Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

“Pahe Muvanthu va Huku”

“Pahe Muvanthu va Huku”

“Ankho kamuvanthu va Huku, mahi pahe muvanthu Vae.”​—1 PEDRO 2:10.

1, 2. Epiluluko patyi Jeova alingile monthiki yo Pendekoste yenima 33? Ovalie vakalele elongo epe lia Jeova? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele ei.)

 MONTHIKI yo Pendekoste yenima 33, Jeova walingile epiluluko limwe enene. Waonganeka elongo epe liihanwa okuti, “o Isilayeli ya Huku.” (Gálatas 6:16) Jeova waundapesile ospilitu sandu yae opo aholovone ovanthu pala elongo olio. Paulu wahoneka okuti vana vekahi melongo epe, kavesukisile okupita ekuendye ngetyi tyalingilwe ovana va Abraiau. Mahi, “vapitiswa ekuendye komutima” nospilitu sandu.​—Romanos 2:29.

2 Ovanthu vahimbika elongo epe lia Huku, ono apostolu, novalongwa ovakuavo va Kristu ankho veliongiya mondyuo imwe onene mo Jelusalei. (Atos 1:12-15) Huku evenengulila ospilitu sandu, avakala ovana vae. (Romanos 8:15, 16; 2 Coríntios 1:21) Otyo ankho tyilekesa nawa okuti Jeova wetavela otyilikutila tya Kristu, iya pomphango Yovitumino wapingiyapo omphango omphe. (Lucas 22:20; tanga Hebreus 9:15.) Ovalongwa ovo valembulwa, vakala elongo epe lia Jeova, ine ovanthu va Jeova. Ospilitu sandu yeveavelele ounongo wokupopia, nokunoñgonoka omalaka omanyingi, nokulongesa ovanthu “konthele yovilinga ovinene via Huku.”​—Atos 2:1-11.

ELONGO EPE LIA HUKU

3-5. (a) Oityi Petulu apopilile ova Judeu monthiki yo Pendekoste? (b) Oñgeni elongo epe liatuaileko okukula momanima otete?

3 Jeova watumine apostolu Petulu akonge ova Judeu, naava vehe va Judeu opo vakale elongo epe lia Jeova, ewaneno Liovakristau ovalembulwa. Monthiki yo Pendekoste, nomutima wakola, Petulu wapopilile ova Judeu okuti ovo vaipaele Jesus, iya pahe ankho vesukisa okumutavela okuti “o Tatekulu iya o Kristu” yavo. Etyi ovanthu vapula oityi ankho vesukisa okulinga, Petulu evepopila okuti: “Livelei, iya kese umwe puonwe ambatisalwa menyina lia Jesus Kristu, opo muevelwe ononkhali mbenyi, amutambula otyali otyiawa tyospilitu sandu.” (Atos 2:22, 23, 36-38) Monthiki omo, ovanthu vehungi po 3.000, avakala melongo epe lia Huku. (Atos 2:41) Tunde pomuvo opo, ono apostolu vatuaileko okuivisa nombili, iya ovanthu ovanyingi avetavela otyili. (Atos 6:7) Elongo epe ankho likahi nokuliyauisa.

4 Konyima, ovalongwa va Jesus avahimbika okuivisa ova Samaria. Ovanyingi avetavela otyili, avambatisalwa, mahi nkhele avahatambula ospilitu sandu. Ononkhalamutwe Mbovakristau mo Jelusalei, avatumu Petulu na João opo vakatalelepo ovakuatate ovo nonomphange. Ono apostolu ovo vevali, vevepakele omavoko, “iya avahimbika okutambula ospilitu sandu.” (Atos 8:5, 6, 14-17) Ngotyo, ova Samaria ovo, valembulwa avakala o Isilayeli ya Huku.

