Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E Mata, Koutou “ka Tumau i te Matapula‵pula”?

E Mata, Koutou “ka Tumau i te Matapula‵pula”?

“Tela la, ke tumau i te matapula‵pula, me e se iloa ne koutou te aso io me ko te itula ka tupu ei te mea tenā.”—MATA. 25:13.

1, 2. (a) Se a te mea e fakaasi mai ne Iesu e uiga ki aso fakaoti? (e) Ne a fesili ka sau‵tala tatou ki ei?

KE FAKAATAATA ne koe a Iesu e sagasaga i te Mauga o Olive e kilo atu ki te faletapu i Ielusalema—kae fakamatala atu ne ia se tasi o ana valoaga ‵gali. Ne fakalogo‵logo faka‵lei eiloa a Petelu, Anitelea, Iakopo, mo Ioane i te taimi ne fai atu ne Iesu se valoaga fakafiafia e uiga ki aso mai mua. Ne fai atu ne ia ki a latou se mea e uiga ki aso fakaoti o te olaga masei tenei, te taimi telā ka pule ei a ia i te Malo o te Atua. Ne fai atu a ia me i te vaitaimi tāua tenā, ka sui ne te “tavini fakamaoni kae poto” a ia i te lalolagi nei, kae tuku atu ki ana tavini a mea‵kai faka-te-agaga kolā e manakogina ne latou i te taimi tonu.—Mata. 24:45-47.

2 E se gata i ei, i te valoaga foki loa tenā, ne fai atu ne Iesu a te tala fakatusa e uiga ki tamafine e tokosefulu. (Faitau te Mataio 25:1-13.) Ke na ‵saga atu nei tatou ki fesili konei: (1) Se a te fekau tāua i te tala fakatusa? (2) Ne fakagalue pefea ne te kau fakaekegina a fakatakitakiga i te tala fakatusa, kae ne a ikuga ne maua mai i ei? (3) Ne a mea aoga e mafai o maua ne tatou i aso nei mai te tala fakatusa a Iesu?

SE A TE FEKAU I TE TALA FAKATUSA?

3. I taimi ko ‵teka, ne fakamatala mai pefea i ‵tou tusi a te tala fakatusa e uiga ki tamafine e tokosefulu, kae se a te mea ne iku mai i ei?

3 Ne iloa ne tatou i te mataupu mai mua me i tausaga fakamuli nei, ne fakamafulifuli ne te tavini fakamaoni a te auala e fakamatala ei a tala i te Tusi Tapu. Ko se faka‵mafa mai ne latou a uiga o ata fakavaloaga, kae ko ‵saga tonu atu ki akoakoga aoga kolā e maua mai i ei. I taimi ko ‵teka, ne fakamatala mai i ‵tou tusi a uiga fakatusa o mea liki‵liki i te tala fakatusa a Iesu e uiga ki tamafine e tokosefulu, e pelā mo moli, sinu, fagu kele, mo nisi mea aka. Kae e mata, a te talia ne tatou a fakamatalaga liki‵liki i te tala fakatusa e fai ei ke galo atu te akoakoga faigofie kae tāua e maua i ei? E pelā mo te mea ka lavea ne tatou, e tāua ‵ki ke iloa a te tali e uiga ki ei.

