1, 2. Omokonda yatyi ovanthu ovanyingi vahanoñgonokele etyi Jesus ahandele okupopia?

 TYINA omunthu umwe ekahi nokupopia nonthue, tupondola okuiva ondaka yae alo umwe onkhalelo omu ekahi nokupopila. Mahi opo tunoñgonoke etyi ekahi nokupopia, tuesukisa okunoñgonoka etyi tyihangununa onondaka mbae. (1 Coríntios 14:9) Jesus wapopile novanthu ovanyingi melaka liavo muene. Mahi ovanyingi kavanoñgonokele etyi ankho tyihangununa onondaka mbae. Otyo Jesus apopila okuti: “Amuho, nthehelelei, iya amunoñgonoka etyi tyihangununa.”​—Marcos 7:14.

² Omokonda yatyi ovanyingi povanthu ovo vahanoñgonokele etyi Jesus ahandele okupopia? Vamwe ankho venale omalusoke avo muene ahaviukile. Jesus wapopile konthele yovanthu ovo okuti: “Onwe kamutavela ovitumino via Huku, opo mutualeko okuendela moviso vienyi.” (Marcos 7:9) Ankho kavaovola okunoñgonoka etyi onondaka mba Jesus mbuhangununa. Ankho kavahande okuyekapo oviso viavo, nomalusoke avo. Ovanthu ovo, ankho vatehelela vala mahi avehetyinoñgonoka.  (Tanga Mateus 13:13-15.) Oñgeni matukala nonthumbi yokuti apeho tuafwapo pala okunoñgonoka etyi Jesus alongesa?

3. Omokonda yatyi ovalongwa vetyivilile okunoñgonoka onondaka mba Jesus?

³ Tuesukisa okulandula ongeleka yovalongwa va Jesus yokuliola omutima. Jesus wevepopilile okuti: “Onwe muna ehambu mokonda omaiho enyi eluetepo, iya omatwi enyi eivako.” (Mateus 13:16) Omokonda yatyi ovalongwa vetyivilile okunoñgonoka onondaka mba Jesus, mahi vakuavo avehetyivili? Valingile ovipuka vitatu. Tete, ankho valinga omapulo, avaovola okunoñgonoka etyi onondaka mba Jesus tyilityili mbuhangununa. (Mateus 13:36; Marcos 7:17) Vali, ankho vaeleka ovipuka vekahi nokulilongesa nevi ankho vei-ale. (Tanga Mateus 13:11, 12.) Tatu, ovipuka ankho valongeswa vivekuatesako, iya tupu ankho vakuatesako vakuavo.​—Mateus 13:51, 52.

4. Ovipuka patyi vitatu tuesukisa okulinga opo tunoñgonoke onongeleka mba Jesus?

⁴ Ngetyi tyalingile ovalongwa, nonthue tuesukisa okulinga ovipuka vitatu inkha tuhanda okunoñgonoka onongeleka mba Jesus. Tete, tuesukisa okuovola omuvo wokulilongesa, nokusokolola nawa konondaka mba Jesus, nokuovolola, nokulinga omapulo aviuka. Otyo enoñgonoko. (Provérbios 2:4, 5) Vali, tuesukisa okutala oñgeni enoñgonoko olio lielikuata netyi tuiyale, noñgeni tupondola okupolako ouwa. Otyo ekungunyiko. (Provérbios 2:2, 3) Tatu, tuesukisa okuendela muetyi tuelilongesa, nokukuatesako vakuetu. Otyo onondunge.​—Provérbios 2:6, 7.

5. Ava ongeleka ilekesa okuti enoñgonoko, nekungunyiko, nonondunge vielikalela.

⁵ Enoñgonoko, nekungunyiko, nonondunge vielikalela. Ñgeni? Otyo tyipondola okuelekwa ñgaa: Soka ñgeno ukahi metapalo iya kukahi nokuya ekalela. Tete, utala okuti kukahi nokuya ekalela​—otyo enoñgonoko. Vali, oimbuka okuti inkha ukala metapalo, ekalela malikupumu​—otyo ekungunyiko! Ngotyo otundu metapalo opo uhapumwe​—otyo onondunge! Ombimbiliya itupopila “tukale nonondunge,” mokonda mbupondola okuhupisa omuenyo wetu.​—Provérbios 3:21, 22; 1 Timóteo 4:16.