Petulu waivisile Korneliu, nombunga yae, nomapanga ae (Tala popalagrafu 5)

5 Menima 36, Huku watumine Petulu opo akonge ovanthu ovakuavo na vakale melongo epe lio Isilayeli ya Huku. Otyo tyamoneka etyi Petulu aivisile Korneliu, omutumini womafualali o Roma, nombunga yae, nomapanga ae. (Atos 10:22, 24, 34, 35) Ombimbiliya ipopia okuti putyina Petulu ankho ekahi nokupopia, ovanthu aveho vehe va Judeu ankho vekahi nokutehelela, avapewa ospilitu sandu. Ovanthu “vekolelo ankho vokueya na Petulu, avahuvu, mokonda novanthu vovilongo tupu ankho vekahi nokupewa ospilitu sandu.” (Atos 10:44, 45) Tunde opo, vana vehe va Judeu vakongelwe opo navo vakale o Isilayeli ya Huku.

“OVANTHU VAIHANWA ENYINA LIAE”

6, 7. Oityi tyalingile ovanthu ankho vekahi melongo epe vaihanwa enyina lia Jeova?

6 Meliongiyo limwe lialingilwe no Nonkhalamutwe Mbovakristau menima 49, omulongwa Tiagu wapopile okuti: “Simiau [Petulu] wahipulula nawa oñgeni Huku, otyikando tyotete ahimbika okutala nawa momalongo, opo aholovonemo ovanthu vaihanwa enyina liae.” (Atos 15:14) ‘Ovanthu ovo vaihanwa enyina liae,’ ankho Ovakristau ova Judeu, na vana vehe va Judeu Huku aongiya opo vakale elongo like. (Romanos 11:25, 26a) Konyima, Petulu wevehonekelele okuti: “Kohale ankho kamuvanthu va Huku, mahi pahe muvanthu Vae.” Petulu wahangununine omokonda yatyi elongo olio epe liaonganekelwa, wati: “Onwe ‘mumbunga yaholovonwa, no vanakwa vouhamba, elongo liasukuka, ovanthu vae vakolela, opo muivise enkhimano’ lia Una wemuihana menthiki opo muye motyitei tyae otyiwa unene.” (1 Pedro 2:9, 10) Ankho vesukisa okukala onombangi mbakola omutima pala Jeova, nokumuhivilika mounyingi okuti Ohamba Youye Auho.

7 Jeova ankho pahe ukahi nokuundapesa elongo epe, o Isilayeli ya Huku, otyo eveihanena okuti, “ovanthu ame muene naholovona opo vaivise omunkhima wange.” (Isaías 43:21) Nomutima wakola, ankho vapopila ovanthu okuti Jeova, o Huku wike vala yotyotyili, iya ono huku ononkhuavo, o mbomatutu. (1 Tessalonicenses 1:9) Ankho onombangi mba Jeova, na Jesus “mo Jelusalei no mo Judeia no ko Samaria, alo kononthele mbokokule-kule mbo ohi.”​—Atos 1:8; Colossenses 1:23.

Ngovakristau votete, hono ovalembulwa, “ovana Vouhamba,” navo onombangi mba Jeova

8. Elondolo patyi apostolu Paulu aavelele ovanthu va Huku pomuvo Wovakristau votete?

8 Paulu ankho ombangi yakola omutima ya Jeova, iya ankho umuamena okuti o Huku wike vala yotyotyili, alo umwe ankho tyina apopia novanongo vomouye. Wapopile okuti Jeova “watunga ouye novipuka aviho vilimo,” iya “o Tatekulu yeulu nohi.” (Atos 17:18, 23-25) Tupu Paulu walondolele ewaneno okuti: “Ame ndyityii okuti tyina namaende, pokati kenyi mapanyingila omahunyu omakalavi, iya kamavatekula noluembia otyunda. Iya pokati kenyi muene, mapakatuka ovalume, iya avapopi ovipuka viahaviukile opo vakokele ovalongwa kuvo.” (Atos 20:29, 30) Konthyulilo yotyita tyotete, ankho kunale ovanthu ovanyingi vatyitukilapo otyili.​—1 João 2:18, 19.

