Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

‘Pwilikina nokudidilika’

‘Pwilikina nokudidilika’

“Udeni nge amushe, nye mu didilike.” — MARKUS 7:14.

1, 2. Omolwashike vahapu ovo va li tava pwilikine kuJesus va li va dopa okuuda ko eityo leendjovo daye?

OMUNHU otashi dulika a ude ewi lomunhu wonhumba ta popi naye. Otashi dulika nokuli a didilike omutono wewi. Ndele mbela osho otashi kwafa shike ngeenge ina uda ko kutya omunhu oo okwa ti shike? (1 Kor. 14:9) Sha faafana, ovanhu omayovi ova li va uda osho Jesus a li ta popi. Okwa li nokuli a popya navo melaka olo tava dulu okuuda ko nawa. Ashike haaveshe va li va uda ko eityo leendjovo daye. Osho osha li sha ningifa Jesus a lombwele ovapwilikini vaye ta ti: “Udeni nge amushe, nye mu didilike.” — Mark. 7:14.

2 Omolwashike vahapu va li va dopa okuuda ko eityo laasho Jesus a li a popya? Vamwe ova li hava fiki pexulifodiladilo la puka nova li ve na omalinyengotomheno a puka. Jesus okwa li a popya shi na sha novanhu va tya ngaho a ti: “Ohamu ekeleshi oshipango shaKalunga, mu diinine eenghulunghedi deni.” (Mark. 7:9) Ovanhu ovo kava li va kendabala okuuda ko eityo leendjovo daye. Kava li va hala okulundulula eendjila davo nomataleko avo. Nonande omatwi okwa li ngoo taa pwilikine, omitima davo kada li di udite ko. (Lesha Mateus 13:13-15.) Ongahelipi hatu dulu okushilipaleka kutya omitima detu oda patuluka opo tu mone ouwa mehongo laJesus?

NGHEE HATU DULU OKUMONA OUWA MEHONGO LAJESUS

3. Omolwashike ovahongwa va li va dula okuuda ko eendjovo daJesus?

3 Otwa pumbwa okushikula oshihopaenenwa shovahongwa vaJesus shelininipiko. Okwa li e va lombwela a ti: “Omesho eni oku nelao, eshi e wete ko, nomatwi eni eshi haa udu ko.” (Mat. 13:16) Omolwashike va li va dula okuuda ko ofimbo vamwe va li inava uda ko? Shotete, ova li va halelela okupula omapulo nokukonakona eityo lashili leendjovo daJesus. (Mat. 13:36; Mark. 7:17) Oshitivali, ova li va halelela okutungila kwaasho va li va tambula ko nale momitima davo. (Lesha Mateus 13:11, 12.) Oshititatu, ova li va halelela okulongifa osho va pwilikina nova uda ko mokukalamwenyo kwavo nosho yo eshi tava kendabala okukwafela vamwe. — Mat. 13:51, 52.

4. Eenghatu dilipi tu na okukatuka opo tu ude ko omafaneko aJesus?

4 Ngeenge otwa hala okuuda ko eendjovo daJesus domafaneko, otu na okushikula oshihopaenenwa shovahongwa vaye ovadiinini. Osho nasho osha kwatela mo eenghatu dopatatu. Shotete, otwa pumbwa okukala twa halelela okulitulila po efimbo lokukonakona nokudilonga kwaasho Jesus a honga, okuninga omapekapeko nosho yo okupula omapulo oo taa wapalele. Osho otashi ke tu kwafela tu mone eshiivo. (Omayel. 2:4, 5) Shikwao vali, otwa pumbwa okutala kutya eshiivo olo otali tu kumwe ngahelipi naasho tu shii nale, nokukonakona ouwa oo tali tu etele pauhandimwe. Osho otashi ke tu kwafela tu kale tu na eudeko. (Omayel. 2:2, 3) Xuuninwa, otu na okulongifa osho twe lihonga noku shi tula moilonga mokukalamwenyo kwetu. Osho otashi ka ulika kutya otu na ounongo. Omayel. 2:6, 7.

5. Longifa efaneko u yelife eyooloko olo li li pokati keshiivo, eudeko nounongo.

5 Eyooloko lilipi li li pokati keshiivo, eudeko nounongo? Otali dulu okufanekwa ngaha: Diladila nee ngeno wa fikama mokati kopate nope na obesa tai shingwa ya yuka kwoove. Tete owa mona kutya obesa, osho eshiivo. Shikwao, owa didilika kutya ngeenge owa kala wa fikama mopate oto ka lyatwa kobesa, osho eudeko. Opo nee owa dja mo diva mopate yobesa, osho ounongo. Nomolwaasho Ombibeli ya twa omufindo omhumbwe ‘yokudiinina ounongo tau longo.’ Naasho otashi ti omwenyo kufye. — Omayel. 3:21, 22, yelekanifa no-NW; 1 Tim. 4:16.

6. Omapulo ane elipi taa ka kala po eshi hatu konakona omafaneko aheyali aJesus? (Tala  oshimhungu osho sha pamba oshitukulwa eshi.)

6 Moshitukulwa eshi naashi tashi shikula ohatu ka kundafana omafaneko aheyali oo Jesus a li a longifa. Eshi hatu a kundafana, otapa ka kala omapulo taa shikula: Efaneko olo ola hala okutya shike? (Osho otashi tu kwafela tu mone eshiivo.) Omolwashike Jesus a longifa efaneko olo? (Osho otashi tu kwafela tu kale tu na eudeko.) Ongahelipi hatu dulu okulongifa ouyelele oo tu likwafe fye vene nosho yo vamwe? (Osho ounongo.) Xuuninwa, osho otashi tu hongo shike kombinga yaJehova naJesus?

OMBUTO YOSHINAPI

7. Efaneko lombuto yoshinapi ola hala okutya shike?

7 Lesha Mateus 13:31, 32. Efaneko laJesus li na sha nombuto yoshinapi ola hala okutya shike? Ombuto otai faneke etumwalaka lOuhamba olo hatu udifa nosho yo eongalo lopaKriste. Ngaashi ashike okambuto koshinapi “kanini ke dulike keembuto adishe,” eongalo lopaKriste ola li linini neenghono eshi la hovela mo 33 O.P. Ndele ola ka kula neendelelo moule womido omilongo dinini. Ola li la tamunuka mo shi dulife pwaasho sha li sha teelelwa. (Kol. 1:23) Ekulo lomuti oo wopafaneko ola li la eta ouwa molwaashi Jesus okwe tu lombwela kutya “needila dokeulu” oda li da dula ‘okutungila mo oihadi yado moitai yao.’ Eedila odo otadi faneke oohandimwe ovanamitimadiwa ovo va mona oikulya yopamhepo, omudile nosho yo olukalwa meongalo lopaKriste. — Yelekanifa naHesekiel 17:23.

8. Omolwashike Jesus a longifa efaneko li na sha nombuto yoshinapi?

8 Omolwashike Jesus a longifa efaneko olo? Okwa longifa ombuto yoshinapi oyo hai mene nokukula monghedi ikumwifi opo a faneke okupondola kwomalongekido Ouhamba waKalunga oo taa tamunuka mo, taa amene nokufinda omandangalati aeshe. Okudja mo 1914, okutamunuka mo kwoshitukulwa shi wetike shehangano laKalunga okwa kala kudidilikwedi. (Jes. 60:22) Ovo hava endafana nehangano olo ohava hafele eameno lopamhepo la denga mbada. (Omayel. 2:7; Jes. 32:1, 2) Shikwao vali, okutamunuka mo kwoinima yOuhamba oko taku twikile okwa ulika kutya itaku dulu okukelelwa, nokwa finda omapataneko aeshe. — Jes. 54:17.