6. Omapulo patyi ekuana matulingi putyina tulilongesa onongeleka epanduvali mba Jesus? (Tala  okakasa.)

⁶ Monthele ei, nonkhuavo ilandulako, matulilongesa onongeleka epanduvali Jesus apopile. Matulingi omapulo aa: Oityi ongeleka ya Jesus ihangununa? (Otyo enoñgonoko.) Omokonda yatyi Jesus etupopilila ongeleka oyo? (Otyo ekungunyiko.) Oityi tupondola okulinga opo ongeleka oyo itukuateseko, iya oñgeni tupondola okukuatesako nayo vakuetu? (Otyo onondunge.) Oityi ongeleka oyo itulongesa konthele ya Jeova na Jesus?

7. Ongeleka ya Jesus yoñgima yo mostarda ihangununa tyi?

⁷ Tanga Mateus 13:31, 32. Ongeleka ya Jesus yoñgima yo mostarda ihangununa tyi? Oñgima yo mostarda ilekesa onondaka Mbouhamba tuivisa, newaneno Liovakristau. Etyi ewaneno Liovakristau liahimbika menima 33 P.K., ankho etutu, ankho likahi “ngokañgima okatutu vali konombuto mbatyo ambuho.” Palamba vala omanima ehehi, alikulu liwa-liwa mokonda yovilinga viokuivisa. Ovanyingi ankho kavasoko okuti ewaneno malikulu liwa-liwa. (Colossenses 1:23) Jesus wetupopila okuti “oviila vio meulu” vieile “okutunga ovityiyu monompha mbao.” Otyo tyilekesa okuti putyina ewaneno likula, vana vena omutima waviuka vakuatesilueko okukala noupanga omuwa na Huku, iya avavasi epamo.​—Tyieleka na Ezequiel 17:23.

8. Omokonda yatyi Jesus apopila ongeleka yoñgima yo mostarda?

⁸ Omokonda yatyi Jesus apopila ongeleka oyo? Jesus wapopia ongeleka yoñgima yo mostarda yeeta omuti omunene opo alekese oñgeni Ouhamba wa Huku ukula, uyakulila ovanthu, iya ulamba ovipuka aviho viutyika. Tunde mo 1914, ewaneno Liovakristau likahi nokukula unene. (Isaías 60:22) Vana vekahi mewaneno olio, vekahi nokukuatesuako okutualako tyafuena ku Jeova.  (Provérbios 2:7; Isaías 32:1, 2) Petupu ondyale naike ipondola okutalameka okukula kuewaneno.​—Isaías 54:17.

9. (a) Oityi tupondola okulilongesila kongeleka yoñgima yo mostarda? (b) Oityi ongeleka oyo itulongesa konthele ya Jeova na Jesus?

⁹ Oityi tupondola okulilongesila kongeleka yoñgima yo mostarda? Hamwe tukala apa pehena Onombangi ononyingi, iya petupu ovanthu ovanyingi vetavela otyili. Mahi nongotyo, tuhalimbueiko okuti Ouhamba upondola okulamba ovipuka aviho viutyika. Otyo tyituavela ononkhono mbokukoleleya. Mongeleka, etyi omukuatate Edwin Skinner ehika mo Índia mo 1926, ankho mutupu Onombangi ononyingi mba Jeova, iya ovilinga viokuivisa ankho “kaviapepukile” mokonda ovanthu vetavela ankho kavehi. Mahi watuaileko nokuivisa, iya ovanthu ovanyingi avahimbika okutavela onondaka Mbouhamba. Hono, mo Índia muna Onombangi mba Jeova mbulamba po 37.000, iya ovanthu valamba po 108.000 veile Pehinangelo mo 2013. Menima omukuatate Skinner ehika mo Índia, otyo ovilinga viokuivisa viehimbika mo Zâmbia. Pahe mo Zâmbia, muna Onombangi mba Jeova mbulamba po 170.000, iya ovanthu vena 763.915 veile Pehinangelo mo 2013. Otyo tyilekesa okuti ovanthu ovanyingi veile Pehinangelo. Okukula oko kuhuvisa ngatyi!

