Skip to content

Al lor tablo konteni

Prepar Bann Nasion pou Konn ‘Lansegnman Zeova’

Prepar Bann Nasion pou Konn ‘Lansegnman Zeova’

‘Gouverner-la ti vinn enn krwayan. Li ti bien inpresione par lansegnman Zeova.’ZIST. 13:12.

1-3. Ki difikilte bann disip Zezi ti gagne pou pres bonn nouvel ar “tou bann nasion”?

SE PA enn sinp ti travay ki Zezi Kris ti donn so bann disip. Li ti donn zot sa lord-la: “Al dan tou bann pep ki ena ek fer . . . bann disip.” Pou zot kapav fer sa, zot ti bizin pres ‘bonn nouvel Rwayom Bondie partou dan lemond, kouma enn temwaniaz pou tou bann nasion.’Mat. 24:14; 28:19.

2 Bann disip ti kontan Zezi ek zot ti kontan pres bonn nouvel. Me sirman zot ti pe demann zotmem kouma zot pou kapav fer sa gran travay-la. Apre tou, zot pa ti boukou. Sa mem Zezi ki zot ti pe dir li Garson Bondie-la, limem li’nn mor. Bann dimounn ti konsider so bann disip kouma “bann dimounn sinp ek san ledikasion.” (Zist. 4:13) Zot pa ti al etidie dan bann lekol relizie renome, parey kouma bann sef relizie Zwif. Mesaz ki zot ti pe prese ti al kont seki sa bann sef relizie-la ti ansegne pandan  plizir santenn lane. Si dan zot prop pei bann dimounn pa ti ena respe pou zot, alor sirman sa bann Kretien-la ti pe demann zotmem, kouma bann dimounn dan Lanpir Romin pou konsider zot. Eski bannla pou ekout zot mesaz?

3 Anplis, Zezi ti averti so bann disip ki bann dimounn pou ena laenn pou zot, pou persekit zot ek pou mem touy sertin parmi zot. (Lik 21:16, 17) Bann kamarad ek bann fami pou trayir zot. Zot pou bizin fer fas ar bann fos profet, ek prese dan bann plas kot ena violans ek krim. (Mat. 24:10-12) Mem si bann dimounn ti pou bien akeyir zot mesaz, kouma eski zot pou kapav al prese “partou lor later”? (Zist. 1:8) Sirman zot ti trouv tousala kouma enn montagn!

4. Ki rezilta bann disip ti gagne?

4 Mem si zot ti kone zot pou gagn difikilte, zot ti obeir lord Zezi. Zot ti prese, pa zis dan Zerizalem, me osi dan Samari, ek mem dan lezot pei. Trant-an plitar, lapot Pol ti dir ki bonn nouvel “finn proklame ar tou kreatir anba lesiel,” ‘li pe donn so fri ek pe progrese dan lemond antie.’ (Kol. 1:6, 23) Anou pran enn lexanp. Lapot Pol ti al prese lor lil Sip. Letan gouverner Serzis Polis ti tann seki Pol ti dir ek fer, ‘li ti vinn enn krwayan. Li ti bien inpresione par lansegnman Zeova.’Lir Zistwar Bann Apot 13:6-12.

5. (a) Ki lasirans Zezi ti donn so bann disip? (b) Ki enn liv dir an rapor avek premie siek?

5 Bann disip ti kone zot pa pou kapav fer sa travay par zotmem. Zezi ti promet ki li pou avek zot ek ki lespri sin pou ed zot. (Mat. 28:20) Anplis, dan sa lepok-la ti ena sertin kondision favorab ki ti permet bann disip pres Rwayom Bondie. Enn liv (Evangelism in the Early Church) dir ki premie siek ti kitfwa meyer peryod dan listwar, pou bann Kretien koumans prese. Liv-la dir osi ki plitar, bann disip ti rekonet ki se Bondie Limem ki’nn ouver enn semin pou zot.

