Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Jeova Uhongolela Ovilinga Viokulongesa Ouye Auho

Jeova Uhongolela Ovilinga Viokulongesa Ouye Auho

“Ame, Jeova, ame Huku yove, Una ukulongesa opo upoleko ouwa, Una ukuhongolela mondyila una okuendela.”—ISAÍAS 48:17.

1. Omokonda yatyi ovilinga viokuivisa ankho viepuiya?

 ETYI ovanthu va Jeova vahimbika okuivisa onondaka onongwa momanima 130 konyima, vakalele novitateka ovinyingi. a (Tala onondaka pokatoi.) Ngovakristau vopotyita tyotete, ovanthu va Jeova navo ankho kavehi iya onondaka ankho vaivisa, ovanthu ovanyingi ankho kavembuhande. Ovanthu vamwe ankho vasoka okuti kavalongesilwe unene kosikola. Konyima, etyi Satanasi ataatelwa pano pohi, avahimbika okumoneswa ononkhumbi. (Revelação 12:12) Okuhimbikila pomuwo opo, avahimbika okuivisa momuwo wiihanwa okuti “ononthiki mbahulilila nokuepuiya.”—2 Timóteo 3:1.

2. Oityi Jeova ekahi nokulinga opo etukuateseko okuivisa?

2 Mahi Jeova ukahi nokukuatesako ovanthu vae. Uhanda vaivise onondaka onongwa mouye auho, iya kamayeke natyi tyitalameke ovilinga ovio. Ukahi nokukuatesako ovanthu vae okumufenda monkhalelo imwe imuhambukiswa mokuvepunga konongeleya mbomatutu. Otyo alingile kohale etyi ayovolele ova Isilayeli ko Mbambilonia. (Revelação 18:1-4) Etyi Jeova etulongesa opala ouwa wetu. Utukuatesako okukala nombembwa na vakuetu nokutulongesa opo tulongese vakuetu konthele yae. (Tanga Isaías 48:16-18.) Namphila Jeova ahongolela ovilinga viokuivisa, otyo katyilekesa okuti apeho upilulula onkhalelo youye opo etukuateseko okuivisa. Tyotyili, ovipuka vimwe vimoneka mouye vipepukisa ovilinga vietu viokuivisa. Mahi, nkhele tumoneswa ononkhumbi nokuna ovitateka ovikuavo vituka kouye wa Satanasi. O Jeova vala utukuatesako opo tutyivile okuivisa.—Isaías 41:13; 1 João 5:19.

3. Oñgeni eulo lia Daniele likahi nokufuiswapo?

3 Daniele waulile okuti komuwo wonthyulilo, ovanthu ovanyingi mavakanoñgonoka otyili Tyombimbiliya. (Tanga Daniel 12:4.) Mahi etyi “omuwo wonthyulilo” wehenehimbike, Jeova wakuatesileko ovanthu vae opo vanoñgonoke omalongeso Ombimbiliya akolela, nokuanya omalongeso onongeleya mbomatutu. Hono, ovanthu va Jeova valongesa otyili Tyombimbiliya mouye auho. Tyotyili, eulo lia Daniele likahi nokufuiswapo. Ovanthu vehungi ponomiliau etyinana vanoñgonoka otyili, iya vekahi nokutyilongesa vakuavo. Ngotyo, oityi tyikahi nokukuatesako ovanthu va Jeova opo vaivise ouye auho?

OKUPITIYA OMBIMBILIYA

4. Alo menima 1900, Ombimbiliya ankho yapitiyua momalaka eñgapi?

4 Hono, ovanthu ovanyingi vena Ombimbiliya, iya otyo tyitukuatesako okuvelongesa onondaka onongwa. Mahi kohale ankho katyapepukile okukala Nombimbiliya. Omanima omanyingi konyima, ononkhalamutwe Mbonongeleya Mbomatutu ankho kavahande ovanthu vatange Ombimbiliya. Alo umwe vamonesile ononkhumbi vana ankho veitanga, nokuipaa ovapitiyi vamwe. Mahi okutuka menima 1800, omaongano amwe apitiya Ombimbiliya momalaka ehungi po 400. Menima 1900, ovanthu ovanyingi ankho vena Ombimbiliya. Mahi ankho kavanoñgonoka etyi ilongesa.

