Skip to content

Al lor tablo konteni

‘Ekoute ek Konpran Seki Pe Dir’

‘Ekoute ek Konpran Seki Pe Dir’

“Ekout mwa bien zot tou, sey konpran sa ki mo pe dir.”MARC 7:14.

1, 2. Kifer boukou pa ti konpran bann parol Jésus?

KAN enn kikenn koz ar nou, nou tann so lavwa ek nou kapav mem kone lor ki ton li pe koze. Me sa pa servi nanye si nou pa konpran ki li pe rod dir. (1 Cor. 14:9) Jésus ti koz ar boukou dimounn. Mem si li ti koz dan zot prop lang, pa zot tou ki ti konpran sinifikasion so bann parol. Ala kifer Jésus ti dir: “Ekout mwa bien zot tou, sey konpran sa ki mo pe dir.”Marc 7:14.

2 Kifer boukou pa ti konpran bann parol Jésus? Sertin ti deza ena zot prop lopinion ek bann move mobil. Jésus ti dir sa bann dimounn-la: “Zot bien malin kan bizin detourn lalwa Bondie pou favoriz zot tradision.” (Marc 7:9) Bann dimounn-la pa ti fer okenn zefor pou esey konpran bann parol Jésus. Zot pa ti anvi sanz zot bann tradision ek zot lopinion. Mem si zot de zorey ti gran ouver, zot ti ferm laport zot leker! (Lir Matthieu 13:13-15.) Me nou, kouma nou kapav les laport nou leker gran ouver pou ki nou profit bien bann lansegnman Jésus?

 TIR PROFI AR LANSEGNMAN JÉSUS

3. Kifer bann disip Jésus ti kapav konpran so bann parol?

3 Bann disip Jésus ti inb ek nou bizin swiv zot lexanp. Jésus ti dir: “Zot bienere, parski zot lizie trouve ek zot zorey tande.” (Mat. 13:16) Kifer bann disip Jésus zot, zot ti kapav konpran so lansegnman alor ki lezot pa ti kapav? Premierman, zot ti poz Jésus bann kestion parski zot ti anvi gagn bann explikasion. (Mat. 13:36; Marc 7:17) Deziemman, zot ti anvi azout bann nouvo kitsoz ki zot pe aprann avek seki zot ti deza kone ek aksepte dan zot leker. (Lir Matthieu 13:11, 12.) Trwaziemman, zot ti anvi servi seki zot pe aprann, pou zotmem ek pou ed lezot.Mat. 13:51, 52.

4. Sit trwa kitsoz ki nou bizin fer pou konpran bann lexanp Jésus.

4 Si nou anvi konpran bann lexanp Jésus, nou bizin fer parey kouma so bann disip. Premierman, nou bizin pran letan pou etidie ek medit lor so bann parol, fer bann resers, ek poz bann kestion. Se koumsa ki nou gagn konesans. (Prov. 2:4, 5) Deziemman, nou bizin gete ki rapor sa konesans-la ena avek seki nou deza kone, ek kouma nou kapav tir profi ar sa. Se koumsa ki nou gagn lintelizans. (Prov. 2:2, 3) Alafin, nou bizin met an pratik seki nou’nn aprann. Se koumsa ki nou montre ki nou ena sazes.Prov. 2:6, 7.

5. Sit enn lexanp pou montre diferans ki ena ant konesans, lintelizans ek sazes.

5 Ki diferans ena ant konesans, lintelizans ek sazes? Anou pran enn lexanp. Fer koumadir to pe debout omilie semin, enn bis pe vinn direk lor twa. Premierman, to kone ki sa se enn bis—samem ki apel konesans. Deziemman, to realize ki si to res anplas, bis-la pou kraz twa—apel sa lintelizans! Ki to fer? To pa res anplas, to sove to ale—samem ki apel sazes! Pa pou nanye ki Labib dir nou “gard bien lasazes,” parski se samem ki pou sov nou lavi!Prov. 3:21, 22; 1 Tim. 4:16.

