Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

‘Faka‵logo Kae ke Maina Koutou’

‘Faka‵logo Kae ke Maina Koutou’

“Faka‵logo mai ki a au, koutou katoa, kae fai ke maina koutou.”—MALE. 7:14.

1, 2. Kaia ne seki maina ei a te tokoukega o tino fakalogo‵logo i uiga o pati a Iesu?

E MAFAI o lagona ne se tino a te leo o te suā tino e faipati atu ki a ia. Kae se a te aoga māfai e se maina a ia i te uiga o pati e fai atu ki a ia? (1 Koli. 14:9) I se auala tai ‵pau, ne lagona ne te fia afe o tino a pati a Iesu ne fai. Ne faipati atu foki a ia ki a latou i se ‵gana telā e mafai o maina latou i ei. Kae e se ko latou katoa ne malamalama i te uiga o ana pati. Ona ko te pogai tenei, ne fai atu ei a Iesu ki ana tino fakalogo‵logo: “Faka‵logo mai ki a au, koutou katoa, kae fai ke maina koutou.”​—Male. 7:14.

2 Kaia ne seki mafai o maina a te tokoukega i te uiga o pati a Iesu? Me i nisi tino ko leva ne ‵piki mau ki olotou fakaikuga ne fai a ko nisi ne ‵nofo mo latou a manakoga sē ‵tonu. Tenā ne fai mai ei a Iesu e uiga ki vaegā tino penā: “Ko ‵poto fāka koutou o tiaki a tulafono a te Atua ko te mea ke tausi ne koutou otou tuu masani.” (Male. 7:9) Ne seki taumafai malosi a tino konei ke iloa ne latou te uiga o pati a Iesu. Ne seki ma‵nako foki latou o ‵fuli olotou amioga mo kilokiloga. Ne mafai o lagona ne latou, kae ne loto ma‵keke ‵ki loa latou! (Faitau te Mataio 13:13-15.) E ui i ei, e fakamautinoa pefea ne tatou me talia faeloa ne ‵tou loto a mea aoga mai akoakoga a Iesu?

TE AUALA E MAUA EI A MEA AOGA MAI AKOAKOGA A IESU

3. Kaia ne mafai ei o maina ‵lei a soko o Iesu i ana pati?

3 E ‵tau mo tatou o tau‵tali i te fakaakoakoga a soko loto maulalo o Iesu. Ne fai mai a ia e uiga ki a latou, penei: “E fia‵fia otou mata me e lavea ne koutou, a ko otou taliga me e lagona ne koutou.” (Mata. 13:16) Kaia ne mafai o maina latou kae se ko nisi tino? Muamua la, ne loto fiafia latou o fai a fesili kae suke‵suke ki te uiga tonu o pati a Iesu. (Mata. 13:36; Male. 7:17) Te lua, ne loto fia‵fia latou o talia i olotou loto a mea kolā ko oti ne tauloto ne latou. (Faitau te Mataio 13:11, 12.) A ko te tolu, ne loto fia‵fia foki latou o fakagalue a mea ne lagona kae maina latou i ei i olotou olaga totino pelā foki mo olotou taumafaiga ke fesoasoani atu ki nisi tino.—Mata. 13:51, 52.

4. Ne a auala e tolu e mafai o fesoasoani mai ke maina tatou i tala fakatusa a Iesu?

4 Kafai tatou e ma‵nako ke maina i tala fakatusa a Iesu, e ‵tau o tau‵tali tatou ki te fakaakoakoga a ana soko fakamaoni. E aofia foki i te mea tenei a auala e tolu. Muamua la, e ‵tau o loto fia‵fia tatou o fakaavanoa se taimi ke sukesuke kae mafaufau ‵loto ki pati a Iesu, fai a sukesukega aoga, kae fai foki a fesili. E iku atu te mea tenei ki te mauaga o te iloaga. (Faata. 2:4, 5) Te lua, e ‵tau o iloa ne tatou te auala e fakafetaui aka ei te iloaga tenā mo mea ko oti ne iloa ne tatou, mo tena aoga ki a tatou. A te faiga tenā e fai ei ke maina tatou. (Faata. 2:2, 3NW) A ko te ‵toe mea, e ‵tau o fakagalue aka a mea ne tauloto ne tatou i ‵tou olaga totino. E fakaasi atu ei ne tatou a te poto.—Faata. 2:6, 7.