9. Oityi tyamonekelele ovanthu va Huku etyi ono apostolu mbankhia?

9 Etyi ono apostolu mbankhia, ovanthu vokuatyitukilapo otyili veliyandyanene momawaneno aeho, iya avahindi onongeleya Mbovakristau vomouye. Ovakristau ovo vomatutu kavakalele ovanthu vaihanwa enyina lia Jeova, mokonda vapolele enyina lia Huku mo Nombimbiliya mbavo. Tupu valingile ovipuka ovinyingi vipenyesa Huku. Ankho valandula oviso viovanthu vahafende Huku, nokulongesa ovipuka viehekahi Mombimbiliya. Ankho velipaka movilwa otyo vapopia okuti valwila Huku. Ankho ononkhembi, iya valinga oundalelapo, noumbalehi. Mokueenda kuomanima omanyingi tunde etyi ovanthu vahimbika okutyitukilapo otyili, ankho kuna vala ovanthu vehehi vekolelo vafenda Jeova pano pohi, iya ankho nkhele kakuneonganekwe “ovanthu vaihanwa enyina liae.”

OVANTHU VA HUKU VAONGANEKWA

10, 11. (a) Oityi Jesus aulile konthele “yotiliku” “nevu”? (b) Oñgeni eulo lia Jesus liafuisuapo konyima yo 1914?

10 Jesus wapopile onthengele-popia yotiliku nevu pala okuula okuti mokonda yovanthu vokuayapuka motyili, matyipuiya okuimbuka ongeleya yotyotyili. Wapopia okuti, “putyina ovanthu velele,” Eliapu malikunu evu mepia Omona womulume akunine ombuto yotiliku. Otiliku nevu ankho mavikulila kumwe alo “konthyulilo youye uno.” Wahangununine okuti “ombuto ongwa,” ilekesa “ovana Vouhamba,” iya “evu,” lilekesa “ovana vondingavivi.” Mokueenda kuonthyulilo, Omona womulume ankho matumu onoandyu opo mbuyapule evu kotiliku. Konyima ambuongiya ovana Vouhamba. (Mateus 13:24-30, 36-43) Oñgeni otyo tyalingwa? Oñgeni Huku etyivila okuonganeka vali ovafendi vae pano pohi?

11 “Onthyulilo youye uno,” yahimbika mo 1914. Pomuvo opo, Ovakristau ovalembulwa vekahi pano pohi ankho kavehi. Mokueenda kuovilwa viahimbika menima olio, ovalembulwa ovo “ovana Vouhamba,” ankho nkhele vekahi ngononkhuatwa Mombambilonia Onene. Mahi, mo 1919, Jeova eveyovola, pahe atyimoneka umwe nawa okuti Ovakristau votyotyili velikalela Novakristau vomatutu. Jeova waongiya “ovana Vouhamba” opo vakale ovanthu vaongana, ngetyi Isaia aulile okuti: “Okuti otyilongo tyityitwa vala monthiki ike? Okuti elongo lityitwa vala monthiki ike? Mahi, o Siau yakala nomaluihamo, etyi yakutula ovana vayo.” (Isaías 66:8) Monkhalelo oyo, o Siau, onoandyu mbukahi meongano lia Jeova. O Siau, “yakutula” etyi elongo liovana ovalembulwa pano pohi liahimbika.

12. Omokonda yatyi ovalembulwa vaihanenwa enyina lia Jeova?

12 Ngovakristau votete, hono ovalembulwa, “ovana Vouhamba,” navo onombangi mba Jeova. (Tanga Isaías 43:1, 10, 11.) Velikalela mokonda vena ovituwa oviwa Vioukristau, iya vaivisa onondaka onongwa Mbouhamba “pala oumbangi movilongo aviho.” (Mateus 24:14; Filipenses 2:15) Ngotyo, vakuatesako ovanthu ovanyingi opo vakale noupanga omuwa na Jeova.​—Tanga Daniel 12:3.

“ONTHUE MATUENDE NONWE”

13, 14. Oityi vana vahalembulilwe vena okulinga opo efendelo liavo litavelwe na Jeova? Oñgeni otyo tyaulilwe Mombimbiliya?

13 Onthele yokualamba yalekesa okuti mo Isilayeli yokohale, Jeova ankho utavela vana vehe va Isilayeli vemufende kumwe novanthu vae. (1 Reis 8:41-43) Hono, vana vahalembulilwe, vena okufenda Jeova kumwe Nonombangi mbae ovalembulwa.