4. I te tala fakatusa, e mafai pefea o iloa ne tatou (a) a te tamataene ka fakaipoipo? (e) a tamafine?

4 Ke na onoono nei tatou ki se fekau tāua i te tala fakatusa tenei a Iesu. Te mea muamua, ke mafau‵fau ki tino ‵tonu kolā e aofia i ei. Ko oi a te tamataene ka fakaipoipo i te tala fakatusa tenei? E manino ‵lei, me ne faipati a Iesu ki a ia eiloa. E iloa ne tatou me mai mua malie, ne fakasino atu a Iesu ki a ia eiloa e pelā me ko te tamataene telā ka fakaipoipo! (Luka 5:34, 35) Kae ko oi la a tamafine? I te tala fakatusa, ne fai mai a Iesu me e ‵tau mo tamafine o toka mo olotou moli māfai ko vau te tamataene ka fakaipoipo. Mafaufau la ki te fakatakitakiga tai ‵pau ne tuku atu ne Iesu ki tena “lafu foliki” o soko fakaekegina: “Pei otou gatu kae ke toka koutou kae ke ‵ka otou moli. Ke fai koutou e pelā mo tino kolā e fakatali‵tali ki te foki mai o te lotou matai mai i te fakaipoipoga.” (Luka 12:32, 35, 36) E se gata i ei, ne fakaosofia eiloa a apositolo ko Paulo mo Ioane ke fakatusa ne lāua a soko fakaekegina o Keliso ki tamafine ‵mā konei. (2 Koli. 11:2; Faka. 14:4) Tela la, a te tala fakatusa ne tuku mai ne Iesu i te Mataio 25:1-13, se fakatakitakiga mo se fakailoaga ki ana soko fakaekegina.

5. E fakaasi mai pefea ne Iesu a te vaitaimi e fakataunu ei tena tala fakatusa?

5 Mafaufau ki te lua o mea, ko te vaitaimi. Se a te vaitaimi e fakasino atu ki ei te fakatakitakiga tenei a Iesu? E fakaasi mai ne Iesu te taimi tonu i te fakaotiotiga o te tala fakatusa: “Kae oko mai te tamataene ka fakaipoipo.” (Mata. 25:10) E pelā mo te mea ne fakamatala mai i te Faleleoleo Maluga i a Iulai 15, 2013, ne aofia eiloa i te valoaga a Iesu i te Mataio mataupu e 24 mo te 25 a taimi e valu e uiga ki tena “oko mai”; ne fakaaoga eiloa i fakamatalaga takitasi konā se vaega o te pati Eleni. I fakamatalaga katoa konā, ne fakasino atu eiloa a Iesu ki te vaitaimi o te fakalavelave lasi māfai ko vau a ia o fai te fakamasinoga mo te fakaseaiga o te fakanofonofoga o te lalolagi masei tenei. Tela la, e mautinoa eiloa me e fakauiga te tala fakatusa tenei ki aso fakaoti, a ko tena fakataunuga katoatoa e oko mai i te taimi o te fakalavelave lasi.

6. I te fakamatalaga kātoa o te tala fakatusa, se a te fekau tāua e maua mai i ei?

6 Se a te fekau tāua i te tala fakatusa? Ke masaua te fakamatalaga kātoa o te tala. Ne fatoa fakamatala mai ne Iesu a tena “tavini fakamaoni kae poto.” Ko oti ne fakatalitonu aka me i te tavini tenā se potukau foliki fua o tāgata fakaekegina kolā e fai ne latou te takitakiga o soko o Keliso i aso fakaoti. Ne fakailoa atu ne Iesu ki tāgata konei me e ‵tau mo latou o tumau i te fakamaoni. E se gata i ei, ne faka‵mafa kae tuku atu ne ia te tala fakatusa tenei ke fakamalosi ei ana soko fakaekegina katoa i aso fakaoti konei ke “tumau i te matapula‵pula” ke mo a ma galo i a latou te lotou taui tāua. (Mata. 25:13) Nei la, ke na suke‵suke tatou ki te tala fakatusa kae ke onoono ki te auala ne fakagalue ei ne te kau fakaekegina te fakatakitakiga tenei.

NE FAKAGALUE PEFEA NE TE KAU FAKAEKEGINA TE FAKATAKITAKIGA I TE TALA FAKATUSA?

7, 8. (a) Ne a uiga e lua kolā ne fakatalitonu mai ei a te ‵toka ‵lei o tamafine ‵poto? (e) I te auala fea e fakatalitonu mai ei ne te kau fakaekegina a te ‵toka ‵lei o latou?