6. Ki kat kestion nou pou reponn kan nou pou examinn set lexanp Jésus? (Get  lankadre.)

6 Dan sa lartik-la ek dan prosin lartik, nou pou examinn set lexanp ki Jésus ti servi. Nou pou reponn sa bann kestion-la: Ki Jésus ti pe rod dir? (Sa ed nou pou gagn konesans.) Kifer Jésus inn donn nou sa lexanp-la? (Sa fer nou gagn lintelizans.) Kouma nou kapav servi seki nou’nn aprann pou noumem ek pou ed lezot? (Samem ki apel sazes.) Ki sa aprann nou lor Jéhovah ek Jésus?

LAGRIN MOUTARD

7. Ki Jésus ti pe rod dir kan li ti servi lexanp lagrin moutard?

7 Lir Matthieu 13:31, 32. Ki Jésus ti pe rod dir kan li ti servi lexanp lagrin moutard? Lagrin moutard reprezant mesaz lor Rwayom Bondie ek kongregasion bann vre Kretien. Kan kongregasion ti fek forme dan lane 33 Nou Lepok, li ti enn ti kongregasion parey kouma lagrin moutard ki “pli tipti lagrin dan tou bann lagrin.” Me dan enn tigit letan, li’nn grandi bien-bien vit. Boukou pa ti atann ki li pou grandi koumsa. (Col. 1:23) Amezir ki pie-la grandi, Jésus dir ki “bann zwazo vinn fer zot nik dan so brans.” Sa bann zwazo-la reprezant bann dimounn ki ena enn leker sinser. Kan zot vinn dan kongregasion zot gagn manze spiritiel, lonbraz ek proteksion.—Konpar avek Ézékiel 17:23.

8. Kifer Jésus inn servi lexanp lagrin moutard?

 8 Kifer Jésus inn servi sa lexanp-la? Li’nn servi sa pou montre kouma parti vizib lorganizasion Bondie grandi, donn proteksion, ek ranvers tou bann obstak. Depi 1914, sa ti lagrin-la inn grosi dan enn fason extraordiner! (Is. 60:22) Bann ki vinn dan sa lorganizasion-la gagn led ki bizin pou protez zot relasion avek Bondie. (Prov. 2:7; Is. 32:1, 2) Anplis, okenn lopozision pa finn kapav anpes kongregasion grandi.Is. 54:17.

9. (a) Ki nou aprann ar lexanp lagrin moutard? (b) Ki sa lexanp-la aprann nou lor Jéhovah ek Jésus?

9 Ki nou aprann ar lexanp lagrin moutard? Kitfwa nou res dan enn rezion kot pena boukou Temwin ouswa pena boukou progre. Me, si nou gard dan nou lespri ki lorganizasion Jéhovah kapav ranvers ninport ki lobstak, sa pou ed nou andire. Get par exanp seki ti arive kan Frer Edwin Skinner ti met lipie dan l’Inde an 1926. Pa ti ena boukou Temwin dan sa pei-la. Predikasion ti bien dir ek progre ti bien lant. Me Frer Skinner pa’nn aret prese ek li’nn trouve kouma mesaz lor Rwayom Bondie kapav ranvers bann gran lobstak. Azordi ena plis ki 37,000 Temwin dan l’Inde ek lane dernie ti ena plis ki 108,000 dimounn ki ti asiste Memoryal. Anou get enn lot lexanp ki montre a ki pwin parti vizib lorganizasion Jéhovah inn grandi. Dan mem lane ki Frer Skinner ti ariv l’Inde, travay ti fek koumanse dan Zambie. Asterla ena plis ki 170,000 proklamater dan sa pei-la. An 2013, ti ena 763,915 dimounn ki ti asiste Memoryal, savedir lor 18 abitan, 1 ti asiste Memoryal. Vremem sa ti lagrin-la inn vinn enn gran pie!

