Go na content

Go na table of contents

Yu o „tan na ai”?

Yu o „tan na ai”?

„Fu dati ede, tan na ai bika unu no sabi a dei noso a yuru.”MAT. 25:13.

1, 2. (a) San Yesus taki fu den lasti dei? (b) Sortu aksi wi o luku now?

KON meki wi taki dati yu de nanga Yesus na tapu Olèif-bergi. Yu kan si a tempel na ini Yerusalem èn yu e yere fa Yesus e fruteri wan fu den moro moi profeititori fu en. Petrus, Andreas, Yakobus nanga Yohanes de drape nanga en tu. Den e poti prakseri na san Yesus e taki fu a ten di e kon. A e fruteri den furu sani fu den lasti dei fu na ogri grontapu disi èn fu a ten te a o tiri leki Kownu fu Gado Kownukondre. A e taigi den taki na ini a span ten dati a „koni srafu di de fu frutrow” o du a wroko fu en dya na grontapu èn a o gi den futuboi fu en leri na a reti ten.Mat. 24:45-47.

2 Na ini a srefi profeititori disi Yesus e taki now fu na agersitori fu den tin nyunwenke. (Leisi Mateyus 25:1-13.) Meki wi go luku dri aksi: (1) San na a moro prenspari sani di wi kan leri fu na agersitori disi? (2) San den salfuwan di tan gi yesi na Gado du nanga a rai di den kisi na ini na agersitori fu Yesus èn san na a bakapisi? (3) Sortu wini ibriwan fu wi na ini a ten disi kan kisi fu Yesus agersitori?

SAN WI KAN LERI FU NA AGERSITORI?

3. Fa den buku fu wi ben e fruklari na agersitori fu den tin nyunwenke fosi èn san ben de a bakapisi?

3 Na ini a fosi artikel wi si taki na ini den yari di pasa a srafu di de fu frutrow kenki a fasi fa den ben e fruklari son Bijbel tori. Now a srafu e poti prakseri moro furu na san wi kan leri fu den Bijbel tori. Den e sori tu taki a no ala ten den Bijbel tori disi e prenki wan sani noso abi fu du nanga profeititori. Fu eksempre, luku Yesus agersitori fu den tin nyunwenke. Fosi, den buku fu wi ben e taki dati den lampu, na oli, den olibatra nanga tra pikinpikin sani na ini na agersitori, ben e prenki wan sani noso wan sma. A kan taki wi poti so furu prakseri na den pikinpikin sani disi taki wi no ben man si krin san na a moro prenspari sani di wi kan leri fu na agersitori? Wi o si taki a prenspari fu sabi a piki tapu na aksi disi.

4. Te wi e luku na agersitori, dan suma na (a) a trowmasra? (b) den nyunwenke?

4 Meki wi go luku san na a moro prenspari sani di wi kan leri fu Yesus agersitori. Kon meki wi taki fosi fu den sma na ini na agersitori. Suma na a trowmasra? A de krin taki Yesus ben e taki fu ensrefi. Na wan tra okasi a ben kari ensrefi a trowmasra tu (Luk. 5:34, 35). Suma na den nyunwenke? Den na a „pikin ipi” fu den salfu Kresten. Fa wi sabi dati? Na ini na agersitori den nyunwenke musu sorgu taki den de srekasreka èn taki den lampu fu den musu leti te a trowmasra doro. Luku san Yesus ben taigi den salfu bakaman fu en: „Weri un krosi, de srekasreka, èn meki un lampu tan leti. Un musu de leki sma di e wakti den masra teleki a drai kon baka fu a trow-oso” (Luk. 12:32, 35, 36). Na apostel Paulus ben agersi den salfu bakaman fu Krestes nanga uma di krin èn di no sribi nanga wan man ete (2 Kor. 11:2). A de krin taki Yesus gebroiki na agersitori na ini Mateyus 25:1-13 fu gi den salfu bakaman fu en rai èn fu warskow den.

5. Fa Yesus sori o ten na agersitori o kon tru?

5 Now wi o luku o ten den sani di Yesus taki na ini na agersitori o pasa. A kabapisi fu na agersitori e yepi fu si dati. Drape Yesus taki: „A trowmasra doro” (Mat. 25:10). Soleki fa wi ben si na ini A Waktitoren fu 15 yuli 2013, dan Yesus agersitori na ini Mateyus kapitel 24 nanga 25 e taki aiti leisi dati a o „kon” noso „doro”. Na ini den kapitel disi, Yesus e taki fu a ten fu a bigi banawtu te a o kon fu krutu sma èn fu pori na ogri grontapu disi. Sobun, wi kan taki tu dati Yesus agersitori fu den nyunwenke abi fu du nanga den lasti dei èn taki Yesus o kon na a ten fu a bigi banawtu.

