Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Mû merci na Jéhovah na wara aye ti nzoni

Mû merci na Jéhovah na wara aye ti nzoni

“Mû merci na L’Éternel, teti Lo yeke nzoni.”—PS. 106:1.

1. Ngbanga ti nyen Jéhovah alingbi ti tene e mû merci na lo?

JÉHOVAH, so ayeke zo ti mungo na e “nzoni matabisi kue nga na matabisi so alingbi kue”, alingbi biani ti tene e mû merci na lo (Jacq. 1:17). Teti so lo yeke Berger so aye e, na nzoni bê, lo yeke mû na e aye kue so e yeke na bezoin ni na lege ti mitele nga na lege ti yingo (Ps. 23:1-3). Lo yeke “Ndo Ti Bata Tere ti e na Ngangu ti e,” mbilimbili na ngoi so e yeke na yâ ti kpale (Ps. 46:2). E yeke na araison mingi ti yeda na bê ti e kue na atënë ti zo ti sungo psaume so lo tene: “Mû merci na L’Éternel, teti Lo yeke nzoni; teti nzobe ti Lo angbâ lakue.”—Ps. 106:1.

Versê ti e ti ngu 2015: “Mû merci na Jéhovah, teti Lo yeke nzoni.”—Ps. 106:1

2, 3. (a) Akpale wa la ayeke si tongana e bâ na nene ni pëpe anzoni ye so e wara? (b) Ahundango ndo wa e yeke kiri tënë na ni na yâ ti article so?

2 Ngbanga ti nyen a yeke kota ye ti tene e sara tënë na ndo ti tënë ti kiringo merci so? Tongana ti so a tene kozo awe, na alango ti nda ni so azo mingi ayeke kiri singila ape (2 Tim. 3:2). Azo mingi abâ na nene ni pëpe anzoni ye so ala wara. Azo ti dengo buze ti dunia so nga na asabango so ala yeke sara, a pusu azo kutu na kutu ti gi ti wara gbâ ti aye ahon ti wara ngia na ye so ala yeke na ni. E nga kue e lingbi ti wara mara ti bibe so ayeke na lege ni ape so. Legeoko tongana ti azo ti Israël ti giriri, e lingbi ti kiri singila ape ndali ti nzoni songo so e yeke na ni na Jéhovah nga ndali ti aye ti nzoni so e wara na mbage ti lo. Wala e lingbi ti bâ aye so na nene ni ape.—Ps. 106:7, 11-13.

3 Zia e gbu nga li ti e na ndo ti ye so alingbi ti si tongana e yeke na yâ ti angangu tara. Na yâ ti angoi tongaso, tara ni alingbi hio ti hon ndo ti e na e girisa na ndo ti anzoni ye so e wara (Ps. 116:3). Tongaso, tongana nyen la e lingbi ti gi ti duti zo so ayeke kiri singila nga ti ngbâ ti sara ni? Nga, nyen la ayeke mû maboko na e ti ngbâ ti duti na nzoni bango ndo na ngoi so e yeke na yâ ti angangu tara? Zia e bâ ni.

‘O JÉHOVAH, KUSALA TI KPENE TI MO AWU MINGI’

4. Tongana nyen la e lingbi ti ngbâ lakue ti kiri singila na Jéhovah?

4 Ti tene e kiri singila na Jéhovah nga e ngbâ lakue ti sara ni, a lingbi e gi ti hinga aye so lo sara na mbage ti e na ndoye nga e gbu li ti e dä nzoni. Na ngoi so David agbu li ti lo na ndo ti gbâ ti apendere ye so Jéhovah asara, bê ti lo adö mingi.—Diko Psaume 40:6; 107:43.

