:20; Hech. 8:27).

JNGO NAXINANDÁ XI TESTIGO KOAN

14-16. 1) Jókoanni nga testigole Jeobá koanni je chjota israelita. 2) Jméni xi mele Jeobá nga sʼin je naxinandále nichxin xi tiyoaa ndʼaibi.

14 Je chjota israelita jé tsakʼétsʼoale je Jeobá, je Ninále, tonga je xi kjaʼaí naxinandá tsen kisʼele je niná xi tsakʼétsʼoale. Nga kʼoakjima, machjén nga jchale ʼyáni je Niná xi ñaki kixi. Kʼianga nichxinle Isaías, je Jeobá kʼoakitso nga tjínnele kʼoasʼin sʼe̱ndajin kjoa jebi josʼin sʼendajin jngo kjoa ya ngixko̱n chjotaxá. Je Niná kʼoakitso tsa ñaki tjíokon je niná xi bʼétsʼoale naxinandá, katatsjoá je testigole kʼianga sitoánntjai yaole. Kitso: “Katasíkatíonda je testigole kʼianga ñaki chjotakixi, kʼoa tsa mai katanrʼoé kʼoa i̱ katatso: ¡Ñaki kʼoatjín!” (Is. 43:9).

15 Je niná xi tsakʼétsʼoale je naxinandá alikui koanle kʼoakitso nga ñaki tjíokon. Nga̱ toxkósonní, alikui koanle kinchja̱, alikui koanle kisikjan, to chjota tsakʼangi (Is. 46:5-7). Tonga je Jeobá i kitsole je naxinandále, je Israel: “Jonño testigona, kui xi tso je Jeobá, kʼoa je choʼndana xi kiskoejian, kʼianga kataʼyao kʼoa nga katasʼeno kjoamakjain xi tʼatsʼan, kʼoa nga katamajinno nga tojo anña. Tsín Niná xi koannda títjonna an kʼoa xi koanskanni tojo liʼya xi kisʼe. An, anña Jeobá, kʼoa tsínsa xi kjaʼaí xi male bʼasjentjai. An xokixian, an tsakʼasjentje kʼoa an xokisʼian kʼianga tsaʼyale, kʼianga kjesa ʼyajion niná xi kjaʼaí. Kuinga jonsíño testigona, kui xi tso je Jeobá, kʼoa anña Niná” (Is. 43:10-12).

16 Tojo sʼín testigo ya ngixko̱n kjoatéxoma, je naxinandále Jeobá kui kjoanda tjínle nga bʼéjnatsen nga toje Jeobá Niná xi kixi. Je Jeobá i kitso: “Je naxinandá xi an tsakʼendale yaona nga katabʼéyanajmí kjoajeyana” (Is. 43:21). Je chjota israelita ñaki naxinandále Jeobá sʼin tsaʼyale. Kʼianga tsakʼaonsje Jeobá ya naxinandá Egipto, kui xi koanmele nga ñaki kao kjoatsjoa sitjosonle kʼoa nga kʼoasjengʼa nga toje xi bakinle koatexoma. Kʼoa nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoati kui xi mele Jeobá nga sʼiaan. Je profeta Miqueas kʼoakitso jotjínnele sa̱tío kon je naxinandále Niná, kitso: “Ngatsʼi naxinandá yaa kʼoétsomakao nga jngó jngó je jaʼaínle ninále, tonga ñá yaa kuitsomakoaa je jaʼaínle Jeobá je Nináná ngantsjai nichxin” (Miq. 4:5).

JNGO NAXINANDÁ XI XÍJIN KOAN

17. Ánni nga jngoyale xka̱totsee xi tsín jme chjíle sʼin tsabekonsíni Jeobá je naxinandá Israel.

