Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

‘Ovanthu Vokuna Huku Utiwa o Jeova’

‘Ovanthu Vokuna Huku Utiwa o Jeova’

“Ovanthu vena ehambu ovovana Huku yavo o Jeova!”​—SALMO 144:15.

1. Oityi ovanthu vamwe vapopia konthele yavana vafenda Huku?

 OVANTHU ovanyingi hono vapopia okuti onongeleya mouye, kambukahi nokulinga natyike opo mbukuateseko ovanthu. Vamwe vapopia okuti Huku kapande onongeleya ombo mokonda kavalongesa otyili konthele ya Huku, iya valinga ovipuka ovivi. Nkhele pamwe vapopia okuti Huku utavela ovanthu valinga ovipuka oviwa vekahi monongeleya ambuho. Mahi okuti otyo otyili? Ine Huku uhanda vana vemufenda vatunde monongeleya mbomatutu? Opo tuvase ekumbululo, tutalei etyi Ombimbiliya ipopia konthele yovafendi votyotyili va Jeova.

OMPHANGO HUKU ALINGA NOVANTHU VAE

2. Ovalie vakalele ovanthu va Jeova? Oityi ankho tyilekesa okuti vena oupanga wakolela na Jeova? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.)

2 Jeova waholovonene ovanthu vamwe pano pohi opo vakale ovanthu vae. Tunde pomuvo opo, palambale omanima ehungi po 4.000. Ombimbiliya ipopia okuti Abraiau “o he ya aveho vena ekolelo,” iya ankho ohongoi yombunga imwe onene ina ovapika ovanyingi. (Romanos 4:11; Gênesis 14:14) Mo Kanaa, ankho ovanthu vena onthilo onene nae ngatyina ohongoi onene. (Gênesis 21:22; 23:6) Jeova walingile omphango na Abraiau, novana vae. (Gênesis 17:1, 2, 19) Huku wapopilile Abraiau okuti: “Ei omphango yange nalinga nove, iya ove novana vove muna okuipaka nawa: Ovalume aveho pokati kenyi vena okupita ekuendye.” Ayawisako okuti: “Otyo tyina okukala enyingilikilo liomphango pokati kange nove.” (Gênesis 17:10, 11) Ngotyo, Abraiau, novalume aveho mombunga yae avipiti ekuendye. (Gênesis 17:24-27) Okupita ekuendye, ankho otyilekeso tyokuti ovana va Abraiau vena oupanga wakolela na Jeova.

3. Oñgeni ovana va Abraiau vakala ovanyingi?

3 Jako ine Isilayeli, omutekula wa Abraiau, ankho una ovana 12. (Gênesis 35:10, 22b-26) Mokueenda kuomuvo, ovana ovo avakala ovohe yomihoko 12 vio Isilayeli. (Atos 7:8) Jose, omona wa Jako watuailwe ko Egitu, iya konyima Farao emuavela outumini omunene. Etyi kuakala ondyala, Jose apewa otyilinga tyokuavela okulia otyilongo atyiho. Mokonda yondyala oyo, Jako nombunga yae avaende ko Egitu. (Gênesis 41:39-41; 42:6) Ovana va Jako vakalele ovanyingi.​—Gênesis 48:4; tanga Atos 7:17.

JEOVA UYOVOLA OVANTHU VAE

4. Potete, oupanga patyi ankho ukahi pokati kova Egitu novana va Jako?

4 Ovana va Jako vakalele mo Egitu potyilongo tyitiwa Gósen, omanima alamba po 200. (Gênesis 45:9, 10) Farao waihanene ova Isilayeli vakale mo Egitu, mokonda ankho wii Jose iya una onthilo nae. (Gênesis 47:1-6) Omanima ehungi po 100, ova Isilayeli vakalele nombembwa nova Egitu. Ova Isilayeli ankho vakala momapundaumbo omatutu, iya ankho vatekula ovipako. Namphila ova Egitu ankho veyele vana vatekula onongi, mahi vetavelele ku Farao iya avayeke ova Isilayeli vakalemo.​—Gênesis 46:31-34.

5, 6. (a) Oñgeni onkhalelo yovanthu va Huku mo Egitu yapilulukile? (b) Moisesi kaipaelwe mokonda yatyi? Iya oityi Jeova alingilile ovanthu Vae?