LEVIN

10. Ki Jésus ti pe rod dir kan li ti servi lexanp levin?

10 Lir Matthieu 13:33. Ki Jésus ti pe rod dir kan li ti servi lexanp levin? Sa lexanp-la osi fer referans ar mesaz Rwayom Bondie ek kouma sa mesaz-la  sanz lavi bann dimounn. “Tou lapat” lafarinn-la reprezant tou bann nasion. Fason ki lapat-la monte, sa montre kouma mesaz Rwayom Bondie fane partou par mwayin predikasion. Dan lexanp lagrin moutard, nou trouve kouma sa ti lagrin-la grandi. Me dan lexanp levin, travay ki levin fer dan lapat-la, nou pa trouv sa deswit. Se inpe letan plitar ki nou trouv so rezilta.

11. Kifer Jésus inn servi lexanp levin?

11 Kifer Jésus inn servi sa lexanp-la? Jésus ti pe montre ki mesaz Rwayom Bondie ena enn gran pouvwar. Li kapav al “partou lor later” ek sanz lavi bann dimounn. (Actes 1:8) Selman, pa touletan ki nou arive trouv sa bann sanzman-la. Kitfwa, koumansman nou pa pou remark nanye. Me selman, ena sanzman. Enn kantite dimounn partou lor later pe aksepte mesaz Rwayom Bondie. Anplis, zot pe les sa mesaz-la travay dan zot ek sanz zot personalite.Rom. 12:2; Éph. 4:22, 23.

12, 13. Donn bann lexanp pou montre kouma predikasion finn progrese parey kouma Jésus ti dir dan lexanp levin.

12 Souvan, se apre plizir lane ki nou trouv rezilta nou predikasion. Anou pran lexanp Franz ek Margit enn koup Betelit. An 1982, zot ti servi dan biro nasional Brésil, ek zot ti prese dan enn ti lavil. Zot ti koumans plizir letid, parmi ti ena enn mama ek so kat zanfan. Pli gran garson-la ti ena 12 an. Li ti bien timid ek souvan li ti al kasiet avan letid koumanse. Franz ek Margit pa ti kapav kontign sa letid-la parski zot ti bizin al servi dan enn lot landrwa. Me 25 an plitar, zot ti gagn lokazion pou retourn dan sa lavil-la. Mazine ki kantite zot ti kontan kan zot ti trouv enn kongregasion 69 proklamater, 13 ladan pionie permanan, ek zot tou pe asiste renion dan enn nouvo Lasal! Ki’nn ariv sa ti garson timid la? Asterla, limem kordinater komite bann ansien! Parey kouma sa levin dan lexanp Jésus la, mesaz Rwayom Bondie finn fer so travay ek finn sanz lavi boukou dimounn!

13 Nou trouv bien pouvwar ki mesaz Rwayom Bondie ena pou sanz lavi bann dimounn sirtou dan bann pei kot nou predikasion interdi. Li difisil pou kone kouma sa mesaz-la pe fane dan sa bann pei-la. Me plitar, noumem nou etone kan nou tann bann progre ki finn ena. Anou pran lexanp Cuba. Bann dimounn sa pei-la ti tann mesaz lor Rwayom Bondie an 1910, ek Frer Russell ti al laba an 1913. Selman, dan koumansman progre ti bien lant. Me ki nou kapav dir zordi? Ena plis ki 96,000 proklamater ek 229,726 dimounn ti asiste Memoryal an 2013, savedir lor 48 abitan, 1 ti asiste Memoryal. Ki nou kapav dir konsernan bann pei kot pena linterdiksion? Mesaz lor Rwayom Bondie inn reisi rant mem dan bann landrwa kot bann Temwin zame ti panse pou kapav prese. *Eccl. 8:7; 11:5.

14, 15. (a) Kouma lexanp levin kapav ed nou? (b) Ki sa lexanp-la aprann nou lor Jéhovah ek Jésus?

14 Kouma lexanp levin kapav ed nou? Ena bann milyon dimounn zordi ki pankor tann mesaz lor Rwayom  Bondie. Kitfwa nou demann noumem kouma zot pou arive tann sa mesaz-la. Me, kan nou medit lor lexanp levin, nou konpran ki fode pa nou trakase plis ki bizin. Se Jéhovah ki pe diriz sa travay-la. Tou dan so lame. Me nou, ki nou bizin fer? Parol Bondie dir: “Dan gramatin, sem to bann lagrin ek ziska aswar pa les to lame repoze; parski to pa kone lekel pou reisi, swa sannla swa lot la, ouswa toulede.” (Eccl. 11:6) Biensir, fode pa nou bliye demann Jéhovah pou beni laktivite predikasion, sirtou dan bann pei kot ena linterdiksion.Éph. 6:18-20.

