Skip to content

Al lo konteni

Imit kouraz ek disernman Zezi

Imit kouraz ek disernman Zezi

“Zot kontan li, menm si zot pa’n zanmen war li, e menm si zot pa war li aprezan, zot krwar dan li.”1 PYER 1:8.

1, 2. (a) Ki mannyer nou kapab ganny sove? (b) Kwa ki kapab ed nou pour reste lo sa semen pandan nou vwayaz pour ganny sove?

KAN nou vin en disip Kris nou konmans en vwayaz. Sa vwayaz i kapab fer nou ganny lavi lo later oubyen dan lesyel. Zezi ti dir: “Me sa ki reste fidel ziska lafen [lafen son lavi la konmela oubyen lafen sa move lemonn] pou ganny sove.” (Mat. 24:13) Si nou reste fidel lo sa semen nou pou kapab ganny sove. Me, diran sa vwayaz nou bezwen veye ki nou pa ganny distrer oubyen perdi. (1 Zan 2:15-17) Ki mannyer nou kapab reste lo sa semen pandan nou vwayaz?

2 Zezi, ki nou gid, in kit en bon legzanp. Son vwayaz in ganny ekrir dan Labib. Kan nou etidye son resi nou aprann ki kalite dimoun Zezi i ete. Nou pou kapab kontan li e demontre lafwa dan li. (Lir 1 Pyer 1:8, 9. *) Rapel ki zapot Pyer  ti dir ki Zezi in kit en bon legzanp pour nou swiv byen. (1 Pyer 2:21) Si nou swiv byen son legzanp nou pou ganny ‘rekonpanse’ nou lafwa, setadir delivrans. * Dan sa lartik avan, nou’n diskit lo ki mannyer nou kapab imit legzanp Zezi par demontre limilite ek ladouser. Aprezan annou vwar ki mannyer nou kapab swiv son legzanp par demontre kouraz ek disernman.

ZEZI I KOURAZE

3. Ki savedir kouraz e ki mannyer nou kapab devlop li?

3 Kouraz i sa santiman ki kapab donn nou lafors pour andir bann difikilte. Annan kouraz i osi kapab ganny dekrir konman “andire kan pe fer fas avek difikilte,” “defann sa ki byen” e “fer fas avek soufrans avek dinyite oubyen lafwa.” Kouraz i mars ansanm avek lakrent, lespwar ek lanmour. Ki mannyer sa? Lakrent pour Bondye i donn nou kouraz pour pa les lafreyer zonm domin nou. (1 Sam. 11:7; Prov. 29:25) Vre lespwar i ed nou pour vwar pli lwen ki nou bann leprev e pour get lavenir avek konfyans. (Ps. 27:14) Lanmour kot nou met lentere lezot avan sa ki pour nou i pous nou pour demontre kouraz menm si i kapab kout nou nou lavi. (Zan 15:13) Nou ganny kouraz ler nou met konfyans dan Bondye e swiv legzanp son Garson.Ps. 28:7.

4. Ki mannyer Zezi ti demontre kouraz “parmi bann profeser” dan tanp? (Vwar portre lo paz 10.)

4 Menm kan i ti en garson 12 an Zezi ti annan sa kouraz pour defann sa ki byen. Remarke ki ti arive kan Zezi ti “dan tanp . . . pe asize parmi bann profeser.” (Lir Lik 2:41-47.) Sa bann profeser ti konn byen Lalwa Moiz e osi tradisyon bann Zwif. Sa bann tradisyon ti fer li difisil pour obeir Lalwa. Me Zezi pa ti per e reste trankil, o kontrer i ti pe “kestyonn zot.” Sirman i pa ti pe demann bann kestyon ki en manrmay kirye i kontan demande. Nou kapab mazinen ki Zezi ti pe demann bann kestyon ki fer reflesir e sa ti fer sa bann profeser port byen latansyon. Si bann profeser ti esey trik Zezi par demann li bann kestyon ki ti pou promot bann deba, zot pa ti reisi. Tou dimoun ki ti pe ekoute, ensi bann profeser, zot ti “etonnen par son lentelizans ek son repons.” San dout, son bann larepons ti defann laverite dan Parol Bondye.

5. Dan ki fason Zezi ti demontre kouraz pandan son minister?

5 Pandan son minister Zezi ti demontre kouraz dan plizyer fason. Avek kouraz i ti demanti bann sef relizye ki ti pe anbet bann dimoun avek zot bann fo lansennyman. (Mat. 23:13-36) I pa ti les lenfliyans sa lemonn kontamin li. (Zan 16:33) I ti kontinyen prese malgre presyon sorti kot bann opozan. (Zan 5:15-18; 7:14) De fwa, i ti netway tanp par sas bann ki ti pe sali vre ladorasyon laba.Mat. 21:12, 13; Zan 2:14-17.

