Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

‘Pulakeneni, ne mu uve ko eityo’

‘Pulakeneni, ne mu uve ko eityo’

‘Pulakeneni, ne mu uve ko eityo.’ —  MARK. 7:14, yelekanitha NW.

1, 2. Omolwashike mboka ya pulakenene kuJesus inaaya uva ko eityo lyoohapu dhe?

OMUNTU otapeya a kale u uvite ewi lyaangoka ta popi naye notashi vulika nokuli u uve kutya omuntu ota popi nomutono guni. Ihe shoka itashi mu kwatha sha, ngele ina uva ko eityo lyoohapu ndhoka tadhi popiwa. (1 Kor. 14:9) Sha faathana, aantu oyendji oyu uvile Jesus ta popi. Okwa popile nayo nokuli melaka ndyoka hayu uvu ko nawa. Ihe haayehe ya li yu uvite ko eityo lyoohapu dhe. Nomolwaashono Jesus e ya lombwele, a ti: ‘Pulakeneni, ne mu uve ko eityo.’ —  Mark. 7:14, yelekanitha NW.

2 Omolwashike oyendji kaaya li yu uvite ko eityo lyoohapu dhaJesus? Yamwe oya li nale ye na omaitaalo gawo yene noya li ye na omalalakano ga puka. Kombinga yaantu mboka, Jesus okwa ti: “Ohamu etha oshipango shaKalunga e tamu dhiginine omalongo geni yene.” (Mark. 7:9) Aantu mbaka inaya kambadhala okuuva ko lela eityo lyoohapu dhaJesus. Kaya li ya hala okulundulula oondjila dhawo netaloko lyawo. Nonando oya li ye na omakutsi gokuuva, omitima dhawo odha li dha kukuta. (Lesha Mateus 13:13-15.) Otatu vulu ngiini okulongekidha omitima dhetu, opo tu mone uuwanawa melongo lyaJesus?

NKENE TATU MONO UUWANAWA MELONGO LYAJESUS

3. Omolwashike aalongwa yaJesus ya li yu uvite ko oohapu dhe?

3 Otu na okukala aaifupipiki ngaashi aalongwa yaJesus. Jesus okwa popi kombinga yawo a ti: “Omeho geni oge na elago, sho taga [mono ko], nomakutsi geni, sho tagu uvu ko.” (Mat. 13:16) Omolwashike aalongwa ya li yu uvite ko oohapu dhaJesus? Shotango, oya li ye hole okupula omapulo noya li ya halelela okuuva ko eityo lyoohapu dhaJesus. (Mat. 13:36; Mark. 7:17) Oshitiyali, oya li ye na ehalo okugwedha ko kontseyo ndjoka ya li ye na nale. (Lesha Mateus 13:11, 12.) Oshititatu, oya li ya hala okutula shoka yu uvu miilonga noku shi longitha wo okukwathela yalwe. —  Mat. 13:51, 52.

4. Otwa pumbwa okuninga iinima itatu yini, opo tu uve ko omayele gaJesus?

4 Ngele otwa hala okuuva ko omayele gaJesus, otu na okulandula oshiholelwa shaalongwa ye aadhiginini. Shika osha kwatela mo iinima itatu. Shotango, otwa pumbwa okukonga ethimbo tu konakone notu tedhatedhe koohapu dhaJesus, tu ninge omapekapeko nokupula omapulo. Shika otashi ke tu kwathela tu mone ontseyo. (Omayel. 2:4, 5) Okuza mpoka, otwa pumbwa okumona nkene shoka twi ilongo tashi tsu kumwe naashoka tu shi nale nonkene tashi ke tu etela uuwanawa paumwene. Oshizemo, otatu ka kala tu na euvoko nenge oondunge. (Omayel. 2:2, 3) Hugunina, otwa pumbwa okutula miilonga shoka twi ilongo. Shika otashi ku ulika kutya otu na owino nenge uunongo. —  Omayel. 2:6, 7.   

5. Gandja oshiholelwa wu yelithe eyooloko pokati kontseyo, euvoko nowino.

5 Pokati kontseyo, euvoko nowino opu na eyooloko lyashike? Otatu vulu oku shi thaneka ngeyi: Natu tye nduno owa thikama mokati kopate, ko otaku zi ombesa yu uka mungoye. Shotango, ontseyo ohayi ku kwathele wu dhimbulule kutya shoka tashi ya ombesa. Opo nduno euvoko tali ku kwathele wu mone kutya ngele ino za mo mopate, oto lyatwa. Omanga owino oyo hayi ku ningitha wu nuke mo mopate. Nomolwaashono Ombiimbeli tayi tu kumagidha tu ‘dhiginine owino’ nenge uunongo, oshoka owo omwenyo kutse. —  Omayel. 3:21, 22; 1 Tim. 4:16.