15 Anplis, fode pa nou dekouraze si nou pa pe gagn bann rezilta deswit. Fode pa nou souzestim bann “ti koumansman.” (Zek. 4:10) Ki kone, kitfwa nou kapav gagn bann rezilta extraordiner ki zame nou ti pou atann!Ps. 40:5; Zek. 4:7.

MARSAN KI VWAYAZE EK TREZOR KI FINN KASIET

16. Ki Jésus pe rod dir kan li ti servi lexanp marsan ki vwayaze ek trezor ki finn kasiet?

16 Lir Matthieu 13:44-46. Ki Jésus pe rod dir kan li ti servi lexanp marsan ki vwayaze ek trezor ki finn kasiet? Dan lepok Jésus, sertin marsan ti vwayaz bien-bien lwin pou al rod bann perl rar. Sa perl “ki ena bel valer [la]” reprezant laverite lor Rwayom Bondie. Marsan-la reprezant bann dimounn ki ena enn bon leker ek ki fer boukou zefor pou rod laverite. Kan marsan-la trouv valer sa perl-la, li dispoze pou vann tou seki li ena deswit pou aste sa. Jésus ti koz osi lor enn misie ki pe travay dan so karo ek ki dekouver enn trezor “ki finn kasiet.” Sa misie-la pa ti pe rod enn trezor. Me parey kouma sa marsan ki vwayaze la, li ti dispoze pou vann “tou seki li ena” pou gagn sa trezor-la.

17. Kifer Jésus ti servi lexanp marsan ki vwayaze ek trezor ki finn kasiet?

17 Kifer Jésus ti servi sa de lexanp-la? Li ti montre ki ena diferan fason pou dekouver laverite. Sertin dimounn inn fer boukou sakrifis pou rod laverite. Alor ki lezot, mem si zot pa ti pe rod laverite, zot inn dekouver li kan enn dimounn inn vinn pres ar zot. Dan sa de lexanp Jésus la, toulede misie ti konpran ki seki zot finn dekouver, ena enn bel valer. Alor, zot ti dispoze pou fer bann gran sakrifis pou gagn sa.

18. (a) Kouma sa de lexanp-la kapav ed nou? (b) Ki sa lexanp-la aprann nou lor Jéhovah ek Jésus?

18 Kouma sa de lexanp-la kapav ed nou? (Mat. 6:19-21) Demann oumem: ‘Eski mo pans parey kouma sa bann misie-la? Eski pou mwa laverite li kouma enn trezor? Eski mo dispoze pou fer bann sakrifis pou rod laverite? Ouswa eski mo les bann lezot kitsoz, kouma traka toulezour, anpes mwa fer sa?’ (Mat. 6:22-24, 33; Luc 5:27, 28; Phil. 3:8) Si avek tou nou leker, nou apresie valer laverite, nou pou fer tou pou met li an premie dan nou lavi.

19. Ki nou pou examine dan prosin lartik?

19 Anou montre ki nou’nn ekoute ek nou’nn bien konpran bann lexanp lor Rwayom Bondie. Rapel enn kitsoz: Li bon ki nou konpran sa bann lexanp-la, me sa li pa ase. Pli inportan, se ki nou aplik seki nou’nn aprann. Dan prosin lartik nou pou examinn trwa lezot lexanp ek nou pou gete ki bann leson nou kapav tire.

^ par. 13 Ena bann lexperyans koumsa dan bann pei kouma l’Argentine (L’Annuaire 2001, paz 186); l’Allemagne de l’Est (L’Annuaire 1999, paz 83); Papouasie Nouvelle Guinée (L’Annuaire 2005, paz 63); ek Lil Robinson Crusoé (Latour Degard, 15 Zin 2000, paz 9, an Franse).