17 Je naxinandá Israel alikui kixi kitʼale je Jeobá. Je kiskenngile je naxinandá xi tokui tjíobʼétsʼoale niná xi to yá kʼoa xi to la̱jao̱ koanndani. Nʼio nkjín sonxta tsakʼénda jñani tsabexkón je niná ndiso. Jela me jao jmi kao jin siento nó tjínle nga kʼoakitsole je naxinandá Israel je profeta Oseas nga ya mangóson je xka̱totsee xi tsín nda to bale. Kitsole: “Je ni̱ma̱le jaonkjaínní; kʼoa jé koa̱njéentjaile” (Os. 10:1, 2). Jngo siento basenla nó jaʼato nga jekoanni, je profeta Jeremías kʼoati xka̱totsee kisingósonkao je naxinandá Israel nga kʼoasʼin xíjin koan. Kʼoakitso nga ñaki nda xka̱totsee jebi nga títjon tonga nga tsín jme chjí koanle nga koanskanni. Je Jeobá i kitso nga kisichjén je Jeremías: “Jñáni tjío je niná xi kinindalai yaoli. Katabinyatjen kʼiatsa koa̱nle kʼoasjentjaili nichxin nga kjoañʼai tichjaʼai”. Xijekoan i kitsosale: “Je naxinandána nʼio nkjín nichxin nga tjíosíchajinna” (Jer. 2:21, 28, 32).

18, 19. 1) Jméni xi tongini kitso je Jeobá nga ijngo naxinandá chjotse sʼe̱le. 2) Jméni xi chótʼayá ya kjoaʼmiya xi ijngo.

18 Je Israel kui kisʼele je to xi tsín nda nga̱ likui kʼoasʼin tsakʼétsʼoale Jeobá jokjoan tjínnele sʼin tsakai. Alikui titestigole koanni tosa to xkóson tsakʼétsʼoale. Kʼianga tsakʼejna Jesús i kitsole je chjotatítjonle relijión judío xi tjío nga kʼia: “Je kjoatéxomale Niná kʼoasʼin tjóxinnino nga jon, kʼoa kʼoaile naxinandá xi kʼoasʼin xá xi bakinle” (Mat. 21:43). Toje chjota xi je Jeobá skoéjin xi naxinandá chjotsele koa̱n, xi tsonile, Israel xi tsʼe Niná. Jngo kjoa kʼoendajin chjotse kao chjota jebi. Je Jeobá i kitso xi tʼatsʼe chjota jebi: “Kʼoa Ninále koa̱n, kʼoa naxinandána koa̱n” (Jer. 31:31-33).

19 Kʼianga tsín tikixi koanni je naxinandá Israel, je Jeobá jngo naxinandá kiskoejin kʼianga siglo 1, je xi Israel xi tsʼe Niná ʼmi. Tonga ʼyáni xi naxinandále ma ndʼaibi. Kʼoa ʼyani xi mele nga Niná sixále jósʼin skoe̱ni ʼyani xi ñaki chjotale mani. Xi tʼatsʼe jebi yaa chótʼayá kjoaʼmiya xi ijngo.

^ párr. 6 Deuteronomio 15:15: “Tikjaʼaitsjain kʼianga choʼnda koain ya naxinandá Egipto kʼoa jé Jeobá Nináli tsakʼasjentjaili. Kʼoa kuinga kʼoatixinnile ndʼaibi jmeni xi sʼiain”.

^ párr. 9 Deuteronomio 4:5-8: “Koeni, jetsakakoyano kjoatéxoma, tojosʼin tsakʼénena je Jeobá Ninána ánni nga si̱tjosonsíño kjoatéxoma jebi ya ʼnde jñani tsaon koa̱n. Kʼoa tjínnele nga nda si̱tjoson kjoatéxoma jebi, nga̱ kʼoasʼin koakoño nga tjínno kjoachjine kao kjoamajintokon ya ngixko̱n naxinandá xi kjuinrʼoé kjoatéxoma jebi, kʼoa i kuitso: Je naxinandáje jebi ñaki chjinee kʼoa tjínle kjoamajintokon. ʼYá naxinandáje xi tjínle niná xi chrian tjíole joni tsa je Jeobá Nináná tojo tjínkʼa nga nokjoalee. ʼYá naxinandáje xi tjínle kjoatéxoma xi kixi tjín joni tsa ngayeje kjoatéxoma jebi je xi tibʼejnabasenno ndʼaibi”.