5 Konyima, ova Egitu avapake ova Isilayeli moupika. Ombimbiliya yati: “Mokueenda kuomuvo, mo Egitu amukala ohamba onkhuavo ankho yehei Jose. Aipopila ovanthu vayo okuti: Ova Isilayeli vekahi nokuliyawisa, nokukala vali nepondolo tyipona onthue.’” Mokonda yotyo, ova Egitu avakuluminya ova Isilayeli okulinga omatisolo, nokulima omapia, nokulinga ovilinga ovikuavo ngovapika. Ankho vatekula onya ova Isilayeli.​—Êxodo 1:8, 9, 13, 14.

6 Farao, tupu watumine okuipaa omalukembe aeho ovakuendye ova Isilayeli. (Êxodo 1:15, 16) O pomuvo opo, omu Isilayali umwe ituwa o Joquebede, akutula Moisesi. Etyi Moisesi atuula onohanyi ononthatu, Joquebede emuholeka monombungu ankho mbuli Mondongi Nilu. Pakala vala katutu, omona wa Farao avasi Moisesi, emutyindipo. Apopila Joquebede opo emutekulileko alo ekula. Konyima, Moisesi akala omuumbili omukuatyili wa Jeova. (Êxodo 2:1-10; Hebreus 11:23-25) Jeova wetyimuene okuti ovanthu vae ankho vekahi nokumona ononkhumbi, aholovona Moisesi opo apole ovanthu vae mo Egitu. (Êxodo 2:24, 25; 3:9, 10) Ongotyo Jeova “ayovolele” ova Isilayeli.​—Êxodo 15:13; tanga Deuteronômio 15:15.

OVANTHU VA HUKU VAKALA ELONGO

7, 8. Oñgeni ovanthu va Jeova vakalele elongo limwe likola?

7 Jeova ankho waholovonene ova Isilayeli vakale ovanthu vae. Mahi ankho nkhele keneveonganeke vakale elongo, nokuveavela ovitumino, novanakwa. Otyo Moisesi na Arau vatuminwe okupopila Farao okuti: “Jeova, Huku yova Isilayeli wati: ‘Yeka ovanthu vange vaye opo vakandingile otyipito moluhandya.’”​—Êxodo 5:1.

8 Mahi Farao kahandele okuyeka ova Isilayeli. Opo ayovole ovanthu vae, Jeova waetele omahingano ekwi mo Egitu iya konyima aipaa Farao, nomafualali ae Melunga Enkhuhu. (Êxodo 15:1-4) Kapalambele onohanyi ononthatu, Jeova alingi omphango nova Isilayeli Komphunda Sinai, ati: “Inkha mutavela ondaka yange, nokuendela nawa-nawa momphango yange, mamukala ovanthu vange vakolela vali pokati komalongo omakuavo aeho.” Ova Isilayeli ankho mavakala “elongo limwe likola.”​—Êxodo 19:5, 6.

9, 10. (a) Ngetyi tyapopiwa mu Deuteronômio 4:5-8, oñgeni Ovitumino ankho vikalesa ova Isilayeli tyelikalela nomalongo omakuavo? (b) Oityi ova Isilayeli ankho vena okulinga opo valekese okuti “ovanthu vasukuka pala Jeova”?

9 Mokueenda kuomanima omanyingi, ovaumbili va Jeova ankho vahongolelwa nononkhalamutwe mbonombunga ankho vaundapa ngatyina ovatumini, novakoyesi, novanakwa. Mo Egitu, ova Isilayeli ankho valingale ngotyo, etyi nkhele vehenekale ovapika. (Gênesis 8:20; 18:19; Jó 1:4, 5) Mahi etyi Jeova ayovola ova Isilayeli moupika, weveavelele ovitumino opo vakale tyelikalela nomalongo omakuavo. (Tanga Deuteronômio 4:5-8; Salmo 147:19, 20) Ovitumino ankho vipopia okuti pena okuholovonwa ovanthu vakale ovanakwa pala elongo. Tupu Ovitumino ankho vipopia okuti “ovakulu” vena enoñgonoko, nounongo, ankho vapondola okukala ovakoyesi. (Deuteronômio 25:7, 8) Ovitumino ankho vipopila ovanthu oñgeni vena okufenda, nokutyinda omuenyo.

Jeova waavelele ova Isilayeli ovitumino opo vakale tyelikalela nomalongo omakuavo

10 Etyi ova Isilayeli nkhele vehenenyingile Motyilongo Valaelwe, Jeova wevepitululile ovitumino viae. Moisesi wevepopilile okuti: “Hono Jeova weiva ondaka yenyi yokuti mamukala ovanthu vae, elongo liae liakolela ngetyi emulaele, iya onwe muna okulandula ovitumino viae aviho, iya memupake kombanda yomalongo omakuavo aeho alinga, okumuavela ounene, nehiviliko, nomunkhima, putyina mulekesa umwe nawa okuti muvanthu vasukuka pala Jeova, Huku yenyi.”​—Deuteronômio 26:18, 19.

