Go na content

Go na table of contents

’Now unu na Gado pipel’

’Now unu na Gado pipel’

„Fosi, unu no ben de Gado pipel, ma now unu na en pipel.”1 PETR. 2:10.

1, 2. Sortu bigi sani Yehovah du na a Pinksterfesa fu a yari 33? Suma tron a nyun pipel fu Yehovah? (Luku a prenki na a bigin fu na artikel.)

NA A Pinksterfesa fu a yari 33 Yehovah du wan bigi sani. A seti wan nyun pipel di Bijbel e kari „na Israel fu Gado” (Gal. 6:16). Yehovah ben meki en santa yeye kon na tapu den sma di a ben teki leki en nyun pipel. Paulus ben skrifi taki den sma fu a nyun pipel disi no ben abi fu besnèi neleki den bakapikin fu Abraham. Na presi fu dati, Paulus taki fu den sma disi: ’Na den ati besnèi. A no wan wèt di skrifi meki taki den de so, ma na a yeye.’Rom. 2:29.

2 Den fosi sma di tron memre fu Gado en nyun pipel ben de den apostel èn moro leki wán hondro disipel fu Krestes di ben kon makandra na ini wan sodrokamra na Yerusalem (Tori 1:12-15). Gado ben salfu den sma disi nanga en santa yeye èn na so den tron manpikin fu Gado (Rom. 8:15, 16; 2 Kor. 1:21). Disi e sori taki Yehovah feni na ofrandi fu Krestes bun èn a nyun frubontu kon na ini a presi fu a Wet-frubontu. (Luk. 22:20; leisi Hebrewsma 9:15.) Den disipel disi di salfu nanga santa yeye tron memre fu Yehovah en nyun pipel. Di santa yeye kon na den tapu, den ben man taki èn frustan difrenti tongo. A sani disi ben meki taki den ben  man leri furu sma „den bigi sani di Gado du”.Tori 2:1-11.

A NYUN PIPEL FU GADO

3-5. (a) San Petrus taigi den Dyu na a Pinksterfesa? (b) Fa a nyun pipel fu Gado kon moro bigi baka a Pinksterfesa?

3 Yehovah gebroiki na apostel Petrus fu yepi den Dyu nanga den trakondre sma di teki a Dyu bribi, fu tron memre fu en nyun pipel, a Kresten gemeente. Na a Pinksterfesa, Petrus taigi den Dyu krin taki den ben kiri Yesus, ma a taki tu dati den ben musu teki en now leki den „Masra nanga Krestes”. Di den sma aksi en san den ben musu du, Petrus taki: „Un musu abi berow èn ibriwan fu unu musu dopu na ini a nen fu Yesus Krestes, so taki unu kan kisi pardon fu un sondu. Na so unu o kisi a santa yeye di Gado e gi sma fu soso” (Tori 2:22, 23, 36-38). Na a dei dati sowan 3000 sma tron memre fu a nyun pipel fu Gado (Tori 2:41). Bakaten di den apostel tan preiki fayafaya, moro sma tron Kresten (Tori 6:7). Na so a nyun pipel disi kon moro bigi.

4 Bakaten den go preiki gi den Samariasma. Furu fu den tron bribiman èn den teki dopu, ma den no ben kisi santa yeye wantewante. Den apostel nanga owruman di ben e teki fesi na ini Yerusalem ben seni den apostel Petrus nanga Yohanes go na den Kresten fu Samaria. Dan den tu apostel disi „poti den anu na den sma tapu èn den sma kisi santa yeye” (Tori 8:5, 6, 14-17). Na so den Samariasma disi tron salfu memre tu fu a nyun pipel fu Gado.

