Yani kulokufunako

Yani kulokucuketfwe

Bonga Jehova Futsi Utfole Tibusiso

Bonga Jehova Futsi Utfole Tibusiso

“Bongani [Jehova] ngobe muhle.”HLA. 106:1.

1. Kungani Jehova akufanele kubongwa?

JEHOVA, longuMuphi wato “tonkhe tipho letinhle naletiphelele,” ukufanele kubongwa. (Jak. 1:17) Njengobe anguMelusi wetfu lonelutsandvo, utinakekela ngemusa tonkhe tidzingo tetfu tenyama naletitsintsa buhlobo betfu naye. (Hla. 23:1-3) ‘Usiphephelo setfu nemandla etfu’—ikakhulukati etikhatsini tebumatima! (Hla. 46:1) Ngako sinetizatfu letinyenti tekuvumelana nemhlabeli lowabhala watsi: “Bongani [Jehova] ngobe muhle, nemusa wakhe ume kuze kube phakadze.”Hla. 106:1.

Umbhalo wetfu wemnyaka wa-2015 utsi: “Bongani [Jehova] ngobe muhle.”Tihlabelelo 106:1

2, 3. (a) Kuyingoti ngani kutitsatsa kamelula tibusiso lesinato? (b) Ngumiphi imibuto lesitawucoca ngayo kulesihloko?

2 Kubaluleke ngani kutsi sicabangisise ngalendzaba yekubonga? Njengobe kwabiketelwa, kungabongi kwebantfu sekwandzile kulamalanga ekugcina. (2 Thim. 3:2) Bantfu labanyenti batitsatsa kamelula tibusiso labanato. Njengobe tigidzi tebantfu tihungwe tekutsengiselana netekukhangisa, tihlale tifuna tintfo letinyenti esikhundleni sekutsi tenetiseke ngaloko letinako. Natsi ungasingena lomoya wekungabongi. Njengema-Israyeli asendvulo, natsi singatitfola sesibantfu labangabongi futsi sesibutsatsa kamelula buhlobo betfu lobuligugu naJehova kanye netibusiso lasiniketa tona.Hla. 106:7, 11-13.

3 Cabanga nangaloko lokungenteka nasibhekene nekuvivinywa lokumatima. Etikhatsini letinjalo, singatitfola sesikhatsateke kakhulu bese siyatikhohlwa tibusiso lesinato. (Hla. 116:3) Ngako-ke, singahlala njani sibantfu lababongako? Yini letasisita kutsi sihlale sinembono lomuhle ngisho nobe sibhekene nekuvivinywa lokumatima? Ase sibone.

“SIMAKADZE . . . TIMANGALISO LOSENTELE TONA TINYENTI”

4. Yini lesingayenta kute sihlale sibantfu lababongako?

4 Kuze sihlale sibantfu lababongako, kufanele sitibone tibusiso Jehova lasinikete tona futsi sizindle ngato bese sicabangisisa ngetento takhe telutsandvo. Ngesikhatsi umhlabeli enta njalo, kwammangalisa kubona tintfo letinyenti letinhle Jehova labetentile.Fundza Tihlabelelo 40:5; 107:43.

5. Yini lesingayifundza kumphostoli Pawula mayelana nekubonga?

5 Kunyenti lesingakufundza kumphostoli Pawula mayelana nekubonga. Asingabati kutsi abezindla ngetibusiso labenato ngobe abehlale abonga Nkulunkulu ngenhlitiyo yonkhe. Pawula bekati kahle kutsi ekucaleni ‘abehlambalata, ahlupha labanye futsi edzelela.’ Ngako wabonga ngekutsi nanobe ekucaleni bekenta lokubi, Nkulunkulu naKhristu bambonisa umusa futsi bamphatsisa umsebenti lobalulekile. (Fundza 1 Thimothi 1:12-14.) Pawula abewahlonipha kakhulu lamanye emaKhristu futsi abehlale ambonga Jehova ngebuntfu bawo lobuhle nangemsebenti wawo wekwetsembeka. (Fil. 1:3-5, 7; 1 Thes. 1:2, 3) Nakahlangabetana netimo letimatima, Pawula abehlale ambonga Jehova ngelusito lobelufika ngesikhatsi labelutfola kubazalwane bakhe. (Imis. 28:15; 2 Khor. 7:5-7) Akumangalisi-ke kutsi Pawula wakhutsata emaKhristu watsi: ‘Banini ngulababongako . . . , nikhutsatane ngetihlabelelo, ngetingoma tekudvumisa, ngekuhlabela tingoma tekukhonta Nkulunkulu ngekubonga.’Khol. 3:15-17.