9. (a) Oshilihongomwa shilipi hatu lihongo mefaneko lombuto yoshinapi? (b) Efaneko olo otali tu hongo shike kombinga yaJehova naJesus?

9 Oshike hatu lihongo mefaneko li na sha nombuto yoshinapi? Otashi dulika ho di moshitukulwa omo mu na Eendombwedi dinini ile omo mu na ovanhu ihava pwilikine naanaa ketumwalaka letu. Ashike okudimbuluka kutya omalongekido e na sha nOuhamba otaa dulu okufinda omandangalati aeshe, otaku tu kwafele tu lididimike. Pashihopaenenwa, eshi omumwatate Edwin Skinner a ya koIndia mo 1926, moshilongo osho omwa li ashike Eendombwedi dinini. Pehovelo, exumokomesho ola li tali ende kanini, noilonga kaya li tai longwa noupu. Ndele okwa kala ta udifa nokwa mona nghee etumwalaka lOuhamba la tauluka omandangalati manene. Paife moIndia omu na Eendombwedi de lipyakidila 37 000, naavo va li pEdimbuluko odula ya dja ko ove dulife po 108 000. Natu ka taleni yo vali koshihopaenenwa shimwe shanghee Ouhamba waKalunga wa tamunuka mo neenghono. Momudo oo tuu oo omumwatate Skinner a ya koIndia, oilonga moZambia oya hangwa opo ya hovele. Paife moZambia omu na ovaudifi ve dulife po 170 000, naavo va li pEdimbuluko mo 2013 ove fike po 763 915. Osho osha hala kutya omunhu umwe womovanhu 18 moZambia opo a li pEdimbuluko. Olo kali fi tuu ekulo likumwifi!

ONHAFI

10. Efaneko li na sha nonhafi ola hala okutya shike?

10 Lesha Mateus 13:33. Efaneko li na sha nonhafi ola hala okutya shike? Efaneko olo nalo otali faneke etumwalaka lOuhamba nosho yo oidjemo yalo. ‘Oufila aushe’ otau faneke oiwana aishe, nomonghedi omo tau fulu otai faneke okutandavela kwetumwalaka lOuhamba okupitila moilonga yokuudifa. Nonande okukula kwombuto yoshinapi ohaku limonikila mo nawa, okufula kwolumbololo ihaku kala ku wetike pehovelo. Oidjemo yalo ohai ke limonikila ashike lwanima.

11. Omolwashike Jesus a longifa efaneko lonhafi?

11 Omolwashike Jesus a longifa efaneko olo? Okwa li ta ulike kutya etumwalaka lOuhamba oli na eenghono dokutandavela monghedi ikumwifi nokweeta omalunduluko. Onghee hano, etumwalaka lOuhamba ola fika ‘fiyo okominghulo dounyuni.’ (Oil. 1:8) Ashike omalunduluko oo taa etifwa ketumwalaka olo haalushe hae limonikila naanaa, nokuli noidjemo imwe otashi dulika iha monike nandenande pehovelo. Kakele kehapupalo lomivalu, etumwalaka olo la tandavela ola kwafela yo ovanhu ovo ve li tambula ko va lundulule omaukwatya avo. — Rom. 12:2; Ef. 4:22, 23.

12, 13. Yandja oihopaenenwa yanghee oilonga yokuudifa Ouhamba ya tandavela ngaashi ashike sha popiwa mefaneko lonhafi.

12 Luhapu oidjemo yoilonga yokuudifa ohai ke limonikila konima yomido okudja eshi oilonga ya hovela okulongwa. Pashihopaenenwa, Franz naMargit ovo tava longo paife koshitaimbelewa shimwe shi lili, mo 1982 ova li tava longo moshitaimbelewa shaBrazil. Ova li va udifila mokadoolopa kanini ke li komikunda. Umwe womovakonakoni ovo va li va hovela navo ekonakonombibeli okwa li omudalakadi umwe novana vaye vane. Okamonamati oko ka li ke na omido 12 pefimbo opo noko ka li ka kula koumati vakwao, oka li ke na eehoni neenghono naluhapu oka li haka kendabala okuhondama fimbo ekonakono inali hovela. Ovalihomboli ovo kava li vali va dula okutwikila nekonakono olo molwaashi ova li ve na oku ka longa kumwe ku lili. Ashike lwanima ova ka dula okutalela po okadoolopa oko konima yomido 25. Mbela ova li va hanga oinima tai ende ngahelipi? Ova hanga ko eongalo li na ovaudifi 69, mwa kwatelwa ovakokolindjila vondjikilile 13, nokwoongala okwa li haku ningilwa mOlupale lOuhamba lipe. Ongahelipi shi na sha nokamati ke na eehoni? Paife oku li omuunganeki wolutu lovakulunhuongalo. Ngaashi onhafi yomefaneko laJesus, etumwalaka lOuhamba ola tandavela nola lundulula okukalamwenyo kwavahapu, naasho osha li sha hafifa neenghono ovalihomboli ovo va li tava talele po.

13 Eenghono dihe wetike detumwalaka lOuhamba dokulundulula ovanhu oda kala di liwetikile unene tuu moilongo omo oilonga yOuhamba ya shilikwa paveta. Oshidjuu okumona kutya etumwalaka ola tandavela shi fike peni moilongo ya tya ngaho, ndele ohashi tu kumwifa neenghono eshi hatu mono oidjemo. Pashihopaenenwa, natu tale kuCuba. Etumwalaka lOuhamba ola li la fika ko mo 1910, nomumwatate Russell okwa li a talela po oshilongo osho mo 1913. Ashike exumokomesho ola li tali ende kanini potete. Mbela paife oli li ngahelipi? Paife moCuba omu na ovaudifi ve dulife po 96 000 ovo tava udifa onghundana iwa, naavo va li pEdimbuluko mo 2013 ove fike po 229 726, osho tashi ulike kutya omunhu umwe womovakalimo 48 vokokanhunhu oko okwa li pEdimbuluko. Nokuli nomoilongo omo etumwalaka letu inali shilikwa, otashi dulika la fika koitukulwa oko Eendombwedi dokoitukulwa oko tadi diladila kutya inaku pumbwa lela okuudifilwa. *Omuud. 8:7; 11:5.

14, 15. (a) Ongahelipi hatu dulu okumona ouwa pauhandimwe moshilihongomwa osho shi li mefaneko lonhafi? (b) Efaneko olo otali tu hongo shike kombinga yaJehova naJesus?

14 Ongahelipi hatu dulu okumona ouwa mwaasho Jesus e tu honga mefaneko lonhafi? Ngeenge otwa dilonga keityo lefaneko laJesus, ohatu ka mona kutya inatu pumbwa okukala hatu lipula unene shi na sha nokutya etumwalaka otali ka fika ngahelipi kovanhu omamiliyona ovo inave li uda natango. Oinima aishe oi li mepashukilo laJehova. Mbela fye oshilonga shetu oshilipi? Eendjovo daKalunga oda yandja enyamukulo tadi ti: “Ombuto yoye i kuna ongula, ndele ino tulumukifa eke loye komatango. Osheshi ku shi shii, ilipi po tai ka mena, oyo ile inya, ile ngenge aishe ivali tai ka kala ya wapala.” (Omuud. 11:6) Pefimbo opo tuu opo, katu na okudimbwa okwiilikana opo oilonga yokuudifa i pondole, unene tuu moilongo omo oilonga yetu ya shilikwa. — Ef. 6:18-20.

15 Shikwao vali, inatu teka omukumo ngeenge otu wete potete oilonga yetu ya fa itai pondola sha. Inatu dina nande “efiku lomahovelo manini.” (Sak. 4:10) Lwanima otashi dulika oidjemo i ka kale ihapu noitunhula shi dulife pwaasho twa li twa teelela. — Eps. 40:6; Sak. 4:7.

