Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe E te Manatua?

Pe E te Manatua?

Pe na e faitauina māeʻaeʻa lomiga fou o Le Olomatamata? Seʻi vaai pe mafai ona e taliina fesili o loo mulimuli mai:

Pe e talafeagai ona susunu tino maliu o Kerisiano?

O le susunuina o le tino maliu o se tagata, o le filifiliga lenā a le tagata lava ia. E ui e lē o taʻua tuusaʻo mai i le Tusi Paia lenei faiga, ae e tāua ona mātau, sa susunu tino oti o Saulo ma lona atalii o Ionatana, ona tanu ai lea. (1 Samu. 31:2, 8-13)​—6/15, itulau e 7.

E faapefea ona tatou mautinoa e lē faapogaia e le Atua mea leaga o loo tutupu?

E amiotonu le Atua i ona ala uma. E tonu, faamaoni ma amio saʻo o ia. E alofa faapelepele foʻi ma alofa mutimutivale Ieova. (Teu. 32:4; Sala. 145:17; Iako. 5:11)​—7/1, itulau e 4.

O ā luʻi e ono fesagaʻia pe a siitia atu i se isi atunuu ina ia auauna i le mea o loo tele ai le manaʻoga?

E tolu luʻi. (1) sui le auala e ola ai, (2) misia le aiga ma uō, ma le (3) atiaʻe ni faauōga ma uso ma tuafāfine o le faapotopotoga. Ua matuā faamanuiaina le toʻatele o ē sa onosaia nei luʻi.​—7/15, itula e 4-5.

Aiseā na agaleaga ai uso o Iosefa iā te ia?

O se tasi o māfuaaga, ona sa sili ona alofa Iakopo iā Iosefa, ma avatu iā te ia se ofu faapitoa. Sa lotoleaga uso o Iosefa ma faatau atu o ia e fai ma pologa.​—8/1, itulau e 11-13.

Aiseā e aogā tele ai sāvali fou ma faigofie ona faaaogā?

E tutusa uma lava le auala ua faatulaga ai. O sāvali taʻitasi e faaosofia ai i tatou e faitau atu se mau mai i le Tusi Paia, ma fai atu se fesili i le tagata o le aiga. E tusa po o le ā le tali a le tagata, e mafai ona suʻe i le itulau pito i totonu, ma faasino i ai le manatu o loo taʻua i le Tusi Paia. E mafai foʻi ona tatou faasino i le tagata se fesili e talanoa i le asiasiga e sosoo ai.​—8/15, itulau e 13-14.

O le ā le Peshitta i le Gagana Syriac?

O le gagana Syriac, o se gagana Arama, sa tele ina faaaogā i le senituri lona lua ma le senituri lona tolu T.A. E foliga mai o le gagana Syriac na muamua faaliliuina ai isi vaega o Tusitusiga Paia Eleni. Sa taʻua le Tusi Paia i le gagana Syriac o le Peshitta.​9/1, itulau e 13-14.

O le ā e mafai ona faia e mātua Kerisiano ina ia leoleoina lelei ai a latou fanau?

E tāua ona faalogo atu i le fanau ina ia iloa i latou. Ia taumafai e fafaga i latou i le itu faaleagaga. Ia taʻitaʻia ma le alofa i latou, o se faaaʻoaʻoga, pe a latou taumafai e aveesea pogai o ni masalosaloga faaleagaga.​—9/15, itulau e 18-21.

O ā mea o le a lē toe iai i le Malo o le Atua?

E lē toe iai ni maʻi, le oti, mativa, taua, ae o le a maua galuega ma tele meataumafa.​—10/1, itulau e 6-7.

O le ā le feagaiga o loo taʻua i le Tusi Paia ua mafai ai e isi ona pule faatasi ma Keriso?

Ina ua uma le talisuaga mulimuli o le Paseka faatasi ma le ʻauaposetolo, sa faia e Iesu se feagaiga ma ona soo faamaoni lea e taʻua o le feagaiga o le Malo. (Luka 22:28-30) Sa faamautinoa atu ai iā i latou, o le a latou pule faatasi ma Iesu i le lagi.​—10/15, itulau e 16-17.

Taʻu mai ni faaaʻoaʻoga se lua mai i le Tusi Paia e faamaonia ai e iai moni Satani.

O loo taʻua i le Tusi Paia sa talanoa atu Satani iā Iesu ina ia taumafai e faaosooso o ia. I aso foʻi o Iopu, sa talanoa Satani ma le Atua. Ua faamaonia ai mai i nei tala, e iai moni lava Satani.​—11/1, itulau e 4-5.

O ai “tagata mo lona suafa” lea na taʻua e Iakopo i le Galuega 15:14?

O i latou nei o tagata talitonu Iutaia ma ē e lē o ni Iutaia, o ē sa avea ma nuu ua filifilia e le Atua e “faalauiloa atu uiga silisili ona lelei” o Lē na valaauina i latou. (1 Pete. 2:9, 10)​—11/15, itulau e 24-25.

O fea sa tū ai Timgad, ma o le ā le uiga sa faaalia e nisi sa iai i inā?

O Timgad o se aai telē o Roma i Aferika i Mātū (Algeria i aso nei). Ua faaalia mea na talitonu ai nisi sa iai i inā, e ala i se faaupuga sa vaneina e faapea: “O le Tuli Manu, Tāʻele, Taaalo, ma le ʻAta​—O le Saʻo Lea o le Olaga!” E tutusa lenā ma le manatu ua taʻua i le 1 Korinito 15:32.​—12/1, itulau e 8-10.