6. Ki nou pou examine dan sa lartik-la, ek dan prosin lartik?

6 Ziska ki pwin Zeova ti diriz bann levennman dan premie siek pou ki bann Kretien kapav rann enn gran temwaniaz? Labib pa dir nanye lor la. Me ena enn kitsoz ki sir: Zeova ti anvi ki bonn nouvel prese, ek Satan pa’nn kapav aret sa. Dan sa lartik-la nou pou get plizir kitsoz ki’nn fasilit predikasion dan premie siek, plis ki dan ninport ki lepok. Dan prosin lartik, nou pou gete kouma sertin devlopman modern ed nou pou pres bonn nouvel partou dan lemond.

LAPE DAN ROM

7. Ki ete Pax Romana, ek kifer sa ti extraordiner?

7 Dan premie siek, ti ena enn peryod lape dan lanpir Romin ki ti apel Pax Romana. Sa ti permet bann disip Zezi vwayaze ek prese partou kot zot ti kapav. Pandan sa peryod-la, lanpir Romin pa ti toler okenn rebelion. Me parfwa ti ena “bann lager ek [ti] tann bann nouvel lor lager,” parey kouma Zezi ti anonse. (Mat. 24:6, NW) Par exanp, larme Romin ti detrir Zerizalem an 70 Nou Lepok, ek detanzantan ti ena bann ti lager lor bann frontier. Me selman, pou apepre 200 an ti ena  lape dan laplipar teritwar Romin. Enn liv dir: “Dan listwar, zame pa finn ena enn long peryod trankilite koumsa, ek zame [okenn lanpir] pa finn reisi etabli enn lape koumsa parmi sa kantite dimounn la.”

8. Kouma bann Kretien ti profit peryod lape ki ti ena dan premie siek?

8 Apepre 300 an apre Zezi, Origène, enn biblis dir ki si dan sa lepok-la, lanpir Romin pa ti ena kontrol lor boukou pei, “ti pou ena plizir rwayom, ek li ti pou bien difisil pou ki lansegnman Zezi fane partou dan lemond . . . parski bann zom partou ti pou oblize al fer servis militer ek al lager pou defann zot prop pei.” Dapre li, kouma bann dimounn ti pou ekout mesaz bann disip lor lamour ek lape, si zot ti viv dan enn peryod kot ti ena lager. Alor, mem si bann disip ti gagn persekision dan lanpir Romin, zot ti profit sa peryod lape la pou pres bonn nouvel partou.Lir Romin 12:18-21.

FASILITE POU VWAYAZE

9, 10. Kifer dan premie siek li ti fasil pou bann Kretien vwayaze?

9 Bann Kretien ti bien servi bann larout ki ti ena dan lanpir Romin pou prese. Antou, sa bann larout-la ti fer plis ki 80,000 kilomet ek zot ti travers bann bwa, bann dezer, ek bann montagn. Gras-a bann bon larout ki bann inzenier Romin ti ranze, bann solda ti kapav deplase vit pou defann zot teritwar ek gard enn kontrol lor bann dimounn.

10 Apart bann larout, bann Romin ti vwayaz osi par bato lor bann gran larivier ek bann kanal. Zot ti servi apepre 900 larout maritim ki ti amenn ver plizir santenn lepor. Alor, bann Kretien ti kapav vwayaze partou dan lanpir Romin. Zot pa ti bizin ni paspor, ni viza. Pa ti ena okenn sistem imigrasion ouswa ladwann. Anplis bann dimounn pa ti tro per pou vwayaz lor bann larout, parski lalwa Romin ti bien sever ar bann bandi. Lor lamer osi zot ti santi zot an sekirite. Zot pa ti per ki bann pirat atak zot, parski partou lor lamer bann Romin ti ena bann bato militer. Mem si plizir fwa Pol ti fer nofraz, Labib pa dir ki se bann pirat ki ti atak so bato.2 Kor. 11:25, 26.