10. Ongeleka yonkhiso ihangununa tyi?

¹⁰ Tanga Mateus 13:33. Ongeleka yonkhiso ihangununa tyi? Ongeleka oyo, ilekesa onondaka Mbouhamba, noñgeni mbupilulula ovanthu. “Omasa okulinga onombolo,” alekesa ovanthu aveho vomouye. Okututumuka, tyilekesa onkhalelo onondaka Mbouhamba mbukahi nokuliyandyana mokonda yovilinga viokuivisa. Tyina omu mostarda ukula tyimoneka, mahi tyina onkhiso iliyandyana mokati komasa katyimoneka. Tuketyimona vala tyina omasa amatutumuka.

11. Omokonda yatyi Jesus apopila ongeleka yonkhiso?

¹¹ Omokonda yatyi Jesus apopila ongeleka oyo? Jesus walekesile okuti onondaka Mbouhamba mambuhiki “kononthele mbokokule-kule mbo ohi,” iya mambupilulula omitima viovanthu. (Atos 1:8) Ponthyimbi, tupondola okuhetyimono tyina ovanthu vapiluluka, mahi vekahi umwe nokupiluluka. Ovanthu ovanyingi konomphangu ambuho, vekahi nokutavela onondaka onongwa Mbouhamba, nokuyeka mbupilulule ovituwa viavo.​—Romanos 12:2; Efésios 4:22, 23.

12, 13. Ava onongeleka mbulekesa okuti ovilinga viokuivisa vikahi nokuliyandyana ngetyi tyilekesa ongeleka yonkhiso.

¹² Ovikando ovinyingi tutyimona vala  okuti ovilinga viokuivisa vikahi nokukuatesako ovanthu tyina pamalambe omanima amwe. Mongeleka, mo 1982, Franz nomukai wae Margit, ankho vaundapa mo Mbetele yoko Brasil, vaavele oumbangi mepundaumbo limwe etutu. Vahimbikile okulongesa ovanthu ovanyingi Ombimbiliya, umwe, omukai ankho una ovana vekuana. Omukulupo watyo ankho una omanima 12. Ankho una unene ohonyi, iya ovikando ovinyingi ankho uveholama tyina vehenehimbike okuvelongesa. Etyi Franz na Margit vatumwa kotyilongo otyikuavo, avahatualako vali okuvelongesa. Etyi palamba omanima omakwi evali na etano, Franz na Margit, avakatalelapo epundaumbo omu vaundapele. Soka kehambu vakalele nalio etyi vavasa mepundaumbo olio muna ewaneno like lina ovaivisi 69, novakokoli-ndyila 13, iya omaliongiyo aeho alingilwa Mondyuo omphe Yomaliongiyo! Iya omukuendye ankho wokuna ohonyi, pahe onkhalamutwe yovakulu vewaneno. Ngetyi tyilinga onkhiso Jesus apopia mongeleka, onondaka Mbouhamba ankho mbeliyandyana, ambupilulula ovanthu ovanyingi.

¹³ Alo umwe movilongo vimwe ovakuatate vaivisa tyaholama, onondaka onongwa Mbouhamba mbukahi nokupilulula ovanthu. Ovikando ovinyingi tuhuva tyina tutala okuti onondaka onongwa movilongo omo mbukahi nokuliyandyana. Mongeleka, onondaka Mbouhamba mbehika mo Cuba mo 1910, iya omukuatate Russell akatalelapo otyilongo otyo tyikala pokati kelunga mo 1913. Potete, ankho kavehi vetavela otyili. Iya hono? Hono mo Cuba, muna ovaivisi vekahi nokuivisa onondaka onongwa valamba po 96.000, iya ovanthu vena 229.726 veile Pehinangelo mo 2013. Otyo tyilekesa okuti ovanthu ovanyingi veile Pehinangelo. Alo umwe movilongo omu ovilinga viokuivisa viailikwa, onondaka Mbouhamba mbukahi nokuhika apa Onombangi ankho vasoka okuti kamambuvasipo. a (Tala pokatoi.)​—Eclesiastes 8:7; 11:5.

14, 15. (a) Oñgeni matupolo ouwa kuetyi Jesus etulongesa mongeleka yonkhiso? (b) Oityi ongeleka oyo itulongesa konthele ya Jeova na Jesus?