KUZINDLA NEKUTHANTAZA KUNGASISITA KUTSI SIHLALE SIBONGA

6. Yini lombonga kakhulu ngayo Jehova?

6 Singasilingisa njani sibonelo saPawula lesihle endzabeni yekubonga? NjengaPawula, kufanele sizindle ngaloko Jehova lasentele kona. (Hla. 116:12) Bewungaphendvula njani kube bewungabutwa umbuto lotsi, ‘Ngutiphi tibusiso lombonga ngato Jehova?’ Bewungabubala yini buhlobo lobuligugu lonabo naye? Nobe intsetselelo loyitfola ngesizatfu sekuba nekukholwa emhlatjelweni waKhristu loyinhlawulo? Bewungabasho yini ngemagama bazalwane nabodzadze labakusita ngesikhatsi ubhekene netimo letimatima? Asingabati kutsi bewungeke ukhohlwe kubala umuntfu lomtsandzako loshade naye nobe bantfwana bakho. Kutinika sikhatsi sekuzindla ngetibusiso letinjalo letivela kuJehova, longuBabe wakho lonelutsandvo, kutawenta inhlitiyo yakho igcwale injabulo futsi kukukhutsate kutsi umbonge malanga onkhe.Fundza Tihlabelelo 92:1, 2.

7. (a) Kungani kufanele sithantaze imithantazo yekubonga? (b) Utawuzuza njani nangabe usho emavi ekubonga emithantazweni yakho?

7 Nangabe sihlale sicabanga ngetibusiso lesinato, sitawuthantaza kuJehova futsi simbonge. (Hla. 95:2; 100:4, 5) Bantfu labanyenti bacabanga kutsi umthantazo umane nje uyindlela yekucela lokutsite kuNkulunkulu. Kodvwa tsine siyati kutsi Jehova uyajabula nasimbonga ngetintfo lasiphe tona. LiBhayibheli licuketse imithantazo leminyenti yekubonga letsintsa inhlitiyo, lefaka ekhatsi umthantazo waHana newaHezekiya. (1 Sam. 2:1-10; Isa. 38:9-20) Kufanele ulingise letinceku letetsembekile letakhombisa kubonga. Thantaza ubonge Jehova ngetibusiso lakunike tona. (1 Thes. 5:17, 18) Tinyenti kakhulu tintfo lotatizuza nawenta njalo. Utawujabula, lutsandvo lwakho ngaJehova lukhule futsi usondzele kakhulu kuye.Jak. 4:8.

Ngutiphi tibusiso lombonga ngato Jehova? (Fundza sigaba 6 na-7)

8. Yini lengabangela kutsi sitikhohlwe tonkhe tintfo Jehova lasentele tona?

8 Kungani kufanele sicaphele ingoti yekungabongi ngebuhle baJehova? Kungobe kungabongi sakuzuza njengelifa kubatali betfu bekucala. Cabanga ngaloku: Bo-Adamu na-Eva bebahlala ensimini lelipharadisi. Tonkhe tidzingo tabo betinakekelwa futsi bebanelitsemba lekuphila phakadze ngekuthula. (Gen. 1:28) Kodvwa abazange bakhombise kubonga ngetibusiso lebebanato. Bebanebugovu futsi bafuna lokunye lokunyenti. Ngaleso sizatfu, balahlekelwa nguko konkhe labebanako. (Gen. 3:6, 7, 17-19) Njengobe siphila nebantfu labangabongi, natsi singatitfola sesikukhohlwe konkhe loko Jehova lasentele kona. Singacala kubutsatsa kamelula buhlobo betfu naye. Singalibukela phansi lilungelo lesinalo lekuba yincenye yebazalwane labasemhlabeni wonkhe. Singatikhandza sesinake tintfo talelive letitawendlula ngekushesha. (1 Joh. 2:15-17) Kute sikubalekele loko, kufanele sizindle ngetibusiso lesinato futsi sihlale simbonga Jehova ngelilungelo lesinalo lekuba bantfu bakhe.Fundza Tihlabelelo 27:4.