6. Ki mannyer Zezi ti demontre kouraz lo dernyen zour son lavi lo later?

6 Nou lafwa i vin pli for kan nou vwar kouraz Zezi ler i ti dan soufrans. Annou vwar sa kouraz ki i ti demontre dernyen zour son lavi. I ti konnen ki ti pou arive ler i ganny trai. Me pourtan, zour Lapak, Zezi ti dir Zida: “Sa ki ou annan pour fer, fer li vit.” (Zan 13:21-27) Dan zarden Zetsemane, san okenn lafreyer Zezi ti  idantifye son lekor avek bann solda ki ti vin aret li. Menm si son prop lavi ti an danze i ti defann son bann disip. (Zan 18:1-8) Kan i ti pe ganny kestyonnen dan Sannedren, avek kouraz i ti dir ki i Kris e Garson Bondye, menm si i ti konnen ki gran pret ti pe rod en leskiz pour touy li. (Mark 14:60-65) Zezi ti fidelman gard son lentegrite ziska lanmor lo en poto. Avan son dernyen souf i ti kriye: “Tou in akonpli!”Zan 19:28-30.

IMIT KOURAZ ZEZI

7. Si ou en zenn, ki mannyer ou santi pour port non Zeova e ki mannyer ou kapab montre ki ou kouraze?

7 Ki mannyer nou kapab imit Zezi par demontre kouraz? Kot lekol. Zenn, zot montre ki zot kouraze kan zot pare pour fer konnen ki zot Temwen pour Zeova, menm si sa i kapab fer zot ganny sikannen avek zot bann kanmarad lekol oubyen lezot. Sa pou montre ki zot fyer pour port non Zeova. (Lir Psonm 86:12. *) Lezot i kapab met presyon lo zot pour zot krwar dan evolisyon. Me zot annan bon rezon pour annan konfyans dan zot krwayans lo kreasyon baze lo Labib. Zot kapab servi sa brosir The Origin of Life—Five Questions Worth Asking pour donn en larepons konvenkan bann ki anvi konn “leksplikasyon konsernan lesperans ki dan” zot. (1 Pyer 3:15) Apre zot pou ganny sa satisfaksyon lefet ki zot konnen ki zot in defann laverite konsernan Parol Bondye.

8. Ki rezon nou annan pour pres avek lasirans?

8 Dan nou minister. Konman bann vre Kretyen, nou bezwen “koz avek lasirans, e ranpli avek konfyans dan Senyer.” (Akt 14:3) Ki rezon nou annan pour pres avek lasirans oubyen kouraz? Nou konnen ki sa ki nou prese i laverite akoz i baze lo Labib. (Zan 17:17) Nou rekonnet ki “nou pe travay ansanm avek Bondye” e nou annan lafors lespri sen. (2 Kor. 6:1; Akt 4:31) Nou konpran ki ler nou pres avek devouman nou demontre nou devosyon anver Zeova e lanmour pour nou prosen. (Mat. 22:37-39) Ranpli avek kouraz nou pa pou reste trankil. O kontrer, nou determinen pour devwal bann mansonz ki bann larelizyon i fannen ki fer dimoun pa vwar laverite. (2 Kor. 4:4) Nou pou persevere pour pres sa bon nouvel malgre ki dimoun pa enterese, sikann oubyen opoz nou.1 Tesa. 2:1,2.

9. Ki mannyer nou kapab montre kouraz kan nou pe fer fas avek soufrans?

9 Kan nou pe fer fas avek soufrans. Ler nou annan konfyans dan Bondye sa i donn nou lafwa ek kouraz pour fer fas avek difikilte. Si en dimoun ki nou kontan i mor, nou sagren, me nou pa perdi lespwar. Nou met nou konfyans dan “Bondye ki touzour donn konsolasyon” ek lafors. (2 Kor. 1:3, 4; 1 Tesa. 4:13) Si nou fer fas avek bann maladi grav oubyen ganny dimal, nou kapab soufer me nou pa fer konpromi. Nou refiz okenn tretman ki pa annakor avek bann prensip Labib. (Akt 15:28, 29) Si nou tonm dan depresyon, i kapab ki “nou leker i kondann nou,” me akoz nou annan konfyans dan Bondye ki “pre avek sa bann ki annan leker brize” nou pa bes lebra. *1 Zan 3:19, 20; Ps. 34:18.

