Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Fesili Mai i le ‘Aufaitau

Fesili Mai i le ‘Aufaitau

I aso ua mavae, sa masani ona taʻua i a tatou lomiga le faaataga (type) ma le faataunuuga (antitype) o se mea, ae ua seāseā ona toe faaaogāina i aso nei. O le ā le māfuaaga?

Ua faamatalaina e le Watchtower o Setema 15, 1950 e iai nisi taimi e faaata mai ai e se tagata po o se mea na tupu i le Tusi Paia se faaataga sili i le lumanaʻi. I aso ua mavae na taʻua i a tatou lomiga ni tane ma fafine faatuatua e pei o Tepora, Eliu, Iefata, Iopu, Raava ma Repeka, faapea foʻi nisi e pei o i latou, na latou faaata mai ai a lē o ē faauuina po o le “motu o tagata e toʻatele.” (Faaa. 7:9) O se faaaʻoaʻoga, na manatu o Iefata, Iopu ma Repeka e faaata mai ai le ʻaufaauuina, a o Tepora ma Raava e faaata ai le motu o tagata e toʻatele. Peitaʻi i tausaga talu ai nei ua tatou lē toe faia ai ni faatusatusaga faapea. Aiseā?

FAAATAGA

O le mamoe lea na fai ai le taulaga i Isaraelu anamua, na fai ma faaataga.​—Nu. 9:2

FAATAUNUUGA

Na faaalia e Paulo o Keriso o le mamoe o le “paseka.”​—1 Kori. 5:7

Ua faaalia i mau o le Tusi Paia o nisi tagata taʻitoʻatasi ua faaata mai ai se mea e sili atu. E pei ona faamauina i le Kalatia 4:21-31, na taʻua e Paulo se “tala faafaatusa” e aofia ai ni fafine se toʻalua. O Akara le teine pologa a Aperaamo, ua faaata mai ai Isaraelu faaletino, lea sa iai sa latou faiā faapitoa ma Ieova i lalo o le Tulafono a Mose. A o Sara le “fafine saʻoloto” ua faaata mai ai le faletua o le Atua, o le vaega faalelagi o lana faalapotopotoga. I lana tusi i Eperu, na faasino atu ai e Paulo le tupu ma le ositaulaga o Mekisateko iā Iesu, ma faamatilatila itu e tutusa ai i laʻua e toʻalua. (Epe. 6:20; 7:1-3) E lē gata i lea, na faatusatusa e Paulo Isaia ma ona atalii iā Iesu ma ona soo faauuina. (Epe. 2:13, 14) Na faagaeeina Paulo e tusia nei mea, o lea ua tatou talia fiafia ai nei faaataga.

E ui i lea, e tusa lava pe ua faaalia e le Tusi Paia se tasi ua fai ma faaataga o se mea, ae e lē faapea ai o faamatalaga uma e faatatau i se mea na tupu e iai sona faaataga. O se faaaʻoaʻoga, e ui ina faapea mai Paulo o Mekisateko ua faaata mai ai Iesu, ae e leai sana faamatalaga e faatatau i le avatuina e Mekisateko o meaʻai ma uaina iā Aperaamo ina ia fiafia ai ina ua ia faaumatiaina tupu e toʻafā. E leai se faavae faale-Tusi Paia e taumafai e fai ai se faaataga o lenā mea.​—Kene. 14:1, 18.

Sa iai nisi tusitala o le uluaʻi senituri ina ua mavae le maliu o Keriso, e toetoe lava o mea uma ua latou taumafai e faia ni faaataga. Ua faamatalaina e le International Standard Bible Encyclopaedia aʻoaʻoga a Origen, Ambrose ma Jerome e faapea: “Ua latou taumafai e saʻili ni faaataga o mea uma sa tutupu o loo tusia i le Tusi Paia. E oo lava i mea faigofie ma tulaga masani ua latou taumafai e faia ni faaataga . . . , e oo i le aofaʻiga o iʻa e 153 na maua e soo i le pō na faaali atu ai le Faaola iā i latou.”

Na faapea mai Augustine mai i Hippo e faatatau i le fafagaina e Iesu o tagata e pe ā ma le 5,000 i falaoa e lima ma iʻa e lua. Talu ai e faatauvaa le karite nai lo o le saito, o lea na faapea mai ai Augustine o falaoa e lima ua faaata mai ai tusi e lima a Mose (o karite e faaata mai ai le faatauvaa o le “feagaiga tuai”). Ae faapefea iʻa e lua? Atonu e iai se māfuaaga na ia faatusaina ai i se tupu ma se ositaulaga. Na manatu se isi tagata atamai o le Tusi Paia i faaataga ma le faataunuuga o mea, o le faatauina e Esau o lona tofi i se pou sitiū mūmū, na faaata mai ai le faