1. Omokonda yatyi tupandulila Jeova?

 “KESE otyiawa otyiwa notyali tyafuapo” tyitunda ku Jeova. (Tiago 1:17) Jeova Omunthita wetu woluembia, iya utuavela atyiho tuesukisa. (Salmo 23:1-3) Tyotyili, o Jeova vala tuna okupandula nomutima wetu auho. Jeova “otyiholamo tyetu, ononkhono mbetu,” haunene tyina tuna ovitateka. (Salmo 46:1) Onthue tulitehelela ngomuhoneki wono salmu wahoneka okuti: “Pandula Jeova, mokonda omunthu omuwa, tyetyi okankhenda kae okanene katualako apeho.”—Salmo 106:1.

2, 3. (a) Omokonda yatyi hatyiwako okukala notyituwa tyokuhapandula? (b) Omapulo patyi matukumbulula monthele ei?

² Omokonda yatyi tuesukisila okupandula Jeova? Ngetyi tyaulile Ombimbiliya, kononthiki mbahulililako, ovanthu mavakala notyituwa tyokuhapandula.(2 Timóteo 3:2) Ovanyingi  kavapande ovipuka oviwa Jeova evelingila. Tukahi mouye muna ovanthu ovanyingi vehole unene omalumono, iya ulunda ovanthu okulanda vali ovipuka ovinyingi tyipona evi tyilityili vesukisa. Moluotyo, ovanyingi kavahambukilwa ovipuka vena. Ngo va Isilayeli vo kohale, tupondola okukala notyituwa tyokuhapandula ovipuka oviwa Jeova etuavela, nokuhapande oupanga omuwa tuna nae.—Salmo 106:7, 11-13.

³ Tupu soka kuetyi tyipondola okumonekapo tyina tumoneswa ononkhumbi. Ovitateka vietu vipondola okutuihamesa unene omutima, atusoko vala kuvio, atuhasoko vali kovipuka oviwa Jeova etuavela. (Salmo 116:3) Oñgeni tupondola okutualako okupandula? Oñgeni tupondola okutualako nolusoke luaviuka namphila tuna ovitateka ovinene? Matulilongesa tyo monthele ei.

4. Oñgeni tupondola okutualako okupandula Jeova?

⁴ Tuesukisa okulinga ononkhono opo tutualeko okukala notyituwa tyokupandula Jeova. Tete, kese umwe puonthue wesukisa okutala oñgeni Jeova ekahi nokumuyamba. Vali, tuesukisa okusoka nawa konthele yoñgeni ovipuka oviwa Jeova etuavela vilekesa okuti utuhole unene. Etyi omuhoneki wono salmu alinga ngotyo, wahuvile unene mokonda yovipuka aviho oviwa Jeova ankho emulingila.—Tanga Salmo 40:5; 107:43.

5. Oityi tupondola okulilongesila ku apostolu Paulu konthele yokupandula?

⁵ Tupondola okupandula Jeova mokulilongesila ku apostolu Paulu. Tutyii okuti Paulu ankho usokolola kovipuka oviwa apewa na Jeova mokonda ankho apeho upandula Huku momalikuambelo. Paulu ankho utyii okuti ankho “omuhingani, umonesa vakuavo ononkhumbi, nokuatomba ovanthu.” Ankho upandula mokonda, namphila kohale alingile ovipuka ovivi, Huku na Kristu vakalele nokankhenda nae, iya avemuavela elao liokulongesa vakuavo. (Tanga 1 Timóteo 1:12-14.) Paulu tupu ankho upandula unene ovakuatate vae Ovakristau, no nomphange, iya ovikando ovinyingi ankho upandula  Jeova mokonda ovakuatate ovo, ankho vena ovituwa oviwa, iya vaumbila Jeova nekolelo. (Filipenses 1:3-5, 7; 1 Tessalonicenses 1:2, 3) Paulu ankho upandula liwa Jeova mokonda yonkhalelo ovakuatate vae ankho vemutekula tyina ena ovitateka. (Atos 28:15; 2 Coríntios 7:5-7) Otyo Paulu aavelela ondundo Ovakristau okuti: “Kalei ovanthu vokupandula . . . , nokulipameka na vakuenyi noviimbo, okuhivilika Huku noviimbo viopaspilitu, nolupandu.”—Colossenses 3:15-17.

6. Omokonda yatyi upandulila Jeova?

⁶ Oñgeni tupondola okuhetekela Paulu? Tupondola okusokolola kuetyi Jeova etulingila. (Salmo 116:12) Inkha umwe ukupula okuti: “Ovipuka patyi oviwa upandula ku Jeova?” oñgeni mokumbulula? Okuti mopopi konthele youpanga wove na Jeova? Ine mopopi konthele yokuevelwa ononkhali pokati kotyilikutila tya Kristu? Okuti ñgeno wapopiapo ovakuatate vove Ovakristau, no nomphange vekukuatesako tyina una ovitateka? Okuti ñgeno wapopia okuti upandula unene Huku wekuavela ou muelinepa nae ine ovana unavo? Ovola omuvo wokusokolola kovipuka oviwa Huku ekahi nokukuavela. Otyo matyikuavela ondundo yokumupandula ononthiki ambuho.—Tanga Salmo 92:1, 2.