LANG GREK

Li ti pli fasil pou rod enn pasaz dan enn kodex (Get paragraf 12)

11. Kifer bann disip ti servi lang Grek?

11 Gras-a enn lang Grek ki apel Koinè, bann Kretien ti kapav pres bonn nouvel avek tou sort kalite dimounn. Anplis sa ti permet ki ena linite ek enn bon kominikasion ant bann kongregasion. Dan premie siek, laplipar dimounn ti koz ek ti konpran sa lang-la. Kouma sa ti arive? Avan ki bann Romin pran pouvwar, se Alexandre le Grand ki ti pe dirize. Li ti introdir lang Grek dan tou bann teritwar ki li ti pran. Anplis, bann Zwif ki ti viv dan Lezip ti tradir bann Lekritir Ebraik an Grek ek ti apel sa la Septante. Bann dimounn ti bien konn sa tradiksion-la ek bann Kretien ti servi sa boukou. Bann ekrivin Labib ti servi lang Grek pou ekrir leres bann liv Labib. Zot ti trouve ki sa lang-la ena enn gran vokabiler ek enn gran varyete lexpresion, ki ti pou ed zot explik bann verite profon.

12. (a) Ki ete kodex, ek ki so bann lavantaz konpare ar enn roulo? (b) Kan eski bann Kretien inn koumans servi kodex?

 12 Dan premie siek, ki bann Kretien ti servi pou ansegn Labib? Dabor zot ti servi bann roulo. Me sa bann roulo-la ti lour, pa ti fasil pou sarye zot. An zeneral ti ekrir zis lor enn sel kote. Alor pou rod enn pasaz, ti bizin deroul li ek apre re-roul li. Zis levanzil Matie tousel ti pran enn roulo net! Me apartir deziem siek, bann dimounn finn koumans servi kodex—premie liv ki ti existe. Li ti pli fasil pou enn lekter ouver enn kodex ek rod enn pasaz, parski bann paz-la ti koud ansam. Mem si nou pa kone exakteman kan bann Kretien inn koumans servi kodex, enn liv referans dir: “Bann Kretien ti telman servi kodex dan deziem siek, ki sirman ti koumans servi sa bien avan lane 100 Nou Lepok.”

LALWA ROMIN

13, 14. (a) Kouma Pol ti servi so drwa antan ki sitwayen Romin? (b) Ki bann lavantaz bann Kretien ti gagne ar lalwa Romin?

13 Bann Kretien dan premie siek ti gagn bann lavantaz ar lalwa Romin. Par exanp, Pol limem, plizir fwa ti servi so drwa antan ki sitwayen Romin. Dan Zerizalem, kan bann solda ti atas li pou fwet li, Pol ti dir enn ofisie Romin: “Zot ena drwa fwet enn sitwayen Romin san mem ki zot ziz li?” Dapre lalwa zot pa ti gagn drwa fer sa. Kan Pol explike ki li enn sitwayen Romin par nesans, “bann ki ti [pe al tortir li pou fer li koze, NW] les li toutswit. Komandan mem gagn per letan li rann li kont ki Pol enn sitwayen Romin ek ki li finn atas li ar lasenn.”Zist. 22:25-29.

14 Dan Filip, drwa ki Pol ti ena antan ki sitwayen Romin ti ena enn lefe lor fason ki bann Romin ti tret li. (Zist. 16:35-40) Dan Efez, apre ki li’nn kalme enn lafoul ankoler, lemer lavil ti dir: “Lakour ouver ek ena bann ziz; laba zot kapav met sarz ki zot anvi. Si ena ankor lot kitsoz, tou bizin regle dan lakour.” (Zist. 19:35-41) Kan Pol ti dan Sezare, li ti demann pou servi drwa ki li ena pou pas devan Sezar. Laba li ti defann so lafwa. (Zist. 25:8-12) Alor, gras-a lalwa Romin, bann  Kretien ti kapav “defann ek konfirm” zot drwa pou prese.Fil. 1:7.