14 Kohale, ovauli vaulile okuti momuvo uno wonthyulilo, ovanyingi mavafende Jeova kumwe novanthu vae. Isaia waulile okuti: “Ovanthu ovanyingi maveya iya avapopi okuti: ‘Endyuei, tulonde komphunda ya Jeova, ondyuo ya Huku ya Jako, iya oe meketulongesa onondyila mbae, iya onthue atuendela monondyila mbae.’ Mokonda ko Sião makutundu otyitumino, iya ko Jelusalei ondaka ya Jeova.” (Isaías 2:2, 3) Zakaria waulile okuti, “ovanthu ovanyingi, nomalongo ena epondolo maveya okuovola Jeova wonongombo mbovita mo Jelusalei, nokuita opo Jeova akale nokankhenda navo.” Ovanthu ovo ankho mavatundu “momalaka aeho ovilongo.” Ankho mavafende Huku kumwe no Isilayeli ya Huku, iya avati: “Onthue matuende nonwe, mokonda tueiva okuti Huku ukahi nonwe.”​—Zacarias 8:20-23.

15. “Onongi ononkhuavo” “vaendela kumwe” no Isilayeli ya Huku. Otyo tyihangununa tyi?

15 “Onongi ononkhuavo” “vaendela kumwe” no Isilayeli ya Huku mokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba. (Marcos 13:10) Navo vakala ovanthu va Huku. “Onongi ononkhuavo,” novalembulwa, vekahi “motyunda tyike,” iya Kristu Jesus, ‘omunthita wavo omuwa.’​—Tanga João 10:14-16.

YAKULILWA NA JEOVA KUMWE NOVANTHU VAE

16. Oityi Jeova makalinga matyikaeta o Armagedom?

16 Tyina Ombambilonia Onene yamahanyuako, ovanthu va Huku mavakalwisua. Matusukisa okuyakulilwa na Jeova opo tuhupe. Pomuvo opo wanakua, Jeova makaendesa ovipuka pano pohi, iya otyo matyikaetela ovilwa ovanthu vae. Oyo onthele yahulililako “yononkhumbi ononene,” iya onthyimbi yo Armagedom. (Mateus 24:21; Ezequiel 38:2-4) Ngotyo Goge makalwisa “ovanthu vaongana pokati komalongo.” (Ezequiel 38:10-12) Tyina otyo tyamamoneka, liwa-liwa, Jeova melipakepo opo ayakulile ovanthu vae, iya aluisi Goge novita viae. Jeova makankhimaneka outumini wae wavilapo, iya makasukukisa enyina liae. Jeova wati: “Ame mandyilinkhimaneka, andyilisukukisa, nokulinoñgonokesa komaiho omalongo omanyingi. Iya vena okuimbuka okuti ame Jeova.”​—Ezequiel 38:18-23.

Mokueenda “kuononkhumbi ononene,” tuna okuenda apeho komaliongiyo (Tala pono palagrafu 16-18)

17, 18. (a) Tyina Goge alwisa ovanthu va Jeova, oityi Jeova makapopila ovanthu vae? (b) Inkha tuhanda okuyakulilwa na Jeova, oityi tuna okulinga?

17 Tyina Goge amahimbika ovilwa, Jeova makapopila ovanthu vae okuti: “Endei vanthu vange, nyingilei monondyuo mbenyi, amuliikilamo. Holamei, alo onyengo yange ilamba.” (Isaías 26:20) Pomuvo opo, Jeova meketupopila etyi tuesukisa okulinga opo etuyakulile. “Onondyuo” ombo mbapopiwa hamwe omawaneno etu.

18 Inkha tuhanda okuyakulilwa mononkhumbi ononene, tuna okutavela okuti hono Huku una ovanthu pano pohi, iya weveonganeka momawaneno. Tuna okukala kumwe novanthu va Jeova, nokuenda apeho komaliongiyo. Ngomuhoneki wono salmu, tupondola okupopia nomutima wetu auho okuti: “Eyovo o lia Jeova. Ononkhano mbove onongwa mbukahi kovanthu vove.”​—Salmo 3:8.