6. San na a moro prenspari sani di wi kan leri fu na agersitori?

6 San na a moro prenspari sani di wi kan leri fu na agersitori? Prakseri den tra tekst na ini a Bijbel tori disi. Na ini Mateyus kapitel 24, Yesus ben taki fu a „koni srafu di de fu frutrow”. A srafu disi ben o de wan pikin grupu salfu brada di ben o teki fesi na ini a gemeente fu Krestes bakaman na ini den lasti dei. Yesus warskow den man disi fu tan gi yesi na Gado. Na ini kapitel 25, Yesus e gebroiki na agersitori fu den tin nyunwenke fu gi rai na ala den salfu bakaman fu en na ini den lasti dei. A tori e sori taki den musu „tan na ai” so taki den no o lasi a grani fu go na hemel (Mat. 25:13). Now wi o luku na agersitori èn wi o si san den salfuwan du nanga a rai di den kisi.

SAN DEN SALFUWAN DU NANGA A RAI DI DEN KISI NA INI NA AGERSITORI?

7, 8. (a) Fa den koni nyunwenke sori taki den ben de srekasreka? (b) Fa den salfuwan sori taki den de srekasreka fu tyari a frantwortu fu den?

7 Yesus agersitori e sori taki den koni nyunwenke no ben de leki den donwan fu di den ben de srekasreka gi a ten te a trowmasra ben o doro. Fa den sori dati? Den seti sani na fesi èn den ben de na ai. Te yu luku en bun, dan ala den tin nyunwenke ben musu tan na ai èn den ben musu sorgu taki den lampu fu den tan bron a heri neti. Den feifi don nyunwenke no du dati. Ma den feifi koniwan seti sani na fesi so taki den ben abi nofo oli fu poti na ini den lampu. Fa den salfu Kresten di tan gi yesi na Gado, sori taki den ben de srekasreka gi a ten te Yesus ben o doro?

8 Den sori taki den de srekasreka fu tyari a frantwortu fu den te na a kaba. Den sabi taki te den e du a wroko fu Gado, den o abi fu libi furu fu den sani di den ben kan kisi na ini a grontapu fu Satan. Ma disi a no wan problema gi den. Den o tan dini Yehovah awinsi san o pasa. Den e dini en fu di den lobi en nanga en Manpikin, a no fu di a kaba de krosibei. Den e tan gi yesi na Gado èn den no e teki a denki fu grontapu abra. Dati meki den no e feti fu kon gudu, den no e libi wan morsu libi èn den no e denki densrefi nomo. Neleki fa den koni nyunwenke ben abi den lampu fu den èn den sori taki den ben de srekasreka, na so den salfuwan e sori tu taki den de srekasreka. Dati meki den de leki sma di e skèin a leti fu den èn nanga pasensi den e wakti fu a Trowmasra kon, awinsi a gersi leki a no e kon ete.Fil. 2:15.

9. (a) Fa Yesus warskow den salfuwan fu no dyonko? (b) San den salfuwan du, di den yere sma e bari: „Luku, a trowmasra e kon”? (Luku sosrefi san skrifi na a marki na ondrosei fu a bladzijde.)

9 Wan tra sani di meki taki den koni nyunwenke ben de srekasreka di a trowmasra doro, na taki den ben de na ai. Yu denki taki wan salfu Kresten kan fadon na sribi na ini a langa pisi ten di a musu wakti a Trowmasra? Iya, a kan pasa. Luku san Yesus taki fu den tin nyunwenke: „Den alamala bigin dyonko èn den fadon na sribi” di a trowmasra no ben kon ete. Yesus ben sabi taki awinsi wan sma wani tan na ai, toku a kan kon swaki èn sani kan puru en prakseri te a musu wakti langa. Salfuwan di tan gi yesi na Gado teki a warskow fu Yesus èn den meki moro muiti fu tan na ai. Na ini na agersitori, ala den nyunwenke opo di sma bari na netiyuru: „Luku, a trowmasra e kon!” Ma soso den koni nyunwenke tan na ai trutru (Mat. 25:5, 6; 26:41). Na ini den lasti dei, den salfu Kresten di tan gi yesi na Gado, du wan sani tu di den si den sani di e pasa na grontapu. A gersi leki den yere sma e bari: „Luku, a trowmasra e kon!” Den tan na ai tu èn den ben de srekasreka fu te a Trowmasra ben o doro. * Ma na a kabapisi fu na agersitori wan pisi e kon di e taki fu wan spesrutu ten. Sortu ten?