6. Otatu ka yamukula omapulo gane geni, sho tatu kundathana omayele gaJesus gaheyali? (Tala oshimpungu.)

6 Moshileshwa shika naashoka tashi landula otatu ka kundathana omayele gaJesus gaheyali. Moonkundathana dhetu otatu ka yamukula omapulo taga landula: Eyele ndika otali ti ngiini? (Epulo ndika otali tu kwathele tu mone ontseyo.) Omolwashike Jesus a popi eyele ndika? (Epulo ndika otali tu kwathele tu kale tu na euvoko.) Ongiini tatu vulu okutula eyele ndika miilonga nokukwathela wo yalwe? (Epulo ndika otali tu kwathele tu mone owino.) Nolyahugunina, shika otashi tu longo shike kombinga yaJehova naJesus?

EYELE LYOMUMA YOSINAPI

7. Eyele lyomuma yosinapi otali ti ngiini?

7 Lesha Mateus 13:31, 32. Eyele lyomuma yosinapi otali ti ngiini? Omuma oyo etumwalaka lyUukwaniilwa nosho wo egongalo lyopaKriste ndyoka hali holoka po omolweuvitho lyetumwalaka ndyoka. Ngaashi okamuma kosinapi hoka “okashuushuka ke vulike koomuma adhihe,” negongalo lyopaKriste olya li eshona lela mo 33 E.N. Ihe meni owala lyoomvula oonshona, olya koko neendelelo, inaashi tegelelwa. (Kol. 1:23) Shika osha li oshiwanawa, oshoka Jesus ota ti kutya “oondhila” odha “tungile iihandhila yadho miitayi” yalyo. Oondhila ndhoka odhi lile po aanamitima omiwanawa mboka haya mono iikulya yopambepo, omuzile negameno megongalo lyopaKriste. —  Yelekanitha Hesekiel 17:23.

8. Omolwashike Jesus a popi eyele lyomuma yosinapi?

8 Omolwashike Jesus a popi eyele ndika? Okwa popi kombinga yomuma yosinapi ndjoka hayi kokelele, u ulike nkene Uukwaniilwa waKalunga wu na oonkondo dhokutamunuka mo, okugamena nokusinda eshongo kehe. Okuza mo 1914 ehangano lyaKalunga kombanda yevi olya kala tali kokelele. (Jes. 60:22) Iilyo yehangano ndika oya kala nokumona egameno lyopambepo. (Omayel. 2:7; Jes. 32:1, 2) Oshikwawo, kapu na nando osha sha vulu okuya moshipala etamunukomo lyiilonga yUukwaniilwa, kutya nduno omatidhagano. —  Jes. 54:17.

9. (a) Oshike tatu ilongo meyele lyomuma yosinapi? (b) Shika otashi tu longo shike kombinga yaJehova naJesus?

9 Oshike tatu ilongo meyele lyomuma yosinapi? Otashi vulika hatu kala mehala moka kaamu na Oonzapo odhindji nenge moka iizemo yiilonga yetu yokuuvitha ihaayi monika nuupu. Ihe ngele otwa dhimbulukwa kutya Uukwaniilwa otawu vulu okusinda eshongo kehe, otashi ke tu kwathela tu idhidhimike. Pashiholelwa, omumwatate Edwin Skinner sho a thiki moIndia mo 1926, moshilongo moka kamwa li mu na Oonzapo odhindji. Petameko iilonga oya li taye “ende kashona.” Ihe sho a tsikile okuuvitha, okwa mono nkene etumwalaka lyUukwaniilwa lya taandele nando opwa li omashongo. Nena moIndia omu na Oonzapo 37 000, nopEdhimbuluko opwa li aantu ye vulithe 108 000 omumvo gwa yi. Tala ishewe koshiholelwa shankene ombuto yUukwaniilwa ya taandele noonkondo. Momumvo moka omumwatate Skinner a thiki moIndia, moZambia iilonga oya adhika owala opo ya tameke. Ngashingeyi moZambia omu na aauvithi ye vulithe 170 000. Mo 2013 pEdhimbuluko opwa li aantu 763 915. Shika otashi ti kutya omuntu 1 gwomaantu 18 moZambia okwa li pEdhimbuluko. Omwaalu nguka itagu kumitha tuu!