5. Ovilinga patyi Onombangi mba Jeova vakalele navio opo vapitiye Ombimbiliya?

5 Ovanthu va Jeova ankho vetyii okuti vena okupopila vakuavo etyi Ombimbiliya ilongesa, iya otyo valingile. Potete, ankho vaundapesa Onombimbiliya ankho mbukahiko, nokumbuavela ovanthu. Tunde mo 1950, o Tradução do Novo Mundo das Escrituras Sagradas ankho yapitiyuale momalaka alamba po 120. Mo 2013, Ombimbiliya Tradução do Novo Mundo yahonekwa nonondaka mbapepuka vali okumbutanga. Ombimbiliya oyo, yapepuka okuinoñgonoka nokuipitiya. Iya tyina tulongesa Nombimbiliya ovanthu vanoñgonoka, tupu tyipepuka vali okuvelongesa otyili.

OMIVO VIOMBEMBWA

6, 7. (a) Ovilwa patyi viakaleleko mokueenda kuomanima 100 okualamba? (b) Oñgeni omivo viombembwa movilongo vimwe vietukuatesako okuivisa?

6 Momanima 100 okualamba, kuakala ovilwa ovinyingi okukutikinyamo ovilwa vivali viouye auho. Ovanthu ovanyingi vaipaelwe. Mahi omonkhalelo patyi ombembwa yakuatesileko ovanthu va Jeova okuivisa? Mokueenda kuovilwa via vali viouye auho, Nathan Knorr ankho onkhalamutwe Yonombangi mba Jeova. Motyonge tyo 1942, walingile elongomona lina osapi yati: “Ombembwa Ipondola Okutualako?” Omukuatate Knorr wahangununa eulo lia Revelação okapitulu 17 nokulekesa okuti o Armagedom nkhele kamaiya pomuvo opo. Konyima yovilwa makukala omuwo wombembua.—Revelação 17:3, 11.

7 Tyotyili, otyo katyilekesa okuti tyina ovilwa viamapu ovilongo aviho mavikala nombembwa. Etyi ovilwa viavali viouye auho viapwa, ovanthu ovanyingi vankhile vali movilwa ovikuavo. Movilongo ovinyingi, muakalele omuwo wombembua iya atyipepukisa ovilinga viokuivisa viovanthu va Jeova. Otyo atyieta tyi? Mokueenda kuovilwa via vali viouye auho, ombalulo Yonombangi mba Jeova ankho kaivavasi po 110.000. Mahi hono vehungi ponomiliau etyinana. (Tanga Isaías 60:22.) Tyotyili, momivo viombembwa tupondola okuivisa onondaka onongwa kovanthu ovanyingi.

OMAPILULUKO MONKHALELO YOKULINGA OUNGENDI

8, 9. Omokonda yatyi okulinga oungendi pahe tyapepuka, iya oñgeni tyitukuatesako movilinga vietu viokuivisa?

8 Puetyi ovanthu va Jeova vahimbika ovilinga viavo viokuivisa ko Estados Unidos, ankho katyapepukile okulinga oungendi. Menima 1900, etyi palamba omanima 21 tunde etyi Omutala Womulavi wahimbika okulingwa, ankho muna vala omatuku-tuku 8.000, iya ankho kutupu omatapalo omanyingi. Hono, mouye auho muna omatuku-tuku alamba pombiliau notyihupe, nomatapalo omanyingi. Ngotyo, tupondola okuundapesa omatuku-tuku nomatapalo opo tukaivise konomphangu mbukahi kokule nomapundaumbo, nokuepuiya okuvasako. Mahi, inkha apa tukala okulinga oungendi katyapepukile iya tuenda ovikambo ovile, tulinga atyiho tuvila opo tukaivise kononthele ambuho kuvasiwa ovanthu.—Mateus 28:19, 20.