VANA VEHEVA ISILAYELI ANKHO VAPONDOLA OKUFENDA KUMWE NOVANTHU VA HUKU

11-13. (a) Ovalie vahimbikile okufenda novanthu va Huku? (b) Inkha vana veheva Isilayeli vahanda okufenda Jeova, oityi ankho vesukisa okulinga?

11 Namphila Jeova ankho aholovona elongo lio Isilayeli pano pohi, ankho uyeka ovanthu veheva Isilayeli vakale pokati kovanthu vae. Mongeleka, Ombimbiliya ipopia okuti ovanthu ovanyingi veheva Isilayeli okukutikinyamo ova Egitu, vaile nova Isilayeli etyi Huku evepola mo Egitu. (Êxodo 12:38; okatoi.) Tyafuile ovaundapi vamwe va Farao navo vetavelele elondolo lia Moisesi mokueenda kuomahingano epanduvali.​—Êxodo 9:20.

Vana veheva Isilayeli ankho vapondola okufenda Jeova kumwe novanthu vae aholovona

12 Etyi nkhele ova Isilayeli veheneyauke Enyana Jordau okuenda noko Kanaa, Moisesi wevepopilile okuti vena okukala nohole nonongendi ankho mbukahi pokati kavo, vana veheva Isilayeli ankho vakala pokati kavo. (Deuteronômio 10:17-19) Ovanthu va Huku vapopililwe okuti vapondola okuyeka vana veheva Isilayeli vakale pokati kavo inkha vetavela nehambu Ovitumino Ekwi. (Levítico 24:22) Vamwe veheva Isilayeli alo umwe vakalele ovafendi va Jeova. Mongeleka, Rute woko Moabe, wakalele omuumbili wa Jeova. Wapopilile Noemi omu Isilayeli okuti: “Ovanthu vove mavakakala ovanthu vange, iya Huku yove, makakala Huku yange.” (Rute 1:16) Ovanthu ovo veheva Isilayeli vetavelele otyili, iya ovalume avapiti ekuendye. (Êxodo 12:48, 49) Jeova wahambukilue iya eveyeke vakale novanthu vae ankho aholovona.​—Números 15:14, 15.

Ova Isilayeli ankho vehole ovanthu vomalongo omakuavo vakala pokati kavo (Tala pono palagrafu 11-13)

13 Elikuambelo limwe Salomau alingile, lialekesile okuti Jeova ankho upanda ovafendi veheva Isilayeli. Etyi ondyuo ya Huku yapakulwa, Salomau welikuambelele okuti: “Tupu, nongendi yahalingi onthele yovanthu vove ova Isilayeli, yatunda kotyilongo tyokokule mokonda yenyina liove, nokuoko kuove kuapama, nokuoko kuove kuatandavekwa, iya eya, elikuambela okupilukila mondyuo ei, mutehelelela keulu oku ukala, nokulinga atyiho ongendi yekuita, opo ovanthu aveho pano pohi, vanoñgonoke enyina liove, opo vakale nonthilo noove, ngovanthu vove ova Isilayeli, iya opo vanoñgonoke okuti enyina liove likahi mondyuo ei natunga.” (2 Crônicas 6:32, 33) Alo umwe kononthiki mba Jesus, vana veheva Isilayeli ankho vahanda okufenda Jeova, vapondola okutyilinga inkha vafenda kumwe novanthu aholovona.​—João 12:20; Atos 8:27.

ELONGO LIONOMBANGI

14-16. (a) Omonkhalelo patyi ova Isilayeli vakala elongo limwe lionombangi pala Jeova? (b) Oityi Jeova ahanda kovanthu vae hono?

14 Ova Isilayeli ankho vafenda Huku yavo Jeova, mahi omalongo omakuavo ankho vafenda ono huku mbavo. Moluotyo, pena epulo limwe liakolela liesukisa okukumbululwa: Ankho olie Huku yotyotyili? Pononthiki mba Isaia, Jeova wapopile okuti epulo olio, ankho lina okukumbululwa ngetyi tyikumbululwa omphela mombonge. Wapopile okuti inkha ono huku mbomalongo ombotyotyili, ankho mbuna okutyilekesa. Wati: “Vaete onombangi mbavo opo valekese okuti ovaviuki, ine vatehelele iya avati: ‘Otyo otyili!’”​—Isaías 43:9.