NAWUBHEKENE NELUVIVINYO

9. Nasibhekene nekuvivinywa lokumatima, kungani kufanele sicabange ngetibusiso lesinato?

9 Kuba bantfu lababongako kungasisita kutsi sibeketelele kuvivinywa lokumatima. Singahle sitive siphelelwa ngemandla nangabe sibhekene netimo letishintja kuphila, letifaka ekhatsi kungetsembeki kwemuntfu lesishade naye, sifo lesibeka kuphila engotini, kushonelwa ngumuntfu lesimtsandzako nobe imiphumela lebuhlungu yesehlakalo semvelo. Etikhatsini letinjalo, kucabanga ngetibusiso lesinato kutasidvudvuta futsi kusicinise. Cabanga nganati tindzaba tekuphila letenteka mbamba.

10. Irina uzuze njani ngekubala tibusiso takhe?

10 Irina *, lolihlahlandlela lelivamile eNyakatfo yeMelika, bekashade nemzalwane longulomdzala ebandleni longazange etsembeke kuye futsi wamshiya yena nebantfwana bakhe. Yini leyasita Irina kutsi achubeke akhonta Jehova ngekwetsembeka? Utsi: “Ngimbonga kakhulu Jehova ngekungikhatsalela. Kubala tibusiso tami lilanga ngalinye kungisite ngabona kutsi kulilungelo lelikhulu kwatiwa nguBabe wetfu wasezulwini lonakekelanako nekutsandvwa nguye. Ngiyati kutsi akayuze angishiye.” Nanobe Irina abhekana netimo letinyenti letibuhlungu ekuphileni kwakhe, kuhlale ajabulile kumcinisa kakhulu futsi usikhutsato nakulabanye.

11. Yini leyasita Kyung-sook kutsi abeketelele sifo lesibeka kuphila kwakhe engotini?

11 Kyung-sook, lohlala e-Asia, abelihlahlandlela nendvodza yakhe iminyaka lengetulu kwalengu-20. Kwatsi kungakalindzeleki, kwatfolakala kutsi unemdlavuza weliphaphu futsi watjelwa kutsi usalelwe tinyanga letintsatfu kuya kuletisitfupha aphila. Nanobe yena nendvodza yakhe bebake babhekana nekuvivinywa lokunyenti, bebahlale bacabanga kutsi baphilile. Kyung-sook watsi: “Lendzaba yangikhatsata kakhulu. Ngeva shengatsi ngilahlekelwe ngiko konkhe lenginako futsi bengesaba kakhulu.” Yini leyamsita kutsi abeketelele lesimo? Utsi: “Onkhe emalanga ngaphambi kwekutsi ngilale, ngenyukela eluphahleni lwendlu yetfu futsi ngithantaze ngelivi lelivakalako ngibonge ngetintfo letisihlanu letingijabulisile ngalelo langa. Ngemuva kwaloko ngiyadvudvuteka, bese ngiveta indlela lengimtsandza ngayo Jehova.” Kyung-sook usitakele njani kulemithantazo layenta ebusuku? Utsi: “Ngibonile kutsi Jehova uyasisekela etikhatsini letimatima nekutsi tinyenti kakhulu tibusiso lesititfolako ekuphileni naticatsaniswa nekuvivinywa lesibhekana nako.”

UnaJohn, umnakabo lowasindza (Fundza sigaba 13)

12. Jason wadvudvuteka njani ngemuva kwekushonelwa ngumfati wakhe?

12 Jason, lokhonta kulelinye lihhovisi leligatja lelise-Afrika, sewube semsebentini wasikhatsi sonkhe iminyaka lengetulu kwalengu-30. Utsi: “Eminyakeni lesikhombisa leyendlulile, ngashonelwa ngumfati wami futsi ngiva buhlungu kakhulu. Nangingacabanga ngaloko labebhekene nako ngesikhatsi alwisana nemdlavuza, ngingakhatsateka kakhulu.” Yini lesite Jason kutsi abeketelele lesimo? Utsi: “Ngalelinye lilanga, ngakhumbula sikhatsi lesimnandzi lebengibe naso nemfati wami futsi ngathantaza kuJehova ngabonga ngaso. Ngativa ngincono futsi ngemuva kwaloko besengihlale ngimbonga Jehova ngaletikhatsi letimnandzi lebengitikhumbula. Kuba ngumuntfu lobongako kungisite kakhulu ekuphileni. Ngisabuva buhlungu bekushonelwa kodvwa kubonga Jehova ngemshado lojabulisako lebenginawo kanye nelilungelo lekumkhonta nginemuntfu lomtsandza ngalokujulile, kuyente yaba ncono imphilo yami.”

“Ngibonga kakhulu ngekutsi Jehova unguNkulunkulu wami.”—Sheryl

13. Yini leyasita Sheryl kutsi abeketelele kushonelwa ngemalunga emndeni wakubo lamanyenti?

13 Ngesikhatsi Siphepho Lesikhulu lokutsiwa nguHaiyan, sigadla indzawo lesekhatsi nePhilippines ngasekupheleni kwa-2013, Sheryl lobekaneminyaka lengu-13 budzala ngaleso sikhatsi, walahlekelwa cishe nguko konkhe labenako. Watsi: “Ngalahlekelwa likhaya lakitsi nemalunga emndeni lamanyenti.” Uyise nenina kanye nebantfwana bakubo labatsatfu babulawa ngulesiphepho lesinemandla. Yini lesite Sheryl kutsi abhekane nalesimo lesimatima ngaphandle kwekuphelelwa yinjabulo? Usitwe kuba ngumuntfu lobongako nekuhlale akhumbula tibusiso lanato. Uchubeka atsi: “Ngakubona konkhe lokwentiwa bazalwane nabodzadze kute badvudvute futsi bakhutsate labo labebadzinga lusito. Bengati kutsi bazalwane emhlabeni wonkhe bayangithantazela.” Wengeta watsi: “Ngibonga kakhulu ngekutsi Jehova unguNkulunkulu wami. Uhlale asinika tintfo lesitidzingako.” Kuyacaca kutsi nasikhombisa kubonga ngetibusiso lesinato, ngeke sincotjwe buhlungu. Kuba ngulababongako kuyasisita kutsi sichubeke sibeketelela nobe ngusiphi simo lesibuhlungu lesingabhekana naso.Ef. 5:20; fundza Filiphi 4:6, 7.

“NGITAWUJABULA NGASIMAKADZE”

14. Nguliphi litsemba lelijabulisako lesililindzele? (Buka sitfombe lesisekucaleni kwalesihloko.)

14 Kusukela kadzeni, bantfu baJehova bebasolo bajabula ngetibusiso labanato. Nasi sibonelo: Ngemuva kwekukhululwa kuFaro nemabutfo akhe eLwandle Lolubovu, ema-Israyeli akhombisa injabulo yawo ngekuhlabela tingoma tekudvumisa netekubonga. (Eks. 15:1-21) Lamuhla, lesinye sibusiso lesiligugu lesinaso, litsemba lekukhululwa etintfweni letisibangela buhlungu nekucindzeteleka. (Hla. 37:9-11; Isa. 25:8; 33:24) Cabanga ngendlela lesitawutiva ngayo lapho Jehova abhubhisa tonkhe titsa takhe futsi asemukela emhlabeni lomusha lonekuthula nekulunga. Lelo kutawuba lilanga lekubonga sibili!Semb. 20:1-3; 21:3, 4.

15. Yini lotimisele kuyenta kulomnyaka wa-2015?

15 Sibuke embili ekutfoleni tibusiso letinyenti letivela kuJehova kulomnyaka wa-2015. Kuliciniso kutsi singahle sibhekane nekuvivinywa. Siyati kutsi kunome ngabe yini lesingabhekana nayo, Jehova ngeke asishiye. (Dut. 31:8; Hla. 9:9, 10) Utawuchubeka asinika tintfo lesitidzingako kute simkhonte ngekwetsembeka. Ngako-ke shengatsi singatimisela kulondvolota simo sengcondvo lesifana nesemphrofethi Habakhuki lowatsi: “Nome sihlahla semkhiwa singahlumi, nemagelebisi kute esihlahleni semvini, nome umncumo ungatseli, nemasimi angasatitseli tivuno, nome sekute timvu esibayeni, netinkhomo sekute esibayeni, noko ngitawujabula ngaSimakadze, ngijabulele Nkulunkulu, uMsindzisi wami.” (Hab. 3:17, 18) Kulomnyaka, shengatsi singahlale sikhumbula tibusiso tetfu futsi sitimisele kulandzela seluleko lesisembhalweni wemnyaka wa-2015 lesitsi: “Bongani [Jehova] ngobe muhle.”Hla. 106:1.

^ sig. 10 Lamanye emabito kulesihloko ashintjiwe.