Tulinga atyiho tuvila opo tukaivise kononthele ambuho kuvasiwa ovanthu

9 Omikanda vietu vityindwa mononkhalelo ononyingi. Tutuma Onombimbiliya nomikanda omikuavo nomatutu-tuku, no nombapolo no nomboyo. Otyo tyitukuatesako okuhikiya omikanda kovakuatate vetu no nomphange vakala kokule nomapundaumbo. Ovatalelipo vomawaneno, novakulu vo Komisau Yofiliyale, no nomisionaliu, novakuavo vali, valinga oungendi no noaviau opo vakalinge omalongomona kovionge, nokupameka omawaneno. Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova, novakuatate ovakuavo vo kombala yo Nombangi mba Jeova, vaya kovilongo ovinyingi opo vapameke nokulongesa ovakuatate vavo no nomphange. Otyo tyikuatesako ovanthu va Jeova okulikuata okapandi.—Salmo 133:1-3.

ELAKA NOKUPITIYA

10. Omokonda yatyi o Ingelesi ipopilwa mouye auho?

10 Potyita tyotete, ovanthu ovanyingi ankho vakala movilongo vituminwa no Roma, ankho vapopia o Gregu. Hono, o Ingelesi ipopiwa novanthu ovanyingi mouye. Omukanda umwe wapopia okuti, ovanthu ovanyingi mouye auho vapopia nokunoñgonoka o Ingelesi. Ovanthu ovanyingi velilongesa o Ingelesi mokonda yopulitika, nokulinga onondando, novipuka ovipe ovanthu vekahi nokulinga.

11. Oñgeni o Ingelesi ikuatesako ovilinga viovanthu va Jeova?

11 O Ingelesi itukuatesako okuyandyanesa otyili. Kohale, omikanda vietu ankho vilingwa vala mo Ingelesi. Ovanthu ovanyingi mouye auho, ankho vapondola okuvitanga mokonda o Ingelesi ankho ipopiwa novanthu ovanyingi. Tupu, mombala yo Nombangi mba Jeova mupopiwa o Ingelesi. Ovakuatate nonomphange vapopia o Ingelesi, vatunda kovilongo ovinyingi, vekahi nokulongeswa mo sikola yetu ko Patterson, Nova York.

Onombangi mba Jeova mouye auho velikuata okapandi nokunoñgonoka “elaka liasukuka,” otyili Tyombimbiliya

12. Omikanda vietu vikahi nokupitiyua momalaka eñgapi, iya oñgeni ono programa mbono komputadole mbutukuatesako?

12 Onthue tuna otyilinga tyokuivisa onondaka onongwa kovanthu mouye auho. Otyo tupitiyila omikanda momalaka alamba po 700. Oñgeni otyilinga otyo tyilingwa? Tuna ono programa mbono komputadole mbutukuatesako movilinga viokupitiya, imwe itiwa MEPS. Mokonda yovilinga ovio, Onombangi mba Jeova mouye auho vapondola okulikuata okapandi nokunoñgonoka “elaka liasukuka,” otyili Tyombimbiliya.—Tanga Sofonias 3:9.

OVITUMINO NOMATOKOLO OMBONGE

13, 14. Oñgeni ovitumino nomatokolo ombonge etukuatesako?

13 Ovitumino vio Roma viakuatesileko unene Ovakristau potyita tyotete movilinga viokuivisa. Hono, tupu movilongo ovinyingi, ovitumino vitukuatesako okuivisa. Mongeleka, ovitumino vio mo Estados Unidos vipopia okuti ovanthu vapondola okuholovona ongeleya vahanda, nokupopila vakuavo konthele yetyi vetavela, nokuliongiya. Otyo tyilekesa okuti mo Estados Unidos, tupondola okuliongiya nokuivisa. Tupu mo Estados Unidos muna ombala yo Nombangi mba Jeova yonganeka ovilinga viokuivisa ouye auho. Mahi ovikando vimwe, tuesukisile okuenda kombonge opo tuyakulile ovilinga vietu viokuivisa onondaka onongwa. (Filipenses 1:7) Tyina ovakoyesi mo nombonge ombo vaovola okututyilika okuivisa, tuenda konombonge ononene vali, iya ovikando ovinyingi mbutuyakulila.