DEN KONI NYUNWENKE E KISI BLESI ÈN DEN DONWAN E KISI STRAFU

10. Te wi e luku san den koni nyunwenke taigi den donwan, dan san wi kan aksi wisrefi?

10 Na a kabapisi fu na agersitori, den don nyunwenke e aksi den koniwan fu gi den oli gi den lampu fu den. Ma den koni nyunwenke no wani yepi den. (Leisi Mateyus 25:8, 9.) Ma o ten a pasa taki den salfu Kresten di tan gi yesi na Gado no ben wani yepi wan sma di de na nowtu? Hori na prakseri o ten den sani di Yesus taki na ini na agersitori o pasa. Yesus, a Trowmasra, o kon fu koti krutu fosi a kaba fu a bigi banawtu. Sobun, a de krin taki a pisi disi fu na agersitori abi fu du nanga san o pasa leti fosi a kaba fu a bigi banawtu. Fu san ede wi kan taki disi? Fu di na a ten dati den salfuwan kisi wan marki kaba fu a lasti leisi.

11. (a) San o pasa leti fosi a bigi banawtu bigin? (b) San den koni nyunwenke ben abi na prakseri di den taigi den donwan fu go suku oli na den sma di e seri oli?

11 Sobun, fosi a bigi banawtu bigin, ala den salfuwan di gi yesi na Gado èn di o de na grontapu ete, o kisi wan marki fu a lasti leisi (Openb. 7:1-4). Dan a de seiker taki den o go na hemel. Ma fa a o de na ini den yari fosi a bigi banawtu bigin? San o pasa nanga den salfuwan di no tan na ai èn di no e dini Gado moro? Den no o go na hemel moro. A de krin taki den no o kisi a lasti marki fosi a bigi banawtu bigin. Na a ten dati Gado salfu tra sma kaba di tan gi yesi na en èn a meki den kon na ini a presi fu den sma di drai baka gi en. Te a bigi banawtu bigin, dan den salfuwan disi di no tan gi yesi na Gado, o skreki fu si taki Babilon a Bigiwan kisi pori. Dan fosi den o frustan taki den no ben de srekasreka gi a ten te a Trowmasra ben o kon. San o pasa, efu den e aksi yepi na a ten dati? Na agersitori fu Yesus e gi wi a piki na tapu na aksi disi. Den koni nyunwenke ben weigri fu gi den donwan oli èn den taigi den fu go na den sma di e seri oli. Ma no frigiti taki a ben de „mindrineti”. Den ben o feni oli na a yuru dati? Kwetikweti. A ben lati tumusi fu du wan sani ete.

12. (a) Fa wi sabi taki na a ten fu a bigi banawtu den salfuwan no o man yepi den wan di drai baka gi Gado? (b) San o pasa nanga den salfuwan di o de leki den don nyunwenke?

12 Na a ten fu a bigi banawtu, den salfuwan di tan gi yesi na Gado, no o man yepi nowan fu den wan di drai baka gi Gado. Yepi no o de gi den sma disi. A o lati tumusi. Sobun, san o pasa nanga den? Yesus e fruteri san pasa nanga den don nyunwenke di den gowe fu bai na oli: „A trowmasra doro èn den nyunwenke di ben sreka densrefi go nanga en na a trow-oso na inisei. Ne a doro tapu.” Te Krestes o kon nanga ala en glori leti fosi a kaba fu a bigi banawtu, dan a o tyari den salfu Kresten di tan gi yesi na Gado go na hemel (Mat. 24:31; 25:10; Yoh. 14:1-3; 1 Tes. 4:17). A doro o tapu gi den salfuwan di de leki den don nyunwenke èn di drai baka gi Gado. Yu kan taki dati den o bari: „Masra, Masra, opo a doro gi wi!” Ma den o kisi wan srefi sortu piki leki den sma di yu kan agersi nanga bokoboko. Yesus o taigi den: „Fu tru mi e taigi unu: Mi no sabi unu.” Disi o de wan sari sani!Mat. 7:21-23; 25:11, 12.

13. (a) Fu san ede wi no musu denki taki furu salfu futuboi fu Krestes o drai baka gi Gado? (b) Fu san ede a warskow fu Yesus e sori taki a no ben e tweifri na den salfu futuboi fu en? (Luku a prenki na a bigin fu na artikel.)