EYELE LYEFULIKA

10. Eyele lyefulika otali ti ngiini?

10 Lesha Mateus 13:33. Eyele lyefulika otali ti ngiini? Eyele ndika nalyo otali popi kombinga yetumwalaka lyUukwaniilwa naashoka hali eta po. ‘Uusila awuhe’ owo aantu ayehe yomiigwana, nokufula kuusila nenge kondombo otaku thaneke nkene onkundana yUukwaniilwa hayi taandele okupitila mokuuvitha. Omanga omuma yosinapi ya li yi wetike sho tayi koko, petameko efulika kalya li li wetike sho tali ihanene nuusila awuhe. Shika oshe ki imonikila owala pwa pita ethimbo.   

11. Omolwashike Jesus a popi eyele lyefulika?

11 Omolwashike Jesus a popi eyele ndika? Okwa li tu ulike kutya etumwalaka lyUukwaniilwa oli na oonkondo dhokutaandela nziya apehe nokulundulula aantu. Etumwalaka lyUukwaniilwa olya taandela ‘miilongo ayihe yokombanda yevi.’ (Iil. 1:8) Ihe omalunduluko ngoka hali eta po, ihaga monika aluhe nuupu. Petameko otashi vulika nokuli gamwe kaaga monike. Ashike ohali eta po omalunduluko, kutya nduno omomwaalu nenge omonkalamwenyo yaamboka taye li taamba ko. —  Rom. 12:2; Ef. 4:22, 23.

12, 13. Gandja iiholelwa wu ulike nkene onkundana yUukwaniilwa ya taandela, ngaashi naanaa sha popiwa meyele lyefulika.

12 Olundji elunduluko ndyoka euvitho hali eta po, ihali monika naanaa petameko, ohali ka monika owala konima yoomvula. Pashiholelwa, Franz naMargit, mboka ngashingeyi taya longo koshitayimbelewa shilwe, oya li haya longo koshitayimbelewa shaBrasilia mo 1982, noya li hayu uvitha mokandoolopa kamwe. Gumwe gwomaakonakonimbiimbeli yawo, omukulukadhi e na aanona yane. Pethimbo mpoka, omumati gwe gwosheeli ngoka a li owala e na oomvula 12, okwa li e na ohoni nayi. Manga ekonakono inaali tameka, okwa li he ya holama. Aaihokani inaya ka vula we okutsikila okukonakona nayo, oshoka oya tuminwa kulwe. Ihe konima yoomvula 25, oya ka talela po kokandoolopa hoka. Oya adha ko shike? Oya adha ko egongalo li na aauvithi 69 naakokolindjila yondjigilile 13, haya gongalele mOshinyanga shUukwaniilwa oshipe. Ye omumati ngwiyaka a li e na ohoni? Oye a li omuunganeki gwolutu lwaakuluntugongalo! Ngaashi ashike efulika lyomeyele lyaJesus, etumwalaka lyUukwaniilwa olya li lya taandele nolya lundulula oonkalamwenyo dhoyendji. Shika osha li sha nyanyudha aaihokani mbaka!

13 Oonkondo dhetumwalaka lyUukwaniilwa dhokulundulula aantu odha kala dhi iwetikile unene tuu miilongo moka iilonga yetu yi indikwa. Ihatu vulu okumona kutya etumwalaka olya taandela shi thike peni miilongo moka, nolundji oshizemo ohashi tu kumitha. Pashiholelwa, natu taleni koshilongo shaKuba. Etumwalaka lyUukwaniilwa olya thikile mo mo 1910, nomumwatate Russell okwa ka talela po hoka mo 1913. Ihe petameko, kamwa li ehumokomeho enene. Nena? Nena omu na aauvithi 96 000, naantu 229 726 oya li pEdhimbuluko mo 2013. Shika otashi ti omuntu 1 gwomaantu 48 mokantuntu hoka okwa li pEdhimbuluko. Nomiilongo moka etumwalaka lyUukwaniilwa inaali indikwa, otashi vulika nokuli lya thika kiitopolwa hoka Oonzapo tadhi dhiladhila kutya itali vulu okuthika. * —  Omuuv. 8:7; 11:5.

14, 15. (a) Otatu vulu ngiini okumona uuwanawa meyele lyefulika? (b) Shika otashi tu longo shike kombinga yaJehova naJesus?