5. Nyen la e lingbi ti manda na mbage ti Paul na ndo ti kiringo singila?

5 E lingbi ti manda ye mingi na mbage ti bazengele Paul na ndo ti kiringo singila. A yeke polele so lo gbu li ti lo lani na ndo ti anzoni ye so lo wara ngbanga ti so lo yeke kiri singila lakue ndali ni. Paul ahinga lani nzoni so lo yeke “zo ti zongango ndo, zo ti sarango ye ti ngangu na azo . . . nga zo ti sioni yanga.” Ni la, lo kiri singila ndali ti so atâa so ândö lo sara aye ti sioni, Nzapa nga na Christ asara nzoni bê na lo nga ala mû na lo mbeni kua. (Diko 1 Timothée 1:12-14.) Paul abâ nga na nene ni mingi amba ti lo aChrétien nga lo yeke kiri singila na Jéhovah lakue ndali ti anzoni sarango ye ti ala nga ndali ti akua so ala sara na bê ti ala kue (aPhil. 1:3-5, 7; 1 aThes. 1:2, 3). Nga, tongana Paul ayeke na yâ ti angangu kpale, lo yeke nduru ti kiri merci na Jéhovah ndali ti so amba ti lo aChrétien amû maboko na lo na ngoi so lo yeke tâ na bezoin ni (Kus. 28:15; 2 aCor. 7:5-7). Tongaso, bê ti e adö ape so Paul akpengba aChrétien, lo tene: “Ala fa singila ti bê ti ala. . . . Ala ngbâ ti gboto mê ti mba na popo ti ala na lege ti apsaume, abia ti sepelango na Nzapa, abia ti yingo so a he ni nzoni.”—aCol. 3:15-17.

GBUNGO LI NGA NA SAMBELA: AKOTA YE SO AYEKE MÛ MABOKO NA E TI NGBÂ TI MÛ MERCI

6. Nyen la mo lingbi mbilimbili ti kiri singila na Jéhovah ndali ni?

6 Tongana nyen la e lingbi ti mû nzoni tapande ti Paul ti gi ti duti na bibe ti kiri singila nga ti fa so e kiri singila? Legeoko tongana ti Paul, a lingbi e gbu li ti e na ndo ti aye so Jéhovah asara na e wani (Ps. 116:12). Mo yeke kiri tënë tongana nyen, tongana a hunda mo a tene: ‘Anzoni ye wa la Jéhovah amû na mo so mo kiri singila ndali ni?’ Mo yeke zia nzoni songo so mo yeke na ni na Jéhovah na yâ ti kiringo tënë ti mo ni? Wala mo yeke zia tënë ti pardon so mo wara ndali ti so mo yeke na mabe na sandaga ti Christ na yâ ti kiringo tënë ti mo ni? Mo yeke fa iri ti aita so amû maboko na mo na yâ ti angangu kpale na yâ ti kiringo tënë ti mo ni? Biani, mo yeke girisa pëpe ti sara tënë ti koli wala wali ti mo nga na amolenge ti mo so mo ye ala mingi. Tongana mo mû ngoi ti gbu li ti mo na ndo ti anzoni ye so Jéhovah, Babâ ti mo so aye mo mingi amû na mo, bê ti mo ayeke si na singila na ayeke pusu mo ti mû merci na Jéhovah lâ na lâ.—Diko Psaume 92:2, 3.

7. (a) Ngbanga ti nyen a lingbi e kiri singila na Jéhovah na yâ ti asambela ti e? (b) Aye ti nzoni wa la mo yeke wara tongana mo kiri singila na Jéhovah na yâ ti asambela ti mo?

7 Tongana e ngbâ ti bata na li ti e nga na bê ti e aye ti nzoni so Jéhovah asara na e, e yeke duti nduru ti sambela lo ti kiri singila na lo (Ps. 95:2; 100:4, 5). Azo mingi abâ ti ala so sambela ayeke gi senge hundango ye na Nzapa. Me, e hinga so a yeke nzere na Jéhovah tongana e kiri singila na lo ndali ti aye so e yeke na ni. Na yâ ti Bible, e yeke wara gbâ ti asambela so awakua ti Nzapa asara na lo na bê ti ala kue ti kiri singila na lo. Na popo ni mo yeke wara ti Anne na ti Ézéchias (1 Sam. 2:1-10; És. 38:9-20). Tongaso, mû tapande ti awakua be-ta-zo ti Nzapa so ayeke na bibe ti kiri singila. Sambela Jéhovah ti kiri singila na lo ndali ti aye ti nzoni so lo sara na mo (1 aThes. 5:17, 18). Mo yeke wara aye ti nzoni mingi tongana mo sara tongaso. Mo yeke wara ngangu, mo yeke kiri ti ye Jéhovah mingi nga mo yeke ga nduru mingi na lo ahon ti kozo.—Jacq. 4:8.