7. (a) Omokonda yatyi tuesukisila okupandula Jeova momalikuambelo etu? (b) Ouwa patyi mopoloko tyina upandula Jeova momalikuambelo ove?

⁷ Tyina tusokolola kovipuka aviho Jeova etuavela, matukala nehando liokumupandula putyina tulikuambela. (Salmo 95:2; 100:4, 5) Ovanthu vamwe velikuambela vala ku Huku tyina vena etyi vahanda. Mahi, Jeova uhambukwa tyina momalikuambelo etu tupandula mokonda yovipuka tunavio. Mombimbiliya muna onongeleka ononyingi mbovaumbili va Huku valingile ngotyo, ngetyi o Ana, na Ezekia. (1 Samuel 2:1-10; Isaías 38:9-20) Hetekela otyituwa tyavo tyokupandula. Pandula Jeova mokonda yovipuka ekahi nokukulingila. (1 Tessalonicenses 5:17, 18) Inkha ulinga ngotyo, mohambukwa, ohole yove na Huku mailiyauisa, mokala epanga liae, iya otualako noupanga oo.—Tiago 4:8.

8. Oityi tyipondola okutulingisisa okukala notyituwa tyokuhapandula?

⁸ Inkha katulunguka, tupondola okuahapande vali ovipuka oviwa Jeova etuavela. Omokonda yatyi? Omokonda tuvakuankhali, iya tuapiñgana kovo tate yetu votete otyituwa tyokuhapandula. Jeova waavelele Andau na Eva omphangu imwe ongwa, iya ankho vena atyiho vesukisa. Ankho vapondola okukalako apeho nombembwa. (Gênesis 1:28) Mahi kavapandulile ovipuka oviwa Jeova ankho  evepa. Ankho vena elungavi, iya ankho vahanda vala ovipuka ovinyingi. Konyima, avapeseka kovipuka aviho. (Gênesis 3:6, 7, 17-19) Tukahi mouye muna ovanthu vahapandula, iya nonthue tupondola okuhapandula ovipuka aviho Jeova ekahi nokutulingila. Tupondola okuhapande vali oupanga wetu na Huku, ine elao liokukala pokati kovakuatate vetu ouye auho. Tupondola okutalukwa movipuka vikahi mouye uno. (1 João 2:15-17) Opo tulityilike eliva olio, tuesukisa okusokolola kovipuka oviwa Huku etuavela, nokupandula apeho elao Huku etuavela liokukala pokati kovanthu vae.—Tanga Salmo 27:4.

9. Omokonda yatyi tuesukisila okusokolola kovipuka Jeova etuavela tyina tuna ovitateka ovinene?

⁹ Otyituwa tyokupandula matyitukuatesako okukoleleya movitateka ovinene. Tupondola okuihamenwa unene novitateka vipilulula omuenyo wetu, ngokulaviswa nou tuelinepa nae, ouvela omunene, ononkhia mba umwe tuhole, ine okutumbukilwa notyiponga. Okusokolola kovipuka oviwa Jeova etuavela, matyitukuatesako okukala tyapama, nokukoleleya. Tala onongeleka mbulandulako.

10. Oñgeni Irina apolele ouwa kokusokolola kovipuka oviwa Huku emuavela?

¹⁰ Omukokoli-ndyila umwe utiwa o Irina ukala ko América do Norte, wanepelue nomukulu umwe weuaneno. Omukulu oo weuaneno alingi oumbalehi, emusipo novana. a (Tala pokatoi.) Oityi tyakuatesileko Irina okutualako okuumbila Jeova nekolelo? Irina wati: “Ndyipandula Jeova mokonda wanthekula nawa. Mokonda naholovona okumupandula konthele yovipuka aviho andingila ononthiki ambuho, naimbuka okuti elao limwe enene okunoñgonokwa, nokuhumbwa, nokuyakulilwa na Tate wo keulu. Ndyityii okuti kamandyekepo.” Namphila Irina akalele novitateka ovinene, otyituwa tyae tyokupandula tyemukuatesileko okutyivila okutetulula ovitateka, nokupameka vakuavo.

11. Oityi tyakuatesileko Kyung-sook okulwa nouvela wae?

¹¹ Kyung-sook, ukala ko Ásia, ankho omukokoli-ndyila kumwe nomulume wae mokueenda kuomanima alamba po 20. Etyi onthiki imwe Kyung-sook atalwa no nondotolo, atyitiwa una ouvela komapunga utiwa câncer, iya avapopi okuti makala nomuenyo onohanyi epandu. Namphila Kyung-sook, nomulume wae, vakalele novitateka ovinyingi, mahi ankho apeho vena ehambu. Kyung-sook wati: “Otyitateka tyange tyekongoko, ankho tyindyihamesa unene omutima, ankho ndyilitehela okuti napeseka kovipuka aviho, iya ankho ndyina unene owoma.”  Oityi tyakuatesileko Kyung-sook okulwa novitateka? Wati: “Ononthiki ambuho tyina nehenelangalepo, ndyilikuambela nondaka yakaluluka, andyipandula ovipuka vitano viamonekela monthiki oyo. Tyina namalingi ngotyo, ndyilitehelela nawa, iya andyikala nondundo yokulekesa okuti ndyihole Jeova.” Oñgeni Kyung-sook apolele ouwa komalikuambelo ankho alinga ononthiki ambuho kongulohi? Kyung-sook wati: “Naimbuka okuti Jeova utukuatesako tyina tuna ovitateka, iya wetuavela ovipuka ovinyingi oviwa vialambapo ovitateka tuna.”

