Go na content

Go na table of contents

Aksi fu leisiman

Aksi fu leisiman

Fa brada na ini ibri gemeente e kisi a frantwortu fu dini leki owruman noso dinari ini a diniwroko?

Na ini a ten fu den apostel, Paulus ben taigi den owruman fu a gemeente na ini Efeise: „Poti prakseri na unsrefi èn na ala den skapu, bika santa yeye poti unu leki skapuman fu teki fesi na ini a gemeente fu Gado di a bai nanga a brudu fu en eigi Manpikin” (Tori 20:28). Fu san ede wi kan taki dati na ini a ten disi sosrefi a santa yeye e poti brada leki owruman nanga dinari ini a diniwroko? Meki wi luku dri sani.

A fosi sani, na taki a santa yeye meki den Bijbel skrifiman skrifi na ini Bijbel sortu fasi brada musu abi èn fa den musu tyari densrefi fu man tron owruman noso dinari. Na ini 1 Timoteyus 3:1-7 wi kan leisi 16 sani di wan brada musu du fu tron owruman. Moro sani skrifi na Titus 1:5-9 nanga Yakobus 3:17, 18. Na ini 1 Timoteyus 3:8-10, 12, 13 skrifi san wan brada musu du fu tron dinari. A di fu tu sani, na taki den owruman fu a gemeente e begi Yehovah fosi fu meki en santa yeye tiri den, te den o luku efu wan brada kan tron owruman noso dinari. Den owruman di abi a frantwortu fu poti brada leki owruman noso dinari e du a srefi sani tu. Nanga yepi fu a santa yeye den owruman disi e luku efu a brada e du muiti trutru fu tyari ensrefi soleki fa a skrifi na ini Bijbel. A di fu dri sani, na taki a brada di den owruman wani poti leki owruman noso dinari, musu sori na ini en eigi libi taki a abi den fasi di a santa yeye e meki sma kisi (Gal. 5:22, 23). Sobun, a santa yeye e tiri ala sani di abi fu du nanga a poti di den e poti brada leki owruman noso dinari.

Ma suma abi a frantwortu fu bosroiti efu wan brada kan dini leki owruman noso dinari? Na ini a ten di pasa, den owruman fu a gemeente ben seni boskopu gi a bijkantoro fu taigi den suma den feni bun fu dini leki owruman noso dinari. A Tiri Skin ben gi son brada na a bijkantoro a frantwortu fu bosroiti suma o tron owruman noso dinari. Te den brada disi ben bosroiti taki wan brada kan tron owruman noso dinari, dan den ben e taigi den owruman fu a gemeente fu en. Dan den owruman fu a gemeente ben e taki nanga a brada di a bijkantoro feni bun fu dini leki owruman noso dinari. Den ben e aksi a brada disi efu a e denki trutru taki a man tyari a frantwortu disi èn efu a de klariklari fu dini leki owruman noso dinari. Te fu kaba den ben e meki bekènti na ini a gemeente taki so wan brada tron owruman noso dinari.

Ma fa den ben e poti brada leki owruman na ini a ten fu den apostel? Son tron den apostel srefi ben e gi son brada spesrutu frantwortu. Wan eksempre fu disi na di den poti seibi man fu luku taki den uma di no ben abi masra moro ben e kisi nyanyan ibri dei (Tori 6:1-6). Ma a kan taki den man disi ben de owruman kaba fosi den kisi a frantwortu disi.

 Bijbel no e taki finifini fa den brada ben e kisi son frantwortu na ini a ten dati, ma son tori na ini Bijbel kan meki wi sabi pikinso fa disi ben e pasa. Fu eksempre, Bijbel e taki san Paulus nanga Barnabas du di den ben e drai kon na oso baka fu a fosi preikiwaka fu den. A e taki: „Na ini ibri gemeente den poti owru man fu yepi den disipel èn baka di den begi èn faste, den libi den owru man disi na ini na anu fu Yehovah, a Gado di den ben kon bribi na ini” (Tori 14:23). Wan tu yari baka dati Paulus skrifi gi Titus di ben de nanga en na den preikiwaka son leisi: „Mi libi yu na Kreita fu poti sani reti di no ben bun èn fu poti owru man na ini ibri foto, soleki fa mi ben taigi yu fu du” (Tit. 1:5). A sori leki Timoteyus di ben go nanga na apostel Paulus na furu presi, ben kisi a frantwortu disi tu (1 Tim. 5:22). Sobun, a de krin taki a no den apostel nanga owruman na ini Yerusalem ben e poti brada leki owruman noso dinari, ma na den owruman di ben e go luku den difrenti gemeente ben e du disi.

Nanga a Bijbel eksempre disi na prakseri, a Tiri Skin fu Yehovah Kotoigi tyari kenki kon na ini a fasi fa brada e kisi a grani fu dini leki owruman noso dinari ini a diniwroko. Bigin nanga 1 september 2014, den brada o kisi frantwortu na a fasi disi: Ibri kring-opziener o luku fini san den owruman fu den gemeente na ini a kring fu en skrifi fu den brada di kan tron owruman noso dinari. Te a go na den gemeente, a o pruberi fu sabi den brada disi moro bun èn efu a kan a o wroko nanga den na ini a preikiwroko. Baka te a kring-opziener taki nanga den owruman fu a gemeente, a abi a frantwortu fu bosroiti sortu brada o tron owruman noso dinari na ini den gemeente fu a kring fu en. Na so sani o waka moro bun soleki fa a ben de na ini a ten fu den apostel.