5. Fakamatala mai a te ‵kesega i te vā o te iloaga, te mainaga, mo te poto.

5 Se a te ‵kesega i te vā o te iloaga, te mainaga, mo te poto? E mafai o fakatusa penei: Ke fakaataata i tou mafaufau i a koe e tū atu i te kogāloto o te auala kae tele mai te pasi ki te koga e tū ei koe. Muamua la, e lavea ne koe me se pasi—tenā ko te iloaga. Te lua, e iloa ne koe me kafai e tū atu koe i konā, ka ‵tui koe ne te pasi—ko te mainaga tenā! Tela la, na fakatafa fakavave eiloa koe ki tua mo te auala o te pasi—se fakaasiga tenā o te poto! E se tioa eiloa o faka‵mafa mai i te Tusi Tapu me e ‵tau mo tatou o “taofi ‵mau ki ‵tou poto.” Me ko te ‵tou ola eiloa tenā!—Faata. 3:21, 22; 1 Timo. 4:16.

6. Ne a fesili e fa ka mafau‵fau tatou ki ei i te taimi e suke‵suke ei ki tala fakatusa e fitu a Iesu? (Ke onoono ki te  pokisi.)

6 I te mataupu tenei mo te suā mataupu, ka suke‵suke tatou ki tala fakatusa e fitu kolā ne fakaaoga ne Iesu. I te taimi e suke‵suke ei tatou, ka ‵sili ne tatou a fesili konei: Ne a uiga o tala fakatusa konā? (E fesoasoani mai te mea tenei ke maua ne tatou te iloaga.) Kaia ne tuku mai ei ne Iesu a tala fakatusa konā? (A te faiga tenei e iku atu ki te maina o tatou.) E mafai pefea o fakagalue ne tatou a fakamatalaga konei ke fesoasoani mai ki a tatou pelā foki ki nisi tino? (Te mea tenei ko te poto.) A ko te ‵toe mea, se a te mea e akoako mai i te mea tenei e uiga ki a Ieova mo Iesu?

TE FUAGA O TE SINAPI

7. Se a te uiga o te tala fakatusa e uiga ki te fuaga o te sinapi?

7 Faitau te Mataio 13:31, 32. Se a te uiga o te tala fakatusa a Iesu e uiga ki te fuaga o te sinapi? A te fuaga e fakauiga ki te fekau o te Malo e pelā foki mo ikuga ne maua mai te talaiatuga o te fekau tenā—te fakapotopotoga Kelisiano. E pelā mo te fuaga o te sinapi telā ko te ‵toe “fuaga pito foliki i fuaga katoa,” ne kamata o fakatu te fakapotopotoga Kelisiano i te 33 T.A. Kae i loto i nāi tausaga e sefulu, ne gasolo fakavave ki mua te fakapotopotoga. Ne salalau atu ki koga ‵mao i lō te mea ne fakamoemoe ki ei. (Ko. 1:23) Ne aoga te tupuakaga o te sinapi tenei me ne fai mai Iesu me ne mafai ne “manu eva o te lagi o fai olotou ofaga i ana kaulā.” A manu eva fakatusa konei e fakaata mai ei a tino loto ‵lei kolā e maua ne latou a mea‵kai faka-te-agaga, se koga e fakamalu i ei, mo se puipuiga i loto i te fakapotopotoga Kelisiano.—Fakatusa ki te Esekielu 17:23.

8. Kaia ne fakaaoga ei ne Iesu a te tala fakatusa e uiga ki te fuaga o te sinapi?

8 Kaia ne fakaaoga ei ne Iesu te tala fakatusa tenei? Ne fakaaoga ne ia te tupuakaga fakaofoofogia o te fuaga o te sinapi ke fakaata atu ei te malosi o te fakatokaga a te Malo o te Atua ke fakalauefa, puipui, kae manumalo i fakalavelave katoa. Se mea fakaofoofogia a te gasolo ki mua o te vaega matea o te fakapotopotoga a te Atua talu mai te 1914! (Isa. 60:22) E maua ne tino kolā e aofia i te fakapotopotoga tenā a te puipuiga faka-te-agaga. (Faata. 2:7; Isa. 32:1, 2) E se gata i ei, e seai se mea e mafai o taofi io me ‵teke ne ia te fakalauefaatuga a manakoga o te Malo.—Isa. 54:17.