 ZEZI I ANNAN DISERNMAN

10. Ki savedir disernman e ki mannyer bann adorater Zeova ki annan disernman i koze e azir?

10 Disernman i sa abilite pour konpran diferans ant sa ki byen ek sa ki mal e apre swazir pour fer sa ki byen. (Ebr. 5:14) I ganny defini konman “sa abilite pour rann bon zizman dan bann keksoz spirityel.” En adorater Zeova ki annan disernman i koz e azir dan en fason ki fer plezir Bondye. En dimoun koumsa i swazir bann parol ki pou ed lezot dan plas bles zot. (Prov. 11:12, 13) I “pa ankoler vitman.” (Prov. 14:29) I “mars drwat devan,” setadir i swazir pour fer sa ki byen tou dilon son lavi. (Prov. 15:21) Ki mannyer nou kapab devlop disernman? Nou bezwen etidye Parol Bondye e aplik sa ki nou aprann. (Prov. 2:1-5, 10, 11) I ti a byen si nou egzamin legzanp Zezi, sa zonm ki ti annan plis disernman ki’n deza viv lo later.

11. Ki mannyer Zezi ti demontre disernman dan son fason koze?

11 Zezi ti demontre disernman dan tou sa ki i ti dir e fer. Dan son fason koze. I ti servi bon zizman ler i ti pres sa bon nouvel par swazir “bann parol ekstraordiner” ki ti enpresyonn bann ki ti pe ekoute. (Lik 4:22; Mat. 7:28) I ti souvandfwa servi Parol Bondye par lir, sit oubyen refer avek sa verse apropriye pour fer resorti son pwen. (Mat. 4:4, 7, 10; 12:1-5; Lik 4:16-21) Zezi ti osi eksplik Lekritir dan en fason ki ti tous leker bann ki ti ekout li. Apre son rezireksyon kan i ti pe koz avek de parmi son bann disip lo semen pour al Emais, i ti “eksplik zot sa ki Lekritir in dir lo son size.” Pli tar bann disip ti dir: “Pa i vre ki ou ti a krwar ki ti annan en dife ki ti pe brile anndan nou . . . kan i ti pe eksplik nou Lekritir?”Lik 24:27, 32.

12, 13. Ki legzanp ki montre ki Zezi pa ti ankoler vitman e ki i ti rezonnab?

12 Dan son santiman ek latitid. Disernman ti ed Zezi pour kontrol son santiman ki ti fer li “pa ankoler vitman.” (Prov. 16:32) I ti en dimoun ‘dous.’ (Mat. 11:29) I ti touzour annan pasyans avek son bann disip malgre zot defo. (Mark 14:34-38; Lik 22:24-27) I ti reste kalm menm ler i ti ganny trete dan en fason enzis.1 Pyer 2:23.

13 Disernman ti osi ed Zezi pour rezonnab. I ti vwar prensip par deryer Lalwa Moiz e sa ti annan en lefe lo lafason ki i ti tret lezot. Annou pran par egzanp sa resi dan Mark 5:25-34. (Lir.) En madanm ki ti ganny lemorazi ti rod en fason pour li pas atraver en lafoul pour tous lenz Zezi pour li ganny geri. Dapre Lalwa i ti enpir alor i ti napa drwa tous okenn dimoun. (Lev. 15:25-27) Me Zezi pa ti koriz li akoz i ti’n tous son lenz parski i ti konnen ki “konpasyon ek fidelite” i form parti “sa ki pli enportan dan Lalwa.” (Mat. 23:23) O kontrer, zantiman i ti dir: “Ma-fiy ou lafwa in sov ou, al an-pe, e ganny delivre avek ou maladi.” Pa i tousan ki disernman Zezi ti pous li pour demontre labonte!

14. Ki Zezi ti deside fer dan son lavi e ki mannyer i ti reste lo sa semen?

14 Dan son fason viv. Zezi ti demontre disernman par swazir pour toultan fer sa ki byen dan son lavi. I ti fer tou pour pres sa bon nouvel e fer sa son travay prensipal. (Lik 4:43) Zezi ti reste lo sa bon semen par fer bann desizyon ki ti permet li reste konsantre lo sa travay ziska ki i ti arive fini. I ti fer sa bon desizyon pour viv en lavi senp pour ki i kapab servi son letan ek lenerzi pour akonpli son minister. (Lik 9:58) I ti rekonnet sa nesesite pour donn en formasyon son bann disip  pour zot kontinyen fer sa travay menm apre son lanmor. (Lik 10:1-12; Zan 14:12) I ti promet son bann disip ki i ti pou kontinyen ed zot dan sa travay “ziska lafen.”Mat. 28:19, 20.