7 I te tala fakatusa, e faka‵mafa mai ne Iesu me i lō te fai pelā mo tamafine va‵lea, ne toka eiloa a tamafine ‵poto i te taimi ne oko mai ei te tamataene ka fakaipoipo. Kaia? Ona ko uiga konei e lua: te toka ‵lei mo te matapulapula. Ne ‵tau eiloa mo tamafine konei o faka‵ka olotou moli kae tumau i te matapula‵pula i te valuapo ki te oko mai o te tamataene ka fakaipoipo. E se pelā mo tamafine va‵lea, ne toka eiloa a tamafine ‵poto e tokolima ona me ne aumai ne latou a fagu sinu fakaleoleo fakatasi mo olotou moli. E mata, ne fakamaoni mai ne te kau fakaekegina me ne toka latou?

8 Ao, ne toka eiloa latou! I aso fakaoti, ne gasue‵sue eiloa a Kelisiano fakaekegina pelā mo tamafine ‵poto, o fakatoka ke fai te lotou galuega mo te fakamaoni ke oko loa ki te gataga. E iloa ne latou me i te lotou tavini atu mo te fakamaoni e fakauiga ki te tiakina o koloa faka-te-foitino kolā e ofo mai ne te lalolagi a Satani. E tuku katoatoa atu latou ki a Ieova kae tavini atu ki a ia, e se ona ko te mea ko pili mai te gataga, kae ona ko te a‵lofa mo te fakamaoni o latou ki a ia mo tena Tama. E tumau latou i te fakamaoni mai te sē talia ne latou a te agaga o te lalolagi masei tenei mo ana koloa, amioga ma‵sei mo kilokiloga kaima‵nako. Tela la, e tumau eiloa latou i te toka ‵lei, mai te maina atu pelā me ne moli, kae fakatali‵tali mo te kufaki ki te oko mai o te Tamataene ka fakaipoipo.—Fili. 2:15.

9. (a) Se a te faka‵pulaga ne tuku mai ne Iesu e uiga ki te tule‵moe? (e) Ne ‵saga atu pefea te kau fakaekegina ki te kalaga: “Ko oko mai te tamataene ka fakaipoipo”? (Ke onoono foki ki fakamatalaga fakaopoopo.)

9 A te lua o uiga telā e fesoasoani atu ki tamafine konā ke toka ko te matapulapula. E mata, e mafai eiloa o ‵to a ‵moe o Kelisiano fakaekegina ona ko te ‵ligo o te po? Ao e mafai eiloa. Masaua me ne fai mai a Iesu me i tamafine e tokosefulu ne “matule‵tule . . . kae ‵to atu ei olotou ‵moe” i te taimi ne tuai mai ei a te tamataene ka fakaipoipo. Ne iloa ‵lei ne Iesu me i te tino telā e loto malosi e mafai o vāivāi tena foitino. Ne faka‵logo faka‵lei a te kau fakaekegina fakamaoni ki te fakailoaga tenā kae ne ga‵lue malosi latou ke tumau i te mataala kae matapula‵pula. I te tala fakatusa, ne lagona katoa ne tamafine konei a te kalaga i te valuapo, penei: “Ko oko mai te tamataene ka fakaipoipo!” Kae ko latou fua kolā ne matapula‵pula ne kufaki ke oko loa ki te gataga. (Mata. 25:5, 6; 26:41) Kae e a te kau fakaekegina fakamaoni i aso nei? I aso fakaoti konei, ne ‵saga atu latou ki te fakamaoniga tenā, mai te ka‵laga atu, “Ko oko mai te tamataene ka fakaipoipo.” Ne kufaki foki latou, mai te tumau i te fakatoka mō te oko mai o te Tamataene ka Fakaipoipo. * E ui i ei, ne fakasino tonu atu loa te fakaotiga o te tala fakatusa ki se vaitaimi tonu. E pefea la?