13 Now di wi luku ala den sani disi, dan san wi leri? Yu denki taki Yesus ben wani leri wi taki furu salfu Kresten ben o drai baka gi Gado èn taki tra sma ben musu kon na ini a presi fu den? Nôno. No frigiti taki na ini Mateyus kapitel 24 Yesus ben warskow „a koni srafu di de fu frutrow” taki den no musu tron wan ogri srafu. Ma disi no wani taki dati a ben e fruwakti taki dati ben o pasa trutru nanga den salfu Kresten. Na so wi kan si na agersitori disi leki wan seryusu warskow. Feifi fu den nyunwenke sori taki den don èn feifi fu den sori taki den koni. Sobun, ibri salfu Kresten musu bosroiti gi ensrefi efu a o de srekasreka èn efu a o tan na ai. Noso a o drai baka gi Gado èn dati o de wan don sani. Na apostel Paulus ben abi wan srefi sortu sani na prakseri di a ben e taki fu den salfu Kresten brada nanga sisa fu en. (Leisi Hebrewsma 6:4-9; luku sosrefi Deuteronomium 30:19.) A warskow fu Paulus ben de krin, ma a ben sabi taki den brada nanga sisa fu en ben o kisi a pai fu den na hemel. Na so a de tu taki a warskow na ini na agersitori fu den tin nyunwenke e sori taki Yesus no ben e tweifri taki den salfuwan ben o tan gi yesi na Gado. Krestes sabi taki ibri salfu futuboi fu en kan de wan sma di e tan gi yesi na Gado èn di o kisi a moi blesi fu go na hemel.

SORTU WINI DEN „TRA SKAPU” FU KRESTES KAN KISI?

14. Fu san ede den „tra skapu” kan kisi wini tu fu na agersitori fu den tin nyunwenke?

14 Na agersitori fu Yesus ben abi fu du nanga den salfu Kresten. Ma a de so taki den „tra skapu” kan kisi wini tu fu na agersitori disi? (Yoh. 10:16) Iya. A sani di wi leri na ini a tori disi no muilek fu frustan. Wi leri taki wi musu tan na ai. Yesus ben taki wan leisi: „San mi e taigi unu, mi e taigi ala sma: Tan na ai” (Mark. 13:37). Yesus wani taki den bakaman fu en e sreka den ati so taki den kan tan dini Gado èn taki den kan tan na ai tu. Sobun, ala Kresten e teki a bun eksempre fu den salfuwan èn den e si a wroko fu Gado leki a moro prenspari sani na ini den libi. Fu di den don nyunwenke ben musu sorgu gi den eigi oli, meki a sani di den aksi ben de fu soso. Disi e memre wi taki ibriwan fu wi musu bosroiti gi ensrefi fu tan gi yesi na Gado, fu sori taki a de srekasreka èn fu tan na ai. Nowan sma kan du dati gi wi. Ibriwan fu wi o abi fu gi frantwortu na a reti-ati Krutuman Yesus Krestes di Yehovah poti èn di e kon dyonsro. Dati meki wi alamala musu sori taki wi de srekasreka!

Den koni nyunwenke e taigi den donwan fu go bai oli gi densrefi. Disi e sori taki nowan sma kan tan gi yesi na Gado gi wi noso kan tan na ai gi wi

15. Fu san ede a trow fu Krestes nanga en trowmisi na wan span sani gi ala tru Kresten?

15 A trow di Yesus e taki fu en na ini na agersitori, na wan span sani gi ala tru Kresten. Fu san ede? We, na ini a ten di o kon, baka a feti fu Armagedon, salfu Kresten o tron a trow-uma fu Krestes (Openb. 19:7-9). Ala sma na grontapu o kisi wini fu a trow disi di o de na ini hemel fu di dati o de a dyaranti taki wán tirimakti o de gi ala libisma. Awinsi wi abi a howpu fu libi fu têgo na ini hemel noso na grontapu, meki wi sorgu taki wi de srekasreka èn taki wi tan na ai. Te wi du dati, dan wi o kisi a moi tamara di Yehovah pramisi wi.

^ paragraaf 9 Na ini na agersitori sma e bari: „Luku, a trowmasra e kon!” (vers 6) Ma a e teki ten fosi a trowmasra kon noso doro trutru (vers 10). Na ini den lasti dei, den salfuwan tan na ai. Den sani di ben e pasa na grontapu sori den krin taki Yesus bigin tiri leki Kownu fu Gado Kownukondre. Now den musu sori taki den tan na ai teleki Yesus kon na a ten fu a bigi banawtu.