¹⁴ Oñgeni matupolo ouwa kuetyi Jesus etulongesa mongeleka yonkhiso? Tyina tusokolola nawa kuetyi ongeleka ya Jesus ihangununa, tuimbuka okuti katuesukisile okusukalala konthele yoñgeni onondaka Mbouhamba mambuhiki kovanthu ovanyingi nkhele vehenembuive. Jeova uluete ovipuka aviho. Iya ovilinga vietu viokuivisa? Ondaka ya Huku ikumbulula okuti: “Kuna ombuto yove komuhuka, okuoko kuove kuhapululukue alo kokangulohi, mokonda kutyii opi maikayela, tyikale apa ine opopo, ine ambuho mambukaavela nawa.” (Eclesiastes 11:6) Tyotyili, tuesukisa apeho okuita ku Jeova ayambe  ovilinga viokuivisa, haunene kovilongo oku ovilinga viokuivisa viailikwa.​—Efésios 6:18-20.

¹⁵ Tupu, katuesukisile okusoya inkha tutala okuti ovanthu kavekahi nokutavela onondaka tuivisa. Katuesukisile okutomba “onthiki yovipuka ovitutu.” (Zacarias 4:10) Etyi tyitundililako, tyipondola okukala otyinene, notyiwa unene tyipona etyi tusoka.​—Salmo 40:5; Zacarias 4:7.

16. Ongeleka yomulandesi omueenda-vilongo, no yolumono luaholekwa mbuhangununa tyi?

¹⁶ Tanga Mateus 13:44-46. Ongeleka yomulandesi omueenda-vilongo, no yolumono luaholekwa mbuhangununa tyi? Kononthiki mba Jesus, ovalandesi vamwe ankho vaya kovilongo viokokule opo vakalande omamanya akolela. “Emanya liakolela unene” mongeleka ya Jesus, lilekesa otyili tyakolela Tyouhamba. Omulandesi, ulekesa ovanthu vomitima viaviuka vaovola otyili alo vetyivasa. Omulandesi ankho wafuapo pala okulandesa “liwa-liwa” ovipuka viae aviho opo etyivile okulanda emanya olio liakolela. Tupu, Jesus wapopile ongeleka yomulume ankho ukahi nokulima iya avasi olumono “luaholekwa.” Tyelikalela nomulandesi, omulume oo, ankho kekahi nokuovola olumono. Mahi, etyi amona okuti otyipuka avasa tyakolela, nae akala tyafuapo pala okulandesa “ovipuka aviho” opo etyivile okutyilanda.

17. Omokonda yatyi Jesus apopila ongeleka yomulandesi omueenda-vilongo, no yolumono luaholekwa?

¹⁷ Omokonda yatyi Jesus apopila onongeleka ombo? Jesus walekesile okuti ovanthu vapondola okuvasa otyili mononkhalelo mbelikalaila. Vamwe valinga ononkhono ononene mbokuovola otyili alo vetyivasa. Ovakuavo kavaovola otyili, mahi vetyipopilwa. Ovalume monongeleka ombo onombali, vaimbukile okuti etyi vavasa tyakolela iya avalingi ononkhono ononene opo vakale natyo.

18. (a) Oñgeni tupondola okupola ouwa konongeleka ombo onombali? (b) Oityi onongeleka ombo mbutulongesa konthele ya Jeova na Jesus?

¹⁸ Oñgeni tupondola okupola ouwa konongeleka ombo onombali? (Mateus 6:19-21) Lipula okuti: ‘Okuti naame ndyitala otyili ngetyi ovalume ovo ankho vatala ovipuka viakolela vavasile? Okuti ndyitala otyili ngatyina olumono? Okuti nafuapo pala okulinga ononkhono opo ndyivase otyili? Ine ndyiyeka omasuka-suka omuenyo novipuka ovikuavo vinthalule?’ (Mateus 6:22-24, 33; Lucas 5:27, 28; Filipenses 3:8) Inkha tuhole umwe otyili, matulingi atyiho tuvila opo tutualeko okutyipaka tete momuenyo wetu.

19. Oityi matulilongesa monthele ilandulako?

¹⁹ Tulekesei okuti tuatehelela, nokuanoñgonoka nawa etyi onongeleka ombo mbuhangununa. Tuhinangelei okuti katuesukisile vala okunoñgonoka etyi onongeleka ombo mbuhangununa. Mahi tuesukisa okuendela muetyi tuelilongesilako. Monthele ilandulako, matulilongesa vali onongeleka ononthatu, nokutala etyi tupondola okulilongesilako.