Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E Masaua ne Koe?

E Masaua ne Koe?

E mata, kai faitau faka‵lei koe ki lōmiga fakamuli o Te Faleleoleo Maluga? Onoono aka māfai e mafai o tali mai ne koe a fesili konei mai lalo:

E mata, a te ‵sunuga o foitino o tino ‵mate se mea e ‵tau o fai ne Kelisiano?

A te ‵sunu io me ko te sē ‵sunu o se foitino mate se filifiliga totino eiloa. Faitalia me e se fakaasi ‵tonu mai i te Tusi Tapu a te faifaiga tenei, se mea ‵lei ke iloa atu me i foitino ‵mate o te tupu ko Saulo mo tena tama ko Ionatana ne ‵sunu kae tanu fakamuli. (1 Samu. 31:2, 8-13)—6/15, itulau e 7.

E mafai pefea o mautinoa i a tatou me e se māfua mai i te Atua a mea ma‵sei kolā e ‵tupu?

A te Atua e amiotonu i ana mea katoa e fai. A ia e tonu, fakamaoni, kae nofogamalie. A Ieova foki e alofa atafai kae alofa fakamagalo. (Teu. 32:4; Sala. 145:17; Iako. 5:11)—7/1, itulau e 4.

Ne a mea faiga‵ta e fakafesagai atu ki ei se tino māfai ko fanatu a ia ki te suā fenua ke tavini atu i se koga e lasi te manakoga ke talai i ei?

Konei la a mea faiga‵ta e tolu e fakafesagai atu ki ei latou, (1) ko te fakamasani ki se olaga tai ‵kese, (2) te sē sologa, mo te (3) te fai taugasoa mo taina i te fakapotopotoga. A tino e tokouke kolā ne fakafesagai atu ki mea faiga‵ta konei ne fakamanuiagina eiloa.—7/15, itulau e 4-5.

Kaia ne kaitaua ei a taina o Iosefa ki a ia?

A te mea e tasi, me ne fakapito eiloa te alofa o Iakopo ki a Iosefa, mai te tuku atu ki a ia se gatu ‵togi ‵mafa. Ne kamata o loto ma‵sei a taina o Iosefa kae ne ‵togi atu ei ne latou a ia ke fai mo pologa.—8/1, itulau e 11-13.

Kaia e magoi kae faigofie ei a te fakaaogaga o tamā pepa?

E ‵pau eiloa te fakatokaga o mea konā. E fakamalosi mai a tamā pepa takitasi ke faitau se fuaiupu mai te Tusi Tapu kae fakamatala atu ki tino i te fale fakatasi mo se fesili. Faitalia me se a tena tali, e mafai o ‵suke tatou ki te Tusi Tapu kae fakaasi atu ki a ia a pati a te Tusi Tapu. E mafai foki o fakasae aka ne tatou se fesili mō se toe āsiga.—8/15, itulau e 13-14.

Se a te Peshitta i te ‵gana Sulia?

A te ‵gana Sulia, se tasi o ‵gana Alamaika, telā ne lasi ‵ki tena fakaaogaga i te lua mo te tolu senitenali  T.A. E foliga mai me i te ‵gana Sulia ko te ‵gana muamua eiloa telā ne ‵fuli ki ei a te Tusi Tapu i Tusitusiga Faka-Eleni. Ne fakaigoa a te Tusi Tapu i te ‵gana Sulia ki te Peshitta.9/1, itulau e 13-14.

Ne a mea e mafai ne mātua Kelisiano o fai ke tausi atu ki olotou tama‵liki?

Ke iloa ‵lei ne koe au tamaliki, se mea tāua ke fakalogologo ki a latou. Taumafai o fagai latou i te feitu faka-te-agaga. Ke takitaki latou i se auala alofa, māfai e taumafai latou o taofi ‵mau ki manatu fakalotolotolua i te feitu faka-te-agaga.—9/15, itulau e 18-21.

Ne a mea ko pili o fakaseai atu ne te Malo o te Atua?

Ka fakaseai atu a masaki, te mate, ka ‵tofu a tino mo galuega, ka seai ne taua, oge mea‵kai mo te mativa.—10/1, itulau e 6-7.

Se a te feagaiga i te Tusi Tapu telā e fakatalia ei a nisi tino ke pule fakatasi mo Keliso?

Mai tua o te ‵kaiga fakaoti o te Paseka fakatasi mo ana apositolo, ne fai ne Iesu se feagaiga fakatasi mo ana apositolo fakamaoni telā e mafai o fakasino atu ki ei e pelā me ko te feagaiga o te Malo. (Luka 22:28-30) E fakamautinoa atu ei ki a latou me ka pule fakatasi latou mo Iesu i te lagi.—10/15, itulau e 16-17.

Taku mai ne fakaakoakoga e lua i te Tusi Tapu ke fakamaoni aka ei i a Satani se tino tonu.

E fai mai te Tusi Tapu me ne fai‵pati a Satani mo Iesu i ana taumafaiga ke fakaosooso a ia. Ke oko foki ki aso o Iopu, ne fai‵pati a Satani mo te Atua. E fakamaoni mai i tala konei me i a Satani se tino tonu eiloa.—11/1, itulau e 4-5..

Ko oi a “tino mō tena igoa” telā ne faipati ki ei a Iakopo i te Galuega 15:14?

A latou konei ko tino tali‵tonu mai Iutaia mo tino mai fenua fakaa‵tea kolā ne filifili ne te Atua ke fai pelā me se matakāiga ne filifiligina kolā e “folafola atu ne koutou ki fenua a galuega fakaofoofogia” a te Tino telā ne kalaga ne ia koutou. (1 Pe. 2:9, 10)—11/15, itulau e 24-25.

Ne tu i fea a Timgad, kae pefea a faifaiga a nisi tino i konā?

A Timgad se fa‵kai lasi e tasi i Loma i Afelika ki matū (e fakaigoa i aso nei ki a Algeria). Mai te fakaasi atu a mea kolā ne tali‵tonu ki ei a nisi tino i konā, ne maua atu a tusitusiga kolā ne maua i te koga tenā: “A te ta‵fao ki te tamatega o manu, kou‵kou, ta‵fao, kata‵kata—tenā eiloa te tinā olaga!” E ‵pau eiloa te mea tenā mo te kilokiloga telā ne fakaasi mai i te 1 Kolinito 15:32.—12/1, itulau e 8-10.