Tro jë kowe la alien

Tro jë kowe la itre alien

Itre Hnyinge Ne La Itre Ka e

Itre Hnyinge Ne La Itre Ka e

Nemene la aliene la hna ithanata i Ieremia la angeic a qeje Rakela e treije pine la itre nekö i nyiidro?

Ame ngöne Ieremia 31:15, kola hape: “Dei la hna ulatine hnei Iehova, ka hape, hna deng’ e Rama la nine latesi, me teije cat, Rakela a teije pine la ite nekö i nyido, nge tha upu pala kö göi ite nekö i nyido ke [“meci hë angatr,” MN].”

Pa i Rakela kö meci hune la lue nekö i nyiidro. Haawe, ame la itre ithanata i Ieremia hna cinyihan a 1 000 hë lao macatre thupene la hna meci hnei Rakela, tre, kösë tha ka meköti kö.

Ame la pane nekö i Rakela, tre Iosefa. (Genese 30:22-24) Ame hë e thupen, Rakela a meci la kola hnahone la hnaaluene nekö i nyiidro, Beniamina. Haawe, loi e tro sa isa thele ka hape: Pine nemene matre Ieremia 31:15 a qaja ka hape, Rakele a treij, ke, “meci hë” itre nekö i nyiidro?

Ame Iosefa, lue nekö i angeic, Manase me Eferaima. (Genese 41:50-52; 48:13-20) Ame hë e thupen, Eferaima la tribu ka sisitria ne la treene lao tribu ne la baselaia ne Isaraela götrane kolopi, nge celë hi tribu ka nyihatrene la baselaia ne Isaraela götrane kolopi. Ame la tribu ka xulu qaathei Beniamina, lo ketre nekö i Rakela, tre, ketre tribu ne la baselaia ne Iuda götrane kolojë. Celë hi matre, ijije hi tro sa qaja ka hape, Rakela a nyihatrene la nöjei thin e Isaraela, ene la baselaia götrane kolopi me götrane kolojë.

Ame la ijine kola cinyihane la tusi Ieremia, tre hna thapa ha la baselaia ne Isaraela götrane kolopi hnei angetre Asuria, nge nyimutre la itre atren hna apon. Ngo hnene la itre xa atr ne Eferaima hna kötre Iuda eë. Ame lo macatre 607 qëmeke i Keriso, hnei angetre Babulona hna thapa la baselaia ne Iuda me xome la itre atren troa po. Nyimutre la itre hna apone e Rama, a eitre lao kilomet qaa Ierusalema götrane ailopi. (Ieremia 40:1) Maine jë hna humuthe la itre xan e cili ngöne la itre götrane ne Beniamina, götran hna kelemi Rakela ngön. (1 Samuela 10:2) Haawe, maine jë kola qajaqaja hnene la treije i Rakela la hleuhleu ne la hna mec la nöjei atre Beniamina me itre ka meci e Rama, lue nöje ka easeny. Maine pena, kola qajaqaja la nöjei thine ne Isaraela ka treije pine la itre hlue i Akötresie hna humuth, me apon.

Eje hi laka, ka hetre alien la itre ithanata i Ieremia. Itre ej a qajaqaja la itre ewekë ka traqa, a itre macatre thupen, ngöne lo Iesu petre kö a nekönatr. Hnei Heroda joxu hna amekötine ka hape, troa humuthe la nöjei nekönatre trahmany qaane la ka lue macatre a tro ipië e Bethelema, götrane kolojë ne Ierusalema. Pane mekune jë la akötrene la itre thin, angatr a treij, ke “meci hë” la itre nekö i angatr. Kösë lo hna drenge la itre aqane treije i angatr uti hë e Rama, ngöne la götrane kolopi ne Ierusalema.—Mataio 2:16-18.

Qa ngöne lai, ame ngöne la ijine i Ieremia me Iesu, tre, ame la kola hape Rakela a “teije pine la ite nekö i nyidro,” tre, kola qajaqaja la hleuhleu ne la itre thin ne Isaraela ka treije pine la itre nekö i angatre ka meci hë. Eje hi laka, ame lo itre ka mec nge ka tro kowe “la nöje ne la ithupëjia,” tre tro angatre elanyi a bëeke hmaca ngöne la ijine kola amelene hmaca la itre ka mec.—Ieremia 31:16; 1 Korinito 15:26.