9. (a) Se a te akoakoga e mafai o tauloto ne tatou mai te tala fakatusa e uiga ki te fuaga o te sinapi? (e) Se a te mea e akoako mai i te tala fakatusa tenei e uiga ki a Ieova mo Iesu?

9 Se a te mea e tauloto ne tatou mai te tala fakatusa e uiga ki te fuaga o te sinapi? Kāti e ‵nofo atu tatou i se koga telā e se tokouke i ei a Molimau io me i se koga e se vave te gasolo ki mua o te galuega talai. Kafai e masaua ne tatou a fakatokaga o te Malo ke manumalo i fakalavelave katoa, e fakamalosi mai te mea tenā ke kufaki tatou. E pelā me se fakaakoakoga, i te taimi ne oko atu ei a te taina ko Edwin Skinner ki Initia i te 1926, e se tokouke a Molimau i te fenua tenā. Ne gasolo malielie ki mua te galuega i te kamataga kae ne “faigata” ‵ki eiloa. Ne tumau tou tagata i te talai atu kae ne lavea ne ia te auala ne manumalo ei te fekau o te Malo i fakalavelave. Nei la, ko silia atu mo te toko 37,000 molimau loto finafinau i Initia, fakatasi mo te aofaki e silia atu mo te toko 108,000 kolā ne ‵kau ki te Fakamanatuga i te tausaga ko teka. Mafaufau foki ki se fakaakoakoga e uiga ki te fakaofoofogia o te fakalauefaatuga a fakatokaga o te Malo. I te tausaga eiloa tenā ne oko atu i ei te taina ko Skinner ki Initia, ne fatoā kamata fua te galuega i Zambia. Nei la, ko silia atu mo te toko 170,000 tino talai i konā, kae toko 763,915 ne ‵kau atu ki te Fakamanatuga i te 2013. E fakauiga i ei me e toko 1 mai te toko 18 tino i Zambia ne ‵kau atu. Ko oko eiloa te fakaofoofogia o te gasolo ki mua o te galuega!

TE MEA FAKA‵FETE

10. Se a te uiga o te tala fakatusa e uiga ki te mea faka‵fete?

10 Faitau te Mataio 13:33. Se a te uiga o te tala fakatusa e uiga ki te mea faka‵fete? A te tala fakatusa tenei e fakasino atu foki ki te fekau o te Malo mo ikuga kolā ne maua mai i ei. A te “paluga kātoa” o falaoa e fakasino atu ki fenua katoa, a ko te taimi ne ‵fete ei e fakasino atu ki te fakasalalauga o te fekau o te Malo e auala i te galuega talai. E ‵kese mai te fuaga o te sinapi telā e lavea atu māfai ko ola aka, a te mea faka‵fete e se mafai o lavea tena ‵fetega i te kamataga ke oko ki te taimi ko ‵fete ei te paluga kātoa.

11. Kaia ne fakaaoga ei ne Iesu te tala fakatusa e uiga ki te mea faka‵fete?

11 Kaia ne fakaaoga ei ne Iesu te tala fakatusa tenei? Ne fakaasi mai ne ia me i te malosi o te fekau o te Malo e mafai o fakasalalau atu ki koga ‵mao kae ke fai ne ikuga ki ‵fuliga i tino. Ko oti ne oko atu te fekau o te Malo ki “toe ‵koga ‵mao o te lalolagi.” (Galu. 1:8) A ‵fuliga kolā e fai i nisi koga e faigata o lavea, a ko nisi ikuga e se mafai o lavea atu i te kamataga. Kae e isi loa se ‵fuliga i ei—e se ko te lasi o te aofaki o tino e talia ne latou te fekau, kae ko te ‵fuliga foki o olotou amioga.​—Loma 12:2; Efe. 4:22, 23.

12, 13. Taku mai ne fakaakoakoga ki te auala ne gasolo ei ki mua te galuega talai o te Malo e pelā mo te tala fakatusa e uiga ki te mea faka‵fete.