Anzoni ye wa la Jéhovah asara na mo so mo ye ti kiri merci na lo ndali ni? (Bâ paragraphe 6, 7)

8. Nyen la alingbi ti sara si e bâ na nene ni pëpe aye kue so Jéhovah asara ndali ti e?

8 Ngbanga ti nyen a lingbi e ngbâ ti sara hange si e girisa pëpe ti bâ na nene ni anzoni ye so Jéhovah asara na e? A yeke ngbanga ti so kozo babâ na mama ti e ayeke na bibe ti kiri singila pëpe na e kue e wara ni na peko ti ala. Gbu li ti mo: Nzapa azia kozo babâ na mama ti e, Adam na Ève, na yâ ti mbeni yaka so ayeke paradis. Lo mû na ala aye kue so ala yeke na bezoin ni, nga ala lingbi lani ti ngbâ na fini lakue lakue na yâ ti siriri (Gen. 1:28). Me ala bâ anzoni ye so na nene ni pëpe. Ala sara nzara ti wara gbâ ti aye na ye so asara si ala perdre aye kue (Gen. 3:6, 7, 17-19). Teti so e yeke na yâ ti dunia so azo ni ayeke mû merci ape, e nga kue e lingbi ti komanse ti bâ na nene ni pëpe aye kue so Jéhovah asara ndali ti e. E lingbi ti to nda ti bâ songo ti e na Jéhovah tongana mbeni mbumbuse ye. E lingbi ti bâ na nene ni pëpe pasa so e yeke na ni ti duti na popo ti sewa ti e ti aita so ayeke na yâ ti dunia kue. E lingbi ti bi tere ti e na yâ ti aye ti dunia so aga nduru ti hon awe (1 Jean 2:15-17). Ti tene mara ti ye tongaso asi na e ape, a lingbi e gbu li ti e na ndo ti anzoni ye so Jéhovah asara na e nga e kiri merci lakue na lo ndali ti pasa so e yeke na ni ti duti awakua ti lo.—Diko Psaume 27:4.

NA NGOI SO E YEKE NA YÂ TI ATARA

9. Na ngoi so e yeke na yâ ti angangu tara, ngbanga ti nyen a lingbi e gbu li ti e na ndo ti anzoni ye so e wara?

9 Tongana e yeke na bê ti kiri singila alingbi ti mû maboko na e ti hon ndo ti angangu tara. Vundu alingbi ti hon ndo ti e tongana aye achangé na yâ ti fini ti e gi hio tongaso. Na tapande, a lingbi ti si so koli wala wali ti e ayeke be-ta-zo na e ape, mbeni ngangu kobela agbu e, mbeni zo so e ye lo mingi akui wala e wara akota kpale so aga na peko ti kota pupu nga na ngu so asuku amû ndo. Na angoi tongaso, e lingbi ti wara ngangu tongana e gbu li ti e na ndo ti anzoni ye so e wara nga bê ti e ayeke dë. Zia e bâ ambeni ye so asi na ambeni ita.

10. Tongana nyen la Irina awara ye ti nzoni na dikongo anzoni ye so lo wara?

10 Irina *, so ayeke mbeni pionnier permanent na Amerika, asara mariage na mbeni ancien so aduti be-ta-zo na lo ape na so adö lo nga na amolenge azia. Nyen la amû maboko na Irina ti ngbâ ti sara na Jéhovah be-ta-zo? Lo tene: “Mbi mû merci na Jéhovah ndali ti so lo bi bê ti lo na mbi. Lâ na lâ, tongana mbi yeke diko anzoni ye so mbi wara, mbi bâ so a yeke mbeni kota pasa ti tene Babâ ti e ti yayu so ayeke bata e ahinga mbi nga aye mbi. Mbi hinga so lo yeke zia mbi lâ oko pëpe.” Atâa so Irina awara aye ti vundu mingi na yâ ti fini ti lo, ngia so lo yeke na ni angbâ ti mû maboko na lo nga lo yeke kpengba amba ti lo.