14 Kovilongo ovikuavo, tupu tutuala onomphela mbetu ko nombonge opo tuyakulile efendelo lia Jeova, novilinga vietu viokuivisa. Tyina veheivilile okuikoyesa, tuituala konombonge onene mbukoyesa onomphela mbovilongo. Mongeleka, ovikando ovinyingi tuenda Kombonge Onene Yokuamena Ovanthu ko Europa. Mu Pepo Linene yo 2014, Ombonge oyo yetukuatesako okutetulula onomphela 57, iya omatokolo alinguamo ena okutavelwa novilongo ovinyingi mo Europa. Namphila “tuyelwe nomalongo omanyingi,” ovitumino viovilongo ovinyingi kavituilika okufenda Jeova.—Mateus 24:9.

OVIPUKA OVIPE VIKAHI NOKUTUKUATESAKO

Onthue tuava omikanda momalaka omanyingi

15. Oñgeni onkhalelo yokulinga omikanda yapiluluka, iya oñgeni tyitukuatesako?

15 Ononkhalelo onomphe mbokulinga omikanda mbukahi nokutukuatesako okuivisa onondaka onongwa kovanthu ovanyingi. Mokueenda kuomanima omanyingi, ovanthu ankho vaundapesa omakina yokulinga omikanda yahindwa na Johannes Gutenberg mo 1450. Etyi palamba omanima 200, akulingwa vali onomakina ononkhuavo mbapepukisa onkhalelo yokulinga omikanda. Imwe po nomakina ombo, ankho kaimane unene opapelo. Oñgeni omapiluluko oo etukuatesako okulinga omikanda? Mo 1879, Omutala Womulavi wotete ankho ulingwa vala mo Ingelesi. Ankho utupu omalutalatu, iya omikanda vialingilwe ankho vina 6.000. Hono, Omutala Womulavi ukahi nokulingwa momalaka alamba po 200. Una omalutalatu aundiswa nawa, iya motyikando tyike, valinga Omitala Viomilavi vilamba po 50.000.000.

16. Ovipuka patyi ovipe vikahi nokutukuatesako okuivisa mouye auho? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

16 Ovipuka ovinyingi ovipe vialingwa mokueenda kuomanima 200 okualamba, vikahi nokukuatesako ovanthu va Jeova okuivisa onondaka onongwa. Tuapopiale onomboyo, novituku-tuku, no noaviau. Mahi, tupu kuna omisikaleta, no nomakina mbokuhoneka, no telegrama, no notelefone, no nomakina mbokungalavala, novikasete no novidiu, nolaliu, no televisau, no nosinema, nono kombutador no Internete. Namphila ovanthu va Jeova havoko vahinda ovipuka ovio, mahi veviundapesa pala okulinga Ombimbiliya nomikanda omikuavo momalaka omanyingi nokuivisa mouye auho. Monkhalelo oyo, “vanwa omahini omalongo” ngetyi tyaula Ombimbiliya.—Tanga Isaías 60:16.

Jeova utuhole iya uhanda tuundape nae

17. (a) Oityi tyimoneka nawa konthele yovilinga viokuivisa? (b) Omokonda yatyi Jeova ahandela tuundape nae?

17 Tyimoneka nawa okuti Jeova ukahi nokuhongolela ovilinga viokuivisa. Jeova wetuavela ovilinga evi, hamokonda kevivili okuvilinga, mahi omokonda utuhole iya uhanda tuundape nae. Tyina tuivisa, tulekesa okuti tuhole Jeova novanthu. (Marcos 12:28-31; 1 Coríntios 3:9) Tupandula unene Jeova ukahi nokutukuatesako okuivisa kombanda yohi aiho. Ngotyo, tuundapesei ononkhalelo ambuho opo tuivise konthele ya Jeova Nouhamba wae!

a Okuhimbikila mo 1870, ovanthu va Jeova ankho vaihanwa okuti Ovalilongesi Vombimbiliya. Mo 1931, vahimbika okuihanwa okuti Onombangi mba Jeova.—Isaías 43:10.