Den owruman nanga a kring-opziener e luku makandra efu wan brada di den wani poti leki owruman noso dinari, e tyari ensrefi soleki fa Bijbel e taki (Malawi)

San na a frantwortu fu den difrenti brada na ini a seti disi? Soleki fa a de ala ten, dan „a koni srafu di de fu frutrow” abi a prenspari frantwortu fu gi den futuboi nyanyan (Mat. 24:45-47). Disi wani taki dati te den e ondrosuku Bijbel den e meki a santa yeye tiri den. Na so den kan gi Bijbel rai di e sori fa sani musu orga na ini den gemeente na heri grontapu. A koni srafu e poti brada tu leki kring-opziener nanga memre fu Bijkantoro Komte. Den brada fu a bijkantoro e sorgu taki ala sani pasa soleki fa a srafu taki. Den owruman fu ibri gemeente abi a seryusu frantwortu fu luku finifini efu den brada di den wani poti leki owruman noso dinari na ini den gemeente fu Gado, e tyari densrefi soleki fa Bijbel e taki. Ibri kring-opziener abi a seryusu frantwortu fu bosroiti sortu brada kan tron owruman noso dinari. A kring-opziener musu begi Yehovah te a o luku finifini san den owruman taki fu a brada di den wani poti leki owruman noso dinari. Baka dati a o teki a bosroiti sortu brada kan tyari a frantwortu disi trutru.

Te wi e frustan fa den brada e kisi a grani fu dini leki owruman noso dinari, dan wi e frustan moro krin fa a santa yeye e wroko na ini a tori disi. Wi abi moro frutrow na ini den wan di kisi frantwortu na ini den Kresten gemeente èn wi abi moro lespeki gi den tu.Hebr. 13:7, 17.

 Suma na den tu kotoigi na ini Openbaring kapitel 11?

Openbaring 11:3 e taki fu tu kotoigi di ben o taki profeititori 1260 dei langa. A kapitel e taki dati na ogri meti ’ben o wini den èn a ben o kiri den’. Ma baka „dri nanga afu dei” den tu kotoigi disi ben o kon na libi baka. Den sma di ben o si den ben o kon frede srefisrefi.Openb. 11:7, 11.

Suma na den tu kotoigi disi? Wi o kon sabi disi te wi o luku a tori moro fini. A fosi sani di kan yepi wi fu sabi suma na den tu kotoigi, na taki Openbaring e sori taki den tu kotoigi „na den tu olèifbon nanga den tu kandratiki” (Openb. 11:4). Disi e memre wi na a kandratiki nanga den tu olèifbon na ini a profeititori fu Sakaria. Soleki fa a profeititori dati e sori, dan den tu olèifbon na ’den tu salfuwan’, Granman Serubabel nanga Granpriester Yosua. Den „e tanapu na sei a Masra fu heri grontapu” (Sak. 4:1-3, 14). A di fu tu sani, na taki Bijbel e sori taki den tu kotoigi e du den srefi sortu wondru di Moses nanga Elia ben du.—Luku Openbaring 11:5, 6, Numeri 16:1-7, 28-35 nanga 1 Kownu 17:1; 18:41-45.

San a tori fu Sakaria abi fu du nanga Openbaring 11? Ala tu tori e taki fu sma di Gado salfu èn di ben e teki fesi na ini muilek ten pe den kisi hebi tesi. Sobun, a profeititori fu Openbaring kapitel 11 kon tru di den salfu brada ben e teki fesi na a ten di Gado Kownukondre seti na hemel na ini 1914. Den salfuwan disi ben e preiki dri nanga afu yari langa aladi den ben e „weri krosi di e sori taki den e sari”. *

Na a kaba fu den dri nanga afu yari dati, sma poti den salfuwan disi na strafu-oso fu wan syatu pisi ten. Openbaring 11 e agersi a ten disi nanga dri nanga afu dei. Na wan agersi fasi sma kiri den tu kotoigi. Den feanti fu Gado pipel ben breiti fu di den ben e denki taki den tyari wan kaba kon na a wroko di den salfu brada ben e du.Openb. 11:8-10.

Ma soleki fa a profeititori e sori, dan na a kaba fu den dri nanga afu dei den tu kotoigi kon na libi baka. Den salfuwan komoto na strafu-oso èn Yehovah ben gi den brada di tan dini en, wan spesrutu grani nanga yepi fu den Masra Yesus Krestes. Na ini 1919 Yesus poti wan tu fu den na wroko leki „a koni srafu di de fu frutrow” di ben o gi leri na Gado pipel na ini den lasti dei.Mat. 24:45-47; Openb. 11:11, 12.

A moi fu sabi taki Openbaring 11:1, 2 e taki dati disi ben o pasa na wan pisi ten te sma ben o marki noso ondrosuku na agersi tempel. Maleaki kapitel 3 e taki tu dati sma ben o kon ondrosuku na agersi tempel èn baka dati den ben o krin en (Mal. 3:1-4). O langa a teki fu ondrosuku a tempel èn fu krin en? A wroko disi bigin na ini 1914 èn a kon na wan kaba na a bigin fu 1919. A pisi ten disi abi fu du nanga den 1260 dei (42 mun) èn nanga den dri nanga afu dei di kari na ini Openbaring kapitel 11.

Wi de nanga tangi taki Yehovah seti sani fu krin wan pipel di ben o de spesrutu fu en èn di ben o du bun sani! (Tit. 2:14) Wi breiti tu nanga a bun eksempre di den salfu brada gi wi. Den brada disi tan dini Yehovah èn den ben e teki fesi na ini wan ten pe den kisi furu tesi. Dati meki wi kan taki dati den salfu brada disi na den tu kotoigi di kari na ini Openbaring kapitel 11. *

^ paragraaf 14 Den krosi di den tu kotoigi weri e sori taki den abi sakafasi èn taki den tan meki den krutuboskopu fu Yehovah bekènti aladi den kisi tesi. Boiti dati, den preiki fu a dei fu Yehovah en atibron di o meki den pipel sari.