11. Nyen la amû maboko lani na Kyung-sook ti hon ndo ti ngangu kpale ti seni so lo wara?

11 Kyung-sook, so ayeke na Asie, asara kua ti pionnier legeoko na koli ti lo ahon ngu 20. Gi hio tongaso, a wara cancer ti fufu na tere ti lo na kobela ni ague na li ni mingi. A tene na lo so na yâ ti nze ota ti si na nze omene lo yeke kui. Atâa so kozo lo na koli ti lo awara akpale mingi ala yeke lani na nzoni seni. Lo tene: “Kpale ti seni so mbi wara so ayengi mbi ngangu: Mbi pensé so mbi perdre aye kue awe, nga mbeto ahon ndo ti mbi.” Nyen la amû maboko na Kyung-sook ti hon ndo ti kpale ti lo? Lo tene: “Lakue na bï kozo ti tene mbi gue ti lango, mbi yeke montê na ndo ti da ti e na mbi yeke sambela Nzapa na kota go ti kiri merci na lo ndali ti aye oku so lo sara na mbi na yâ ti lango ni. Na peko ni bê ti mbi ayeke dë, na a pusu mbi ti fa so mbi ye Jéhovah.” Tongana nyen la Kyung-sook awara aye ti nzoni na lege ti asambela ti lo so lo yeke sara lakue na bï so? Lo tene: “Mbi ga ti bâ so Jéhovah amû maboko na e na yâ ti angoi ti ngangu nga so e wara aye ti nzoni mingi na yâ ti fini ti e ahon aye ti ngangu.”

Sheryl na ita ti lo, John so lo na lo asö kuâ (Bâ paragraphe 13)

12. Tongana nyen la Jason awara dengo bê na peko ti kuâ ti wali ti lo?

12 Jason, so asara kua na yâ ti mbeni filiale na Afrika, ayeke na yâ ti kua ti ngoi kue ahon ngu 30 awe. Lo tene: “Wali ti mbi akui a sara ngu mbasambala awe, vundu alingbi fade ti hon ndo ti mbi. Tongana mbi ngbâ ti pensé gi na ndo ti aye so asi na lo na ngoi so lo yeke tirika na cancer so asara lo, ka bê ti mbi alingbi fade ti nze.” Nyen la amû maboko na Jason ti hon ndo ti kpale ti lo? Lo tene: “Na mbeni ngoi, mbi dabe ti mbi na mbeni nzoni ngoi so mbi na wali ti mbi e duti ndo oko nga mbi sambela Jéhovah ti kiri na lo merci ndali ti so mbi dabe ti mbi na ngoi ni so. Mbi bâ so bê ti mbi adë nga na peko ni mbi komanse ti kiri merci na Jéhovah lakue ndali ti so mbi yeke dabe ti mbi na anzoni ngoi tongaso. So mbi yeke kiri merci na Jéhovah amû maboko na mbi ti duti na mbeni bango ndo so ayeke nde. Vundu angbâ ti sara mbi ndali ti kuâ ti wali ti mbi, me teti so mbi kiri merci na Jéhovah ndali ti nzoni mariage so mbi sara nga ndali ti pasa so mbi yeke na ni ti voro lo na mbeni zo so aye lo mingi asara si mbi duti na nzoni bango ndo.”