TE TAUI KI TINO ‵POTO MO TE FAKASALAGA KI TINO VA‵LEA

10. Se a te fesili e mafai o sae aka e uiga ki te fai‵patiga i te vā o tamafine ‵poto mo tamafine va‵lea?

10 Kāti a te vaega faka‵numi ko te fakaotiga o te ‵tala fakatusa, i te taimi ne fai ei te sau‵talaga i te vā o tamafine ‵poto mo tamāfine va‵lea. (Faitau te Mataio 25:8, 9.) E sae aka i te sau‵talaga tenei se fesili: “Anafea i tala fakasolopito o tino o te Atua ne seki talia ei ne te kau fakamaoni konei ke fesoasoani atu ki a latou kolā e ma‵nako ki ei?” Ke masaua te vaitaimi telā e fakasino atu ki ei te tala fakatusa. E malama‵lama tatou me i a Iesu, te Tamataene telā ka Fakaipoipo, e vau ke fai ne ia te fakamasinoga mai mua malie o oti te fakalavelave lasi. E mata, e mautinoa eiloa me e fakasino atu loa a te vaega tenei o te tala fakatusa ki mea ka ‵tupu mai mua o te taimi o te fakamasinoga? E foliga mai me i te taimi tenā ko oti ei ne maua ne te kau fakaekegina a te lotou fakamailogaga fakaoti.

11. (a) Se a te mea ka tupu mai mua o kamata te fakalavelave lasi? (e) Se a te mea ne fakauiga ki ei a tamafine ‵poto i te taimi ne uga atu ei ne latou a tamafine va‵lea ke olo o ‵togi olotou sinu?

11 Tela la, mai mua malie o kamata te fakalavelave lasi, ka maua katoa ne te kau fakaekegina fakamaoni i te lalolagi nei a te lotou fakamailoga fakaoti. (Faka. 7:1-4) Tenā te taimi ko mautinoa ei te lotou fakamoemoega. Kae mafaufau la ki tausaga mai mua o kamata te fakalavelave lasi. Ne a mea e mafai o ‵tupu ki te kau fakaekegina kolā e seki tumau i te matapula‵pula, kae sē fakamaoni? Ka galo atu i a latou a te lotou taui faka-te-lagi. E manino ‵lei me ka se maua ne latou te fakamailoga fakaoti mai mua malie o kamata te fakalavelave lasi. I te taimi tenā, e mafai o fakaeke aka a nisi tino fakamaoni. Kafai ko kamata te fakalavelave lasi, e mafai o ‵poi a tino va‵lea konei ke lavea atu a te fakaseaiga o Papelonia te Sili. Tenā te taimi ka iloa ei ne latou me seki toka latou mō te oko mai o te Tamataene ka Fakaipoipo. Se a te mea e tupu māfai e akai atu latou mō se fesoasoani i te taimi tenā? E tuku mai i te tala fakatusa a Iesu se mea fakafanoanoa. Ne seki talia ne tamafine ‵poto ke tuku atu olotou sinu mō te ‵lei o tamafine va‵lea, kae ne fai atu ke olo o ‵togi olotou sinu. Kae masaua la me ko “valuapo.” E mata, e isi ne tino koi mafai o maua ne latou a tino ‵togi sinu i te itula tenā? E mautinoa eiloa me ko talimuli ‵ki latou.

12. (a) I te taimi o te fakalavelave lasi, se a te mea ka tupu ki so se tino telā ko oti ne fakaekegina kae seki tumau i te fakamaoni mai mua o te fakamailogāga fakaoti? (e) Se a te ikuga o latou kolā e fai pelā mo tamafine va‵lea?