12. Oityi tyakuatesako Jason etyi asiwapo nomukai wae?

¹² Jason uundapa mo Mbetele imwe mo África, ukahi movilinga viomuvo auho mokueenda kuomanima alamba po 30. Jason wati: “Tunde apa nasiwapo nomukai wange, palambale omanima epanduvali, iya nkhele tyindyihama unene. Tyina namasoko pomuvo ankho nkhele avela, tyindyihama unene.” Oityi tyikuatesako Jason okulitehela nawa? Jason wati: “Tyina namahinangela omuvo wehambu ankho tukala nomukai wange, ndyipandula Jeova melikuambelo. Ndyilitehela nawa, iya apeho ndyipandula Jeova. Okupandula tyinkhuatesako unene. Nkhele ndyiihamenwa unene, mahi ndyipandula Jeova mokonda nakalele notyinepo otyiwa, nelao liokumuumbila kumwe nomunthu ankho ndyihole unene.”

13. Oityi tyakuatesileko Sheryl okukoleleya etyi asiwapo nombunga yae?

¹³ Etyi onthele imwe yotyilongo tyo Filipinas yahanyenwe nomeva mo 2013, Sheryl, ankho una vala omanima 13 pomuvo opo, wesalele tyehena natyike. Sheryl wati: ‘Ovanyingi mombunga yange vankhia, iya eumbo lietu liapita nomeva.’ Ovohe, no nondenge mbae vetatu ankho vankhila momeva. Oityi tyakuatesileko Sheryl okukoleleya movitateka ovio, ahasoyo unene? Sheryl ankho upandula Jeova  mokonda ankho usokolola kovipuka oviwa Jeova emuavela. Wati: “Netyimuene okuti ovakuatate aveho no nomphange ankho vakuatesako,nokupameka vana vesukisa. Ankho ndyityii okuti ovakuatate aveho mouye vankhutikinya momalikuambelo avo.” Wayauisako okuti: “Ndyipandula unene mokonda Jeova o Huku yange. Apeho utuavela etyi tuesukisa.” Tyotyili, tyina tupandula Jeova mokonda yovipuka oviwa etuavela, tulityilika okusoya mokonda yovitateka. Otyo, matyitukuatesako okukoleleya movitateka aviho vitumonekela.—Efésios 5:20; tanga Filipenses 4:6, 7.

14. Ovipuka patyi oviwa tukevelela? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

¹⁴ Mokueenda kuomuvo, ovanthu va Jeova vehole okupandula mokonda yovipuka oviwa vapewa. Etyi ova Isilayeli vayovolwa komafualali ova Egitu Pelunga Enkhuku, vaimbile nehambu, okuhivilika, nokupandula Jeova. (Êxodo 15:1-21) Hono, povipuka oviwa tuapewa, otyinene vali okunoñgonoka okuti apa katutu kamakukala vali omaluihamo. (Salmo 37:9-11; Isaías 25:8; 33:24) Nkhele soka oñgeni matukakala tyina Jeova amahanyeko onondyale mbae ambuho, atukanyingila mouye omupe wombembua, nouviuki. Tyotyili, monthiki omo matukapandula unene Jeova!—Revelação 20:1-3; 21:3, 4.

15. Oityi watokola okulinga menima 2015?

¹⁵ Mokueenda kuenima lino 2015, tukevelela nehambu ovipuka ovinyingi Jeova metuavela. Tyotyili, tupondola okumona ovitateka. Mahi katyisukisa oityi tyitumonekela, tutyii okuti Jeova kametuyekepo. (Deuteronômio 31:8; Salmos 9:9, 10) Jeova matualako okutuavela atyiho tuesukisa opo tumuumbile nekolelo. Tutokolei okutualako notyituwa tyokupandula ngomuuli Habakakuke, wapopile okuti: “Namphila omukuyu kawalingile ononthemo, omivinyu kaviavele ovinyango, nomindyambi kaviaimine, iya onofika ambuhaave ovilia; ine pamwe movityunda kamukala onongi, no nongombe; no ngotyo, ame madyihambukilwa Jeova. Mandyihambukwa na Huku yeyovo liange.” (Habacuque 3:17, 18) Mokueenda kuenima lino, tutualeiko okusokolola kovipuka oviwa tupewa na Huku, iya tulandulei etyi tyikahi mo testu yetu yenima 2015 yati: “Pandula Jeova, mokonda omunthu omuwa.”—Salmo 106:1.