Petrus ben preiki gi Kornelius, en famiri nanga den mati fu en (Luku paragraaf 5)

5 Na ini a yari 36 Yehovah meki Petrus yepi wan tra grupu sma fu tron memre fu en nyun pipel. Disi pasa di Petrus preiki gi Kornelius di ben de wan legre-ofsiri fu Rome. Petrus ben preiki tu gi den famiri nanga mati fu Kornelius (Tori 10:22, 24, 34, 35). Bijbel e taki: „Petrus ben e taki ete . . . , di santa yeye kon na tapu ala den sma [di no ben de Dyu èn] di yere san a ben taki. Den disipel di ben kon nanga Petrus ben de sma di besnèi. Den ben fruwondru, fu di a santa yeye di Gado e gi sma fu soso, ben kon sosrefi na tapu sma di no de Dyu” (Tori 10:44, 45). Na so trakondre sma di no ben besnèi tron memre fu a nyun pipel fu Gado tu.

WAN PIPEL DI E TYARI EN NEN

6, 7. San den memre fu a nyun pipel fu Yehovah ben musu du fu tyari en nen?

6 Di den apostel nanga owruman na ini Yerusalem ben hori wan konmakandra na ini a yari 49, Yakobus taki: „Simeon [Petrus] fruteri finifini fa Gado bigin poti prakseri na den sma di no de Dyu, fu puru wan pipel na den mindri di musu tyari en nen” (Tori 15:14). Dyu nanga sma di no ben de Dyu ben o de memre fu a nyun pipel disi di ben o tyari Yehovah nen (Rom. 11:25, 26a). Bakaten  Petrus skrifi: „Fosi, unu no ben de Gado pipel, ma now unu na en pipel.” Petrus sori den fu san ede Gado ben seti a nyun pipel disi. A taki: „Unu na ’wan spesrutu grupu sma di Gado teki, iya, wan grupu priester di o tiri leki kownu, wan santa pipel, wan pipel di de wan spesrutu gudu. Na so fasi unu kan fruteri na ala sei fu den kefalek moi fasi’ fu a sma di kari unu komoto na ini a dungru fu kon na ini en tumusi moi leti” (1 Petr. 2:9, 10). Den ben musu de deki-ati kotoigi fu a Moro Hei Tiriman Yehovah èn den ben musu prèise en nen.

7 Neleki Israel fu owruten, na so a nyun pipel disi ben tron a pipel fu Gado. Yehovah ben taki dati a pipel disi na ’en pipel di en srefi meki’ èn den ben o ’prèise en’ (Yes. 43:21). Nanga deki-ati den fosi Kresten ben fruteri sma taki Yehovah na a wan-enkri tru Gado èn taki ala tra gado na falsi gado (1 Tes. 1:9). Den ben de kotoigi fu Yehovah nanga Yesus „na ini Yerusalem, na ini heri Yudea nanga Samaria, èn te na den moro farawe presi fu grontapu”.Tori 1:8; Kol. 1:23.

8. Sortu warskow na apostel Paulus ben gi a Kresten gemeente?

8 Paulus ben de wan deki-ati kotoigi fu Yehovah. Srefi di a ben e preiki gi filosofiaman di ben e anbegi falsi gado, a ben e sori den taki Yehovah wawan na a tru Gado. A sori den taki Yehovah „meki grontapu nanga ala sani na en tapu” èn taki „en na Masra fu hemel nanga grontapu” (Tori 17:18, 23-25). Na a kaba fu a di fu dri preikiwaka fu en, Paulus ben warskow a Kresten gemeente: „Mi sabi taki te mi gowe, ogri busidagu o kon na un mindri èn den o du ogri nanga den skapu. Sma na un mindri o taki sani di no tru, fu hari den disipel kon na den baka” (Tori 20:29, 30). Fosi ala den apostel dede, sma ben kon nanga falsi leri kaba na ini a Kresten gemeente.1 Yoh. 2:18, 19.

9. San pasa nanga Gado pipel baka di den apostel dede?

9 Baka a dede fu den apostel, moro nanga moro sma fadon komoto na bribi èn den seti falsi Kresten kerki. Na presi fu de wan pipel di e tyari Yehovah nen, den falsi Kresten disi puru a nen fu Gado srefi na ini den Bijbelvertaling fu den. Na ala sortu fasi den gi Gado porinen. Den teki gwenti abra fu sma di e anbegi falsi gado èn den leri sma sani di no skrifi na ini Bijbel. Den go feti nanga tra pipel na ini a nen fu Gado, den du kruka sani, èn den du hurudu. Na ini den hondrohondro yari baka di falsi Kresten kerki kon de, wan tu sma nomo ben de tru anbegiman fu Yehovah na grontapu. Yehovah no ben abi wan grupu sma di ben orga fu „tyari en nen”.