12 I se auala tai ‵pau, i te taimi o te fakalavelave lasi, e se mafai eiloa ne tino fakaekegina fakamaoni o fesoasoani atu ki so se tino sē fakamaoni. Ka seai se fesoasoani e maua ne latou. Ko tō talimuli. Se a la te ikuga ki vaegā tino penā? Ne fakamatala mai ne Iesu te mea ne tupu ki tamafine va‵lea i te taimi ne olo atu o ‵sala olotou sinu : “Kae oko mai te tamataene ka fakaipoipo, ulu atu ei a tamafine kolā ko toka fakatasi mo te tamataene tenei ki loto i te ‵kaiga o te avaga kae ‵pono mai te mataloa.” Kafai ko vau a Keliso i tena ‵malu māfai ko pili o oti te fakalavelave lasi, ka fakamaopoopo ei ne ia te kau fakaekegina fakamaoni ki te lagi. (Mata. 24:31; 25:10; Ioa. 14:1-3; 1 Tesa. 4:17) E tonu, ka ‵pono te mataloa ki tino sē fakamaoni, kolā e fai pelā mo tamafine va‵lea. E mafai o ‵kalaga atu latou: “Tou ‵malu, Tou ‵malu, ‵tala mai aka ke ulu atu matou!” Kae e maua ne latou se ikuga e ‵pau mo te ikuga o latou kolā e fai pelā me ne kouti i te itula loa tenā o te fakamasinoga: “Au e muna ‵tonu atu ki a koutou, e se iloa ne au koutou.” Ko oko loa i te fakafanoanoa!—Mata. 7:21-23; 25:11, 12.

13. (a) Kaia e se ‵tau o fakaiku aka ne tatou me ka tokouke a soko fakaekegina o Keliso ka sē fakamaoni? (e) Kaia e mafai o fai atu tatou me e fakaasi mai i te tala fakatusa a Iesu tena loto talitonu ki Kelisiano fakaekegina? (Ke onoono ki te ata i te kamataga.)

13 E pelā mo fakamatalaga i te palakalafa mai luga, se a te mea e mafai o fakaiku aka ne tatou? E mata, ne fai mai a Iesu me ka tokouke a te kau fakaekegina ka sē fakamaoni kae manakogina ke sui? Ikai. Masaua la, ne fatoa fakailoa atu ne ia ki tena “tavini fakamaoni kae poto” ke mo a ma ‵fuli ki se tavini masei. E se fakauiga i ei me ne fakamoemoe a ia ke tupu se mea penā. I se auala tai ‵pau, a te tala fakatusa tenei e fakaata mai ne ia se mea ke fakaeteete i ei. E pelā mo te tokolima tamafine va‵lea mo te tokolima tamafine ‵poto, e ‵tau mo Kelisiano fakaekegina taki tokotasi o filifili ke toka ‵lei kae matapula‵pula. Ne fakaosofia te apositolo ko Paulo ke faka‵mafa ne ia manatu tai ‵pau tenā e uiga ki ana taina Kelisiano fakaekegina. (Faitau te Epelu 6:4-9; fakatusa ki te Teutelonome 30:19.) Mafaufau la me ne faipati ‵tonu mai loa a Paulo, kae ne fakaasi mai ne ia i se faifaiga alofa a tena loto talitonu me i “mea kolā e ‵lei atu” ne fakatoka mō aso mai mua mo ana taina mo tuagane Kelisiano. I se auala tai ‵pau, ne tuku mai ne Iesu se fakailoaga i tena tala fakatusa i se auala alofa. E iloa ne Keliso me i ana tavini fakaekegina e mafai o tumau i te fakamaoni kae ke maua se taui fakafiafia!

E AOGA PEFEA KI “NISI MAMOE” A KELISO?