14 Otatu vulu ngiini okumona uuwanawa meyele lyefulika ndyoka Jesus a popi? Ngele otwa tedhatedha keityo lyeyele lyaJesus, otatu ka mona kutya katu na okukala tatu ipula unene nankene etumwalaka lyUukwaniilwa tali ka thika kaantu omamiliyona mboka inaaye li uva natango. Ayihe oyi li miikaha yaJehova. Ihe tse oshilonga shetu oshashike? Ombiimbeli otayi ti: “Kuna oombuto dhoye ongula, ngoye ino vululukitha wo iikaha yoye komatango, oshoka ino tseya, [oyinipo] tayi ka mena, oondjika nenge oondjiyaka, nenge adhihe mbali tadhi ka mena.” (Omuuv. 11:6) Ihe nando ongawo, natu kale tatu galikana aluhe, opo etumwalaka li tsikile nokutaandela, unene tuu miilongo moka iilonga yetu yi indikwa. —  Ef. 6:18-20.

15 Oshikwawo, inatu teka omukumo ngele otu wete iilonga yetu itaayi pondola nenge sho pu na “ehumokomeho eshona lyowala.” (Sak. 4:10) Oshizemo otashi vulika shi ka kale shi vulithe pwaashoka twa li twa tegelela, naashika otashi ke tu nyanyudha. —  Eps. 40:5; Sak. 4:7.

EYELE LYOMUHALITHI NOLYUUYAMBA WA HOLEKWA

16. Eyele lyomuhalithi nolyuuyamba wa holekwa otali ti ngiini?

16 Lesha Mateus 13:44-46. Eyele lyomuhalithi nolyuuyamba wa holekwa otali ti ngiini? Pethimbo lyaJesus aahalithi yamwe oya li haye ende oondjila oonde taya yi sigo okEfuta lyaIndia ya ka konge uuwe wo opala. Meyele ndika omuhalithi oku lile po aanamitima omiwanawa mboka haya longo ya mana mo, opo ya kale nekwatathano naJehova. “Okawe kamwe ke na ondilo” oko oshili yUukwaniilwa yi na ondilo. Omuhalithi nguka sho a mono kutya okawe oke na ongushu, okwa landitha po mbala iinima ye ayihe, opo e ki ilandele. Jesus okwa popi wo kombinga yomulumentu ngoka a li ta longo mepya e ti itsu uuyamba wa “holekwa.” Omulumentu nguka ka li ta kongo uuwe ngaashi omuhalithi. Ihe ngaashi omuhalithi, naye okwa landitha po “iinima ye ayihe,” opo a mone uuyamba mbuka.

17. Omolwashike Jesus a popi eyele lyomuhalithi nolyuuyamba wa holekwa?

17 Omolwashike Jesus a popi omayele ngaka gaali? Okwa li tu ulike kutya oshili ohayi monika momikalo dha yoolokathana. Aantu yamwe oye yi kongo ya mana mo, opo ye yi mone. Yo yamwe otashi vulika inaaye yi konga, ihe oye yi mono, tapeya nokuli ye yi etelwa. Kashi na nduno mbudhi kutya oye yi mono ngiini, kehe gumwe okwa mono kutya oyi na ongushu e ta thigi po iinima ye ayihe, opo e yi imonene.

18. (a) Uuwanawa wuni tatu vulu okumona momayele ngaka gaali? (b) Shika otashi tu longo shike kombinga yaJehova naJesus?

18 Omolwashike Jesus a popi omayele ngaka gaali? (Mat. 6:19-21) Ipula ngeyi: ‘Mbela nangame ondi na iikala ya fa yaalumentu mbaka? Mbela oshili onde yi lenga ngaashi yo? Mbela ondi ilongekidha ngaa okuninga omaiyambo, opo ndi yi imonene? Nenge ohandi pitike iinima yilwe, ngaashi iimpwiyu yesiku, yi piyaganeke ndje?’ (Mat. 6:22-24, 33; Luk. 5:27, 28; Fil. 3:8) Ngele otwa nyanyukwa shili sho twa mona oshili, nena otatu ka kala twa tokola toko tu yi pitithe komeho monkalamwenyo yetu.

19. Moshitopolwa tashi landula otatu ka kundathana shike?

19 Natu ulikeni kutya otwa pulakena notu uva ko lela eityo lyomayele ngaka ge na ko nasha nUukwaniilwa. Dhimbulukwa kutya shika itatu ke shi ninga owala sho tu shi eityo lyago, ihe ongele tatu tula miilonga shoka tatu ilongo mugo. Moshitopolwa tashi landula, otatu ka kundathana ishewe omayele gatatu e tatu tala kutya otatu ilongo mo shike mugo.

^ okat. 13 Omahokololo ga fa ngoka oge tu ziilile wo kiilongo ngaashi Argentina (2001 Yearbook, epandja 186); East Germany (1999 Yearbook, epandja 83); Papua New Guinea (2005 Yearbook, epandja 63) nokoRobinson Crusoe Island (Oshungolangelo yOshiingilisa, 15 Juni 2000, epandja 9).