12 E mafai o lavea atu a ikuga o te galuega talai i se fia tausaga mai tua o te kamataga o te galuega. E pelā me se fakaakoakoga, a Franz mo Margit kolā ko ga‵lue nei i te suā ofisa lagolago, ne ga‵lue muamua i te 1982te i te ofisa lagolago i Brazil . Ne talai lāua i se fa‵kai foliki. E aofia i a‵koga faka-te-Tusi Tapu kolā ne kamata ne lāua i konā, se mātua mo ana tamaliki e tokofa. A tena tamaliki tagata matua telā ko 12 fua ana tausaga i te taimi tenā, ne taumafai o ‵muni sāle koi tuai o fai te akoga ona ko te mata mā. Ne seki mafai ne te tauavaga tenei o faka‵soko te akoga ona me ko maua ne lāua se tofiga fou i te suā koga. Kae ne mafai o toe āsi atu lāua ki te fa‵kai tenā i se 25 tausaga mai tua ifo. Se a te mea ne lavea ne lāua i konā? Se fakapotopotoga e aofia ei a tino talai e toko 69, mo paenia tumau e toko 13 kolā ne ‵kau fakatasi atu i se Kingdom Hall fou. Kae e a te tamaliki tagata mata mā? Ko fai nei a ia pelā me se kouotineita o te potukau o toeaina! E pelā mo te tala fakatusa a Iesu e uiga ki te mea faka‵fete, ko gasolo ki mua te fekau o te Malo kae ‵fuli foki ne ia a olaga o tino e tokouke—kae maise la te fia‵fia o te tauavaga kolā ne āsi atu ki ei!

13 Ko oti ne lavea atu a te malosi sē matea o te fekau o te Malo ke ‵fuli a tino i fenua kolā e fakatapu i ei te galuega talai o te Malo. E faigata ke iloa aka a te salalau atu o te fekau i nisi fenua, kae e fakaofoofogia eiloa a ikuga e lavea atu ne tatou i ei. E pelā me se fakaakoakoga, ne oko atu te fekau o te Malo ki Cuba i te 1910, kae ne āsi atu te taina ko Russell ki konā i te 1913. Ne foliga mai me ne tai tuai te gasolo ki mua o te galuega i te taimi muamua. Kae nei la, se a te mea ko lavea atu ne tatou i Cuba? Ko silia atu nei mo te toko 96,000 o tino e talai atu ne latou te tala ‵lei, kae toko 229,726 te aofaki o tino ne ‵kau atu ki te Fakamanatuga i te 2013—e fakatusa ki se toko 1 mai te toko 48 tino i Cuba. E pelā foki mo fenua kolā e se fakatapu i ei te galuega, ne mafai eiloa o fakaoko atu a te fekau o te Malo ki koga kolā e mafau‵fau a Molimau me ko tō faigata ke oko atu ki ei te talaiga. *Fai. 8:7; 11:5.

14, 15. (a) E mafai pefea o aoga ki a tatou a te tala fakatusa e uiga ki te mea faka‵fete? (e) Se a te mea e akoako mai i te tala fakatusa tenei e uiga ki a Ieova mo Iesu?

14 E aoga pefea ki a tatou a akoakoga a Iesu i te tala fakatusa e uiga ki te mea faka‵fete? Kafai e mafaufau ‵loto tatou ki te tala fakatusa a Iesu, ko iloa ei ne tatou me e se ‵tau o mafaufau ‵mafa tatou ki te auala e fakaoko atu ei te fekau o te Malo ki te fia miliona o tino kolā seki lagona ne latou. Ko Ieova loa e fakatoka ne ia te feitu tenā. Kae se a ‵tou tiute e ‵tau o fai? E tali mai te Muna te Atua, penei: “Ke ‵toki ou lakau i te taeao pelā foki i te afiafi. E se mafai o iloa ne koe me e ola ‵lei katoa io me ka ola ‵lei nisi kae se ola ‵lei nisi.” (Fai. 11:6) E tonu, e se ‵tau o puli i a tatou i te taimi foki loa tenā ke ‵talo atu mō te gasolo ki mua o te galuega talai, maise loa i fenua kolā e fakatapu i ei te galuega.—Efe. 6:18-20.

15 E se gata i ei, e se ‵tau mo tatou o loto vāi‵vai māfai e seai ne ikuga ‵lei e maua mai te ‵tou galuega. Kae ke mo a foki e manatu māmā tatou ki te ‘foliki’ o te galuega i te taimi muamua. (Saka. 4:10, TTT) Me i te fakaotiga, e mafai eiloa o maua ne tatou a ikuga e uke kolā e ‵gali atu i lō mea kolā ne fakamoe‵moe tatou ki ei!—Sala. 40:5; Saka. 4:7.