GADO ORGA EN PIPEL BAKA

10, 11. (a) San ben o pasa soleki fa Yesus ben taki na ini na agersitori fu na aleisi nanga a takru wiwiri? (b) Fa na agersitori fu Yesus kon tru baka 1914?

10 Na ini na agersitori fu na aleisi nanga a takru wiwiri, Yesus ben taki dati so furu falsi bribi ben o de, taki a tru bribi no ben o de krin fu si. A taki dati te ’sma ben o sribi’, Didibri ben o sai takru wiwiri na ini a gron pe a Manpikin fu libisma ben sai aleisi. Na aleisi nanga a takru wiwiri ben o gro makandra teleki „a pisi ten te a kaba fu a grontapu disi de krosibei”. Yesus ben taki dati „a bun siri na den manpikin fu a Kownukondre” èn „a takru wiwiri na den manpikin fu na ogriwan”. Na a ten fu a kaba, a Manpikin fu libisma ben o seni den engel fu puru a  takru wiwiri na mindri na aleisi. Dan den engel ben o tyari den manpikin fu a Kownukondre kon na wán (Mat. 13:24-30, 36-43). Fa a sani disi pasa? Fa a wroko disi meki taki Gado kon abi wan pipel baka na grontapu?

11 A ten fu a kaba bigin na ini 1914. Na a ten dati sowan 5000 salfu Kresten nomo ben de na grontapu. Na a pisi ten fu a Fosi Grontapufeti di ben bigin na ini 1914, den salfu „manpikin fu a Kownukondre” ben de na ini katibo ete na ini Babilon a Bigiwan. Na ini 1919 Yehovah frulusu den, èn a ben kon de krin fu si suma na tru Kresten èn suma na falsi Kresten. Yehovah tyari „den manpikin fu a Kownukondre” kon na wán èn a meki den tron en pipel, soleki fa Yesaya ben taki na fesi. A ben taki: „Wan kondre kan kon de na ini wán dei? Noso wan pipel kan gebore wantronso? Ma disi pasa nanga Sion. A kisi hebi pen èn a kisi den manpikin fu en” (Yes. 66:8). Na ini a tekst disi Sion na Yehovah en organisâsi fu engel na hemel. Sion „kisi den manpikin fu en” di Yehovah tyari den salfuwan na grontapu kon na wán èn meki den tron en pipel.

12. Fa den salfuwan sori taki den na ’wan pipel di e tyari Yehovah nen’ na ini a ten disi?

12 Neleki den fosi Kresten, den salfu „manpikin fu a Kownukondre” ben musu de kotoigi fu Yehovah. (Leisi Yesaya 43:1, 10, 11.) Den ben o de heri tra fasi, fu di den ben o tyari densrefi leki tru Kresten èn den ben o preiki a bun nyunsu fu a Kownukondre „so taki sma fu ala kondre kan yere dati” (Mat. 24:14; Fil. 2:15). Na so den yepi milyunmilyun sma fu tron mati fu Yehovah.Leisi Danièl 12:3.

„WI WANI GO NANGA UNU”

13, 14. (a) Efu wan sma di no salfu nanga santa yeye wani dini Yehovah, dan san a musu du? (b) Fa tu profeiti ben taki a sani disi na fesi?

13 Na ini na artikel fosi a wan disi wi si  taki Yehovah ben teki trakondre sma leki en anbegiman te den ben wani dini en makandra nanga en pipel Israel (1 Kow. 8:41-43). Na so a de tu na ini a ten disi. Efu wan sma di no salfu nanga santa yeye wani dini Yehovah, dan a musu du dati makandra nanga en pipel, den salfu Kotoigi fu en.