BANN ZWIF TI DISPERSE PARTOU

15. Dan premie siek, ziska ki kote ti ena bann kominote Zwif?

15 Si bann Kretien pa ti gagn tro difikilte pou prese, se parski ti ena bann Zwif ki ti disperse partou dan lanpir Romin. Kouma sa ti arive? Plizir siek avan, bann Asirien ek plitar bann Babilonien ti amenn bann Zwif kouma prizonie dan zot pei. Apre ki bann Pers ti gagn viktwar lor bann Babilonien, ti ena bann kominote Zwif dan 127 rezion dan lanpir Pers. (Ester 9:30) Kan Zezi ti lor later, ti ena bann Zwif dan Lezip, dan bann rezion lenor Lafrik, ek osi dan Lagres, Lazi Miner ek Mezopotami. Dapre enn estimasion, ti ena apepre 60 milyon dimounn dan Lanpir Romin, ek plis ki kat milyon ladan ti bann Zwif. Dan ninport ki landrwa zot ti ale, bann Zwif ti amenn zot relizion ar zot.Mat. 23:15.

16, 17. (a) Kan bann Zwif ti disperse, kouma sa finn ed bann non-Zwif? (b) Kouma bann Kretien inn swiv lexanp bann Zwif?

16 Boukou non-Zwif ti gagn lokazion konn seki ena dan bann Lekritir Ebraik, parski ti ena bann Zwif dan zot pei. Par exanp, zot ti aprann ki ena enn sel vre Bondie ek bann ki servi Li bizin obeir so bann lalwa. Anplis, zot ti kone ki bann Lekritir Ebraik inspire par Bondie ek ki ladan, ena boukou profesi lor Lemesi. (Lik 24:44) Alor, kan lapot Pol ti prese, li ti kapav koz lor bann pwin ki bann Zwif ek bann non-Zwif toulede ti dakor. Koumsa li ti kapav tous leker bann dimounn sinser. Par exanp souvan li ti al dan bann sinagog ek li ti servi bann Lekritir pou rezonn avek bann Zwif.Lir Zistwar Bann Apot 17:1, 2.

17 Bann Zwif ti abitie reini ansam dan bann sinagog ouswa anplener pou ador Bondie. Zot ti sante, priye, ek examinn bann Lekritir. Bann Kretien ti swiv zot lexanp, ek azordi osi nou fer parey dan bann kongregasion.

ZEOVA INN ED ZOT

18, 19. (a) Ki to panse lor bann kondision ki ti ena dan premie siek? (b) Ki sa lartik-la inn aprann twa lor Zeova?

18 Dan premie siek ti ena bann kondision favorab ki ti permet bonn nouvel progrese. Parey kouma nou’nn trouve, ti ena enn peryod lape dan lanpir Romin, bann fasilite pou vwayaze, boukou dimounn ti koz lang Grek, bann lavantaz lalwa Romin, ek bann Zwif ki ti disperse dan plizir pei. Tousala finn ed bann Kretien pou kontign fer travay ki Bondie ti donn zot.

19 Apepre 400 an avan ki Zezi vinn lor later, filozof Grek Platon ti ekrir: “Li bien difisil pou kone kisannla kreater ek papa nou liniver. Ek mem si nou’nn arive konn li, li inposib pou fer tou dimounn konn Li.” Me Zezi ti dir: “Seki inposib pou bann imin, li posib pou Bondie.” (Lik 18:27) Kreater liniver anvi ki bann dimounn konn Li. Anplis, Zezi ti dir so bann disip: “Al dan tou bann pep ki ena ek fer . . . bann disip.” (Mat. 28:19) Li kler ki se zis avek led Zeova ki sa travay-la posib. Prosin lartik pou montre kouma predikasion bonn nouvel pe fer partou lor later zordi.