14. Kaia e mafai ei o aoga ki “nisi mamoe” a te tala fakatusa e uiga ki tamafine e tokosefulu?

14 Ona me ne fakasino tonu atu te tala fakatusa a Iesu e uiga ki tamafine e tokosefulu ki ana soko fakaekegina, e mata, e ‵tau o fakaiku aka me i te fakatokaga tenei e se aoga ki “nisi mamoe” a Keliso? (Ioa. 10:16) Ikai, e se penā loa! Masaua la, e faigofie ke malamalama i te fekau mai i te ‵tala fakatusa: “Ke tumau i te matapula‵pula.” E mata, e fakasino atu fua te mea tenā ki te kau fakaekegina? Ne fai mai Iesu: “Ko aku pati e fai atu ki a koutou e fai atu foki ne au ki tino katoa, Ke tumau i te matapula‵pula.” (Male. 13:37) E manako Iesu ke toka a loto o ana soko katoa ki te taviniga fakamaoni kae ke fakafetaui ki tulaga e pelā me ne tino matapula‵pula. Tela la, e tau‵tali katoa Kelisiano ki te takitakiga telā e tuku mai ne te kau fakaekegina e uiga ki te mea tenei, mai te tau‵tali ki olotou fakakoakoga ‵lei kae fakamuamua te galuega talai i olotou olaga. E ‵tau foki o masaua ne tatou taki tokotasi me i tamafine va‵lea ne akai atu ki tamafine ‵poto ke tuku atu ne olotou sinu. Tela la, a te seki talia o te olotou fakatagi e fakamasaua mai ki a tatou, me seai se tino e mafai o fakamaoni mō tatou, ke tu mō tatou i te munatonu io me ke tumau i te matapula‵pula mō tatou. E tali atu loa tatou taki tokotasi ki te Famasino amiotonu telā ko oti ne filifili ne Ieova. E ‵tau mo tatou o toka. Ko pili o oko mai a ia!

15. Kaia e fakafiafia ei a te fakaipoipoga a Keliso mo tena avaga ki Kelisiano ‵tonu katoa?

15 E mafai foki o maua ne Kelisiano katoa a mea aoga mai te tala fakatusa a Iesu e uiga ki te fakaipoipoga. Tela la, ko oi la i a tatou e se fiafia ki te fakaipoipoga manuia tenei? Ka ‵nofo atu te kau fakaekegina i te lagi; mai tua o te taua o Amaketo, ka fai latou pelā me ko te avaga a Keliso. (Faka. 19:7-9) Kae ka maua katoa ne tino i te lalolagi nei a mea aoga mai te fakaipoipoga faka-te-lagi tenā, me ka pule mai ei se malo ‵lei katoatoa ki tino katoa. Faitalia me se a ‵tou fakamoemoega, me i te lagi io me ko te lalolagi, ke na fakaiku aka ke tauloto ne tatou se akoakoga tāua mai te tala fakatusa e uiga ki tamafine e tokosefulu. Ke na fakamaoni atu a te ‵toka o tatou mai te fakatoka ‵tou loto kae tu ‵mautakitaki, ke matapula‵pula, ko te mea ke mafai o maua ne tatou te olaga fiafia i aso mai mua telā ne fakatoka ne Ieova mō tatou!

^ pala. 9 I te tala fakatusa, e isi se vaitaimi i te vā o te taimi ne pa mai ei te kalaga, “Ko oko mai te tamataene ka fakaipoipo!” (fuaiupu 6) mo te taimi tonu e vau ei, io me e oko mai ei te tamataene ka fakaipoipo (fuaiupu 10). I aso fakaoti konei, ko oti ne iloa ne te kau fakaekegina kolā e matapula‵pula a fakailoga o te fakatasi mai o Iesu. E iloa ne latou me ko pule mai a ia pelā me ko te Tupu i te Malo o te Atua. Kae koi ‵tau loa o matapula‵pula latou ke oko loa ki te taimi e vau ei a ia, io me ko tena oko mai.

A te fakamolemole ke puke mai a nisi sinu se fakamasauaga ki a tatou me e seai se tino e mafai o fakamaoni mō tatou io me tumau i te matapulapula mō tatou