14 Langa ten pasa, tu profeiti ben taki na fesi dati furu sma ben o kon dini Yehovah makandra nanga en pipel na ini a ten fu a kaba. Yesaya ben taki: „Furu pipel o go drape èn den o taki: ’Kon meki wi go na a bergi fu Yehovah èn na a oso fu a Gado fu Yakob. A o leri wi san na den pasi fu en èn wi o waka den pasi dati.’ Bika a wèt o komoto fu Sion, èn Yehovah o taki komoto fu Yerusalem” (Yes. 2:2, 3). A profeiti Sakaria ben taki tu: „Furu pipel nanga furu tranga kondre o kon na Yerusalem fu suku Yehovah di e tiri den legre. Den o kon fu begi Yehovah fu en ati no bron moro nanga den.” Sakaria ben agersi den sma disi nanga „tin man” di ben o „komoto na mindri ala den pipel di e taki difrenti tongo”. Den ben o anbegi Gado makandra nanga den salfuwan èn den ben o taki: „Wi wani go nanga unu, bika wi yere taki Gado de nanga unu.”Sak. 8:20-23.

15. Sortu wroko den „tra skapu” e du makandra nanga den salfuwan?

15 Wan fasi fa den „tra skapu” e „go nanga” den salfuwan, na taki den e preiki a bun nyunsu fu a Kownukondre makandra nanga den salfuwan (Mark. 13:10). Den tron memre fu Gado pipel èn makandra nanga den salfuwan den de „wán ipi” ondro a tiri fu Yesus Krestes, „a moro bun skapuman”.Leisi Yohanes 10:14-16.

SUKU KIBRI NA YEHOVAH PIPEL

16. San Yehovah o du fu meki Armagedon, a lasti pisi fu a „bigi banawtu” bigin?

16 Baka te Babilon a Bigiwan kisi pori, Yehovah o meki sani pasa na so wan fasi taki sma o kon feti nanga en pipel. Fu man tan na libi, Yehovah o abi fu kibri wi. Te sma o kon feti nanga Gado pipel, dan Armagedon, a lasti pisi fu a „bigi banawtu” o bigin (Mat. 24:21; Esek. 38:2-4). Na a ten dati Gok o go feti nanga Yehovah en ’pipel di a ben puru na mindri den trakondre sma’ (Esek. 38:10-12). Te dati o pasa, dan wantewante Yehovah o go feti nanga Gok èn nanga den legre fu en èn Yehovah o frulusu en pipel. Yehovah o sori taki a abi a reti fu tiri hemel nanga grontapu èn a o santa en nen. A taki: „Mi o meki furu pipel kon sabi suma na mi. Den sa musu fu sabi taki mi na Yehovah.”Esek. 38:18-23.

Na a ten fu a „bigi banawtu” wi musu tan wroko makandra nanga a gemeente fu wi (Luku paragraaf 16-18)

17, 18. (a) San Yehovah o taigi en pipel fu du te Gok o kon feti nanga den? (b) San wi musu du efu wi wani taki Yehovah kibri wi?

17 Te Gok o kon feti nanga den futuboi fu Yehovah, dan Yehovah o taigi den: „Mi pipel, un go na ini un kamra èn tapu den doro. Un go kibri fu wan syatu pisi ten, teleki mi ati no bron moro” (Yes. 26:20). Na a ten dati Yehovah o sori wi san wi musu du fu man kisi kibri. A kan taki den „kamra” abi fu du nanga den gemeente fu wi.

18 Fu dati ede, efu wi wani taki Yehovah kibri wi na a ten fu a bigi banawtu, wi musu frustan taki Yehovah abi wan pipel na grontapu èn taki a orga en pipel na ini gemeente. Wi musu tan na a sei fu Yehovah en pipel èn wi musu tan wroko makandra nanga a gemeente pe wi e go. Neleki a psalm skrifiman, wi e taki nanga wi heri ati: „Na Yehovah e frulusu sma. Yu e blesi a pipel fu yu.”Ps. 3:8.