“Mbi kiri singila mingi so Jéhovah ayeke Nzapa ti mbi.”—Sheryl

13. Nyen la amû lani maboko na Sheryl ti hon ndo ti vundu ti lo na ngoi so lo girisa mingi ti asewa ti lo?

13 Na hunzingo ti ngu 2013, na ngoi ti mbeni kota ngu so apika na pupu na kodoro ti Philippines, Sheryl, so ayeke lani gi na ngu 13 na ngoi ni so, aperdre mingi ti aye ti lo. Lo tene: “Da ti e abuba nga mbi girisa mingi ti asewa ti mbi.” Kota ngu so apika so afâ Babâ na mama ti lo nga na aita ti lo ota. Nyen la amû maboko na Sheryl ti gbu ngangu na yâ ti ye ti vundu so sân ti tene bê ti lo anze? Lo yeke kiri singila lakue na Jéhovah ndali ti so lo gbu li ti lo na ndo ti anzoni ye kue so Jéhovah asara na lo. Sheryl atene: “Mbi bâ aye kue so aita asara ti dë bê ti aita so ayeke na bezoin ti tene a mû maboko na ala nga ti tene a kpengba ala. Mbi hinga lani so aita na yâ ti dunia kue ayeke sambela ndali ti mbi.” Lo tene nga lo tene: “Mbi kiri singila mingi so Jéhovah ayeke Nzapa ti mbi. Lo yeke mû lakue na e aye so e yeke na bezoin ni.” Biani, tongana e ye ti tene vundu ahon ndo ti e ape, a lingbi e gbu li ti e na ndo ti anzoni ye so Jéhovah asara na e. Tongana e kiri singila ndali ti anzoni ye ni so, a yeke mû maboko na e ti hon ndo ti akpale kue so e lingbi ti wara.—aÉph. 5:20; diko aPhilippien 4:6, 7.

‘FADE MBI DUTI NA NGIA NA YÂ JÉHOVAH’

14. Pendere ye wa la e yeke ku ni? (Bâ foto so ayeke na tongo nda ti article ni.)

14 Na yâ ti mbaï ti awakua ti Jéhovah, ala yeke na ngia ndali ti anzoni ye so Jéhovah asara na ala. Na tapande, na peko ti so Jéhovah asö azo ti Israël na maboko ti Pharaon na aturugu ti lo na Ngu-Bengba, ala fa ngia ti bê ti ala na yâ ti abia so ala he ti gonda na Jéhovah nga ti kiri singila na lo (Ex. 15:1-21). Laso, mbeni ye ti nzoni so e bâ ni na nene ni mingi ayeke so e hinga so a yeke zi e ande na yâ ti aye kue so asara si e yeke bâ pasi na e yeke na vundu (Ps. 37:9-11; És. 25:8; 33:24). Tara ti bâ ngia so e yeke wara ande na ngoi so Jéhovah ayeke neka awato ti lo kue nga lo yeke yamba e na yâ ti mbeni fini dunia so siriri na mbilimbili ayeke na yâ ni. A yeke duti ande biani mbeni ngoi so e yeke kiri singila mingi na Jéhovah.—Apoc. 20:1-3; 21:3, 4.

15. Nyen la mo leke na bê ti mo ti ngbâ ti sara na yâ ti ngu 2015?

15 E yeke ku kungo ti wara gbâ ti anzoni ye so Jéhovah ayeke mû na e na lege ti yingo na yâ ti ngu 2015 so. E lingbi nga ti wara ambeni tara. Atâa ye wa la alingbi ti si, e hinga so Jéhovah ayeke zia e lâ oko ape (Deut. 31:8; Ps. 9:10, 11). Lo yeke ngbâ lakue ti mû na e ye kue so e yeke na bezoin ni ti sara na lo be-ta-zo. Tongaso, zia e leke na bê ti e ti ngbâ ti duti na mara ti bibe ti prophète Habakuk so lo tene: “Fade keke ti figue ambumba pëpe, vigne alë pëpe; na lê ti olive ayeke pëpe, na yaka alë le-kobe pëpe. Fade akete nyama ti kundu ayeke na yangbo pëpe, na akota nyama ti kundu ayeke na yâ da ti ala pëpe. Kamême, fade mbi duti na ngia na yâ L’Éternel, fade mbi sara ngia na yâ Nzapa ti salut ti mbi.” (Hab. 3:17, 18). Na yâ ti ngu so ayeke ga, zia e gbu li ti e na ndo ti anzoni ye so Jéhovah asara na e nga e sara ye alingbi na wango so e wara na yâ ti versê ti ngu 2015, so atene: “Mû merci na Jéhovah, teti Lo yeke nzoni.”—Ps. 106:1.

^ par. 10 A changé ambeni iri so ayeke na yâ ti article so.