15 Ono huku mbomalongo ankho kambupondola okulekesa okuti ombotyotyili. Ankho ovikahuku vala, kavipondola okupopia, nokueenda. (Isaías 46:5-7) Mahi Jeova wapopilile ovanthu vae ova Isilayeli okuti: “Onwe, mu nombangi mbange, enga, omuumbili wange una naholovona, opo mutyinoñgonoke iya amukala nekolelo muame, nokunoñgonoka okuti ame, ame Vala. Konyima yange kakunekale Huku nawike, no komutwe wange kutupu nawike. Ame, ame Jeova, tyehe ame kutupu vali omuyovoli. . . . Onwe nombangi mbange, iya ame, ame Huku.”​—Isaías 43:10-12.

16 Ngetyi tyilinga onombangi mombonge, ovanthu va Jeova vena ehambu liokupopia okuti Jeova oe vala Huku yotyotyili. Huku uveihana okuti, “ovanthu ame muene naholovona opo vaivise omunkhima wange.” (Isaías 43:21) Ankho veiwe okuti ovanthu va Jeova. Mokonda o Jeova wayovolele ova Isilayeli ko Egitu, ankho uhanda vemutavele nehambu, nokumunkhimaneka, mokonda Ohamba yavo. Tupu otyo Jeova ahanda kovanthu vae hono. Omuuli Mikeia wapopile otyituwa ovanthu va Huku vena okukala natyo, etyi ati: “Ovanthu aveho, mavaendela kese umwe menyina lia huku yavo. Mahi onthue, matuendela menyina lia Jeova, Huku yetu apeho.”​—Miquéias 4:5.

OVANTHU ONOMPHUKI

17. Omokonda yatyi Jeova atalelele ova Isilayeli ngomuvinyo wehesilivila?

17 Ova Isilayeli kavakalele nekolelo mu Jeova. Vahimbikile okuhetekela omalongo ankho afenda ono huku mbomavai, nomamanya, iya avalingi omitala ominyingi viovilikutila pala efendelo liomatutu. Omuuli Oseia wapopile okuti ova Isilayeli vekahi ngomuvinyu uhaimi vali ovinyango oviwa. Ayawisako okuti: “Omutima wavo walinga womatutu, pahe mavakavelwa onombei.” Tunde pomuvo opo, palambale omanima ehungi po 2.800. (Oséias 10:1, 2) Etyi palamba omanima 150, Jeremia tupu waelekele ova Isilayeli onomphuki nomuti womuvinyu. Wapopia okuti vekahi ngatyina omuvinyu ankho wiima ovinyango oviwa, mahi pahe kausilivila vali. Pokati ka Jeremia, Jeova wati: “Ono huku muelilingila mbuli pi? Mbupindukepo inkha mbupondola okumuyovola momuvo wovitateka.” Ayawisako okuti: “Ovanthu vange vandimbwa.”​—Jeremias 2:21, 28, 32.

Vana vekahi momphango omphe ankho mavakala elongo epe

18, 19. (a) Oityi Jeova aulile konthele yokuholovona ovanthu ovakuavo pano pohi? (b) Oityi matukelilongesa monthele ilandulako?

18 Ova Isilayeli vaavele ovinyango vihesilivila mokonda ankho kavafende Jeova monkhalelo yaviuka. Kavatuaileko okukala onombangi mbae mahi vahimbikile okufenda ovilolo. Otyo Jesus apopilile ononkhalamutwe onondingavivi mbova Judeu pononthiki mbae okuti: “Ouhamba wa Huku mamuupolwa aupewa elongo maliave ovinyango.” (Mateus 21:43) Ovanthu ankho vapondola okukala onthele yelongo epe, o Isilayeli ya Huku, ovovana vala Jeova aholovona. Jeova alingi navo “omphango omphe.” Jeova wapopia konthele yavo okuti: “Mandyikala Huku yavo iya avakala ovanthu vange.”​—Jeremias 31:31-33.

19 Etyi ova Isilayeli vayekapo okukala nekolelo, Jeova, motyita tyotete aholovona o Isilayeli ya Huku opo vakale ovanthu vae. Mahi ovalie ovanthu vae hono? Vana vahanda okufenda Huku, oñgeni mavaimbuka ovalie ovafendi vae votyotyoli? Matulilongesa tyo monthele ilandulako.