OMUSHINGIFI NOSHO YO EMONA LA HOLEKWA

16. Efaneko li na sha nomushingifi nosho yo li na sha nemona la holekwa ola hala okutya shike?

16 Lesha Mateus 13:44-46. Efaneko lomushingifi nosho yo lemona la holekwa ola hala okutya shike? Pefimbo laJesus, ovashingifi vamwe ova li hava i momalweendo male ngaashi okuya kefuta laIndia opo ve ke likongele okawe ka wapala. Omushingifi womefaneko olo ota faneke ovanamitimadiwa ovo hava ningi eenghendabala da mana mo opo ve lipalule pamhepo. “Okawe kamwe kawa unene ke nondado ihapu,” otaka faneke oshili yOuhamba i na ondilo. Molwaashi omushingifi okwa li a mona ongushu yokawe oko, okwa li a hala okulandifa po diva oinima yaye aishe opo e ke lilandele. Jesus okwa popya yo shi na sha nomulumenhu wonhumba oo a li ta longo mepya ndele te litu mo emona la “holekwa.” Mepingafano nomushingifi, omulumenhu oo ka li ta kongo emona. Ashike ngaashi omushingifi, okwa li a halelela okulandifa po “oinima yaye aishe” opo e lilandele epya omo mu na emona.

17. Omolwashike Jesus a longifa efaneko li na sha nomushingifi nosho yo li na sha nemona la holekwa?

17 Omolwashike Jesus a longifa omafaneko oo avali? Okwa li ta ulike kutya oshili otai dulu okumonika meenghedi da yoolokafana. Ovanhu vamwe otava kongo oshili noudiinini opo ve i mone. Ofimbo vamwe ve i mona nonande inave i konga, tashi dulika ve i etelwa. Kashi na nee mbudi kutya ove i mona ngahelipi, keshe umwe okwa mona ongushu yayo nokwa ninga omaliyambo manene nehalo liwa opo ihe mu xutuke.

18. (a) Ongahelipi hatu dulu okumona ouwa momafaneko oo opavali? (b) Omafaneko oo otae tu hongo shike kombinga yaJehova naJesus?

18 Ongahelipi hatu dulu okumona ouwa momafaneko oo avali? (Mat. 6:19-21) Lipula kutya: ‘Mbela ondi na ngoo oikala ya fa oyo ya li iniwe kovalumenhu ovo? Mbela onda lenga ngoo oshili monghedi ya faafana? Mbela onda halelela ngoo okuninga omaliyambo opo ndi i ndalapatele, ile ohandi efa oinima imwe ngaashi oshisho shakeshe efiku shi lipyakidilife nge?’ (Mat. 6:22-24, 33; Luk. 5:27, 28; Fil. 3:8) Apa ngoo pe fike ehafo olo tu na momitima detu eshi twa mona oshili, opo ngoo tapa ka kala pe fike etokolotoko letu lokukala twe i pitifa komesho mokukalamwenyo kwetu.

19. Oshike hatu ka kundafana moshitukulwa tashi landula?

19 Natu ulikeni kutya otwa pwilikina nawa notwa uda ko eityo lomafaneko oo Ouhamba. Natu dimbulukeni kutya otu na okuninga ngaho, hamokushiiva ashike eityo ndele omokutula yo moilonga oilihongomwa oyo twe lihonga mo. Moshitukulwa tashi landula, ohatu ka kundafana omafaneko atatu a wedwa po nokutala kutya oilihongomwa ilipi hatu lihongo mo.

^ okat. 13 Oimoniwa ya fa oyo oya ningwa yo moilongo ngaashi Argentina (2001 Yearbook, epandja 186); Germany shokOushilo (1999 Yearbook, epandja 83); Papua New Guinea (2005 Yearbook, epandja 63) nosho yo Robinson Crusoe Island (Oshungonangelo yOshiingilisha, 15 Juni 2000, epandja 9).