TE TINO FAIPISINISI FAIMALAGA MO TE KOLOA ‵FUNA

16. Se a te uiga o te tala fakatusa e uiga ki te tino faipisinisi faimalaga mo te koloa ‵funa?

16 Faitau te Mataio 13:44-46. Se a te uiga o te tala fakatusa e uiga ki te tino faipisinisi faimalaga mo te koloa ‵funa? I aso o Iesu, e masani o faima‵laga atu a nisi tino faipisinisi ki kogā tai o Initia ke ‵sala atu ki penina ‵gali. A te tino faipisinisi i te tala fakatusa tenei e fakasino atu ki tino loto ‵lei kolā e fakaoti olotou mafi mai te sukesuke ‵loto ke fakama‵lie aka ei olotou manakoga faka-te-agaga. A te “penina ‵togi ‵mafa” e fakatusa ki te munatonu tāua e uiga ki te Malo. I te taimi ne iloa ne ia te tāua o te penina tenā, ne lotomalie te tino faipisinisi o ‵togi “fakavave” atu ana mea katoa ko te mea ke mafai o ‵togi mai ne ia te penina tenā. Ne faipati foki a Iesu e uiga ki se koloa ne “‵funa” telā ne maua ne se tagata telā ne galue i te laukele. E se pelā mo te tino faipisinisi, ne seki ‵sala atu te tagata tenei ki koloa. Kae ne fiafia a ia o ‵togi atu ana “mea katoa” e pelā mo te mea ne fai ne te tino faipisinisi, ko te mea ke maua ne ia te koloa tenā.

17. Kaia ne tuku mai ei ne Iesu te tala fakatusa e uiga ki te tino fai pisinisi mo te koloa ‵funa?

17 Kaia ne tuku mai ei ne Iesu a tala fakatusa e lua konei? Ne fakaasi mai ne ia me kese‵kese a auala e maua ei te munatonu. E fakaoti ne nisi tino olotou malosi ke maua te munatonu. A ko nisi tino ne seki salasala ki ei kae ne maua eiloa ne latou—se taumate e isi eiloa se auala ne fakaoko atu ei ki a latou. Faitalia te kese‵kese o auala e maua ei a toe mea tāua konā, ne lavea ne tāgata konei a te tāua o mea kolā ne maua ne lāua kae ne loto fia‵fia o fakaoti lā ma‵losi ke maua a toe mea tāua konā.

18. (a) E aoga pefea ki a tatou a tala fakatusa e lua konei? (e) Se a te mea e akoako mai i tala fakatusa konei e uiga ki a Ieova mo Iesu?

18 E aoga pefea ki a tatou a tala fakatusa e lua konei? (Mata. 6:19-21) Fesili ifo ki a koe eiloa: ‘E mata, e maua ne au te kilokiloga telā ne maua ne tāgata konei? E mata, e fakatāua ne au te munatonu i se auala tai ‵pau? E mata, e loto fiafia au o fakaoti toku malosi ke maua ne au te munatonu, io me talia ne au a mea o te olaga nei ke fakalavelave mai ki a au?’ (Mata. 6:22-24, 33; Luka 5:27, 28; Fili. 3:8) Ko te lasi o te ‵tou loto fiafia i te mauaga ne tatou a te munatonu, ko te malosi foki o ‵tou fakaikuga ke fakamuamua ne tatou te munatonu i ‵tou olaga.

19. Ne a mea ka sau‵tala tatou ki ei i te suā mataupu?

19 Ke na fakaasi atu ne tatou me ne faka‵logo kae maina ‵lei tatou i te uiga o tala fakatusa konei e uiga ki te Malo. Masaua la, e se manakogina fua ke iloa ne tatou a te uiga kae ke fakagalue aka foki a akoakoga e tauloto ne tatou mai i ei. I te suā mataupu, ka sau‵tala tatou ki nisi tala fakatusa e tolu kae onoono ki te auala e mafai o maua ne tatou a akoakoga mai i ei.

^ pala. 13 Ko oti foki ne ‵sae aka a tala tai ‵pau penā i fenua pelā mo Argentina ((2001 Yearbook, itulau e 186) Siamani ki te saegala (1999 Yearbook, itulau e 83); Papua New Guinea (2005 Yearbook, itulau e 63); mo Robinson Crusoe Island (The Watchtower, June 15, 2000, itulau e 9).