IMIT DISERNMAN ZEZI

Servi disernman pour konn lentere bann dimoun e swazir bann parol apropriye dapre sa ki zot bezwen (Vwar paragraf 15)

15. Ki mannyer nou kapab demontre disernman dan nou fason koze?

15 Annou vwar en lot fason ki nou kapab imit Zezi. Dan nou fason koze. Ler nou pe koz avek nou bann frer ek ser nou servi bann mo ki batir olye detri. (Efe. 4:29) Kan nou koz lo Rwayonm Bondye avek lezot nou devret koz dan en fason “agreab.” (Kol. 4:6) Nou esey konn bezwen ek lentere sak met lakour e servi bann mo ki apropriye. Pa bliye ki bann parol agreab i kapab fer bann dimoun ekoute e menm tous zot leker. An plis, kan nou eksplik nou krwayans nou servi Labib sak fwa i posib pour fer li akoz Parol Bondye i sa lotorite. Nou rekonnet ki mesaz Labib i pli pwisan ki tou sa ki nou kapab dir.Ebr. 4:12.

16, 17. (a) Ki mannyer nou kapab montre ki nou pa ankoler vitman e ki nou rezonnab? (b) Ki mannyer nou kapab reste konsantre lo nou minister?

16 Par nou bann santiman ek latitid. Disernman i permet nou pour kontrol nou santiman e fer nou “pran letan . . . avan pran lakoler.” (Zak 1:19) Kan lezot i ofans nou, nou esey konpran kwa ki’n fer zot dir oubyen fer en tel keksoz. Sa i kapab fer nou lakoler pase e ed nou pour “les pase en lofans.” (Prov. 19:11) Disernman i osi ed nou pour vin rezonnab. Alor nou esey vin realistik dan sa ki nou ekspekte avek nou bann frer ek ser e mazinen ki zot kapab pe fer fas avek bann difikilte ki nou pa vreman konpran. Nou devret pare pour ekout zot lopinyon e kan i apropriye aksepte zot pwennvi.Fili. 4:5NW.

17 Dan nou fason viv. Konman bann disip Zezi, nou rekonnet ki napa en pli gran privilez ki pour pres sa bon nouvel. Nou reste lo sa semen ler nou fer bann desizyon ki permet nou pour reste konsantre lo nou minister. Nou swazir pour gard bann keksoz spirityel dan premye plas e annan en lavi senp pour ki nou kapab fer nou mye dan predikasyon, sa travay pli enportan avan ki lafen i vini.Mat. 6:33; 24:14.

18. Ki mannyer nou kapab reste konsantre lo nou vwayaz pour ganny sove e ki ou devret determinen pour fer?

18 Eski pa in en plezir pour egzamin serten zoli kalite ki Zezi i annan? Pa i ti pou anmenn bokou byenfe si nou ti etidye son bann lezot kalite e aprann ki mannyer nou kapab pli byen imit li! Alor, annou reste determinen pour swiv byen son legzanp. Si nou fer sa, nou pou reste konsantre lo nou vwayaz pour ganny sove e nou pou vin pli pros avek Zeova, sa Enn ki Zezi ti imite dan en fason parfe.

^ par. 2 1 Pyer 1:8, 9, NW: Zot kontan li, menm si zot pa’n zanmen war li, e menm si zot pa war li aprezan, zot krwar dan li, e zot dan en gran lazwa, si gran ki pa kapab ganny eksprimen par parol. Anmezir ki ou ganny rekonpans ou lafwa, setadir ou delivrans.”

^ par. 2 Premye Pyer 1:8, 9 ti ganny ekrir pour bann Kretyen ki pou al viv dan lesyel. An realite sa bann parol i osi aplik pour bann ki pou reste lo later.

^ par. 7 Psonm 86:12: “Mon loue ou, O Zeova mon Bondye, avek tou mon leker e mon pou glorifye ou non pour touzour.”

^ par. 9 Vwar legzanp bann dimoun ki’n demontre kouraz dan bann moman soufrans dan Latour Veyer le 1 Desanm 2000 paz 24-28 an Angle; Awake! le 22 Avril 2003 paz 18-21 ek le 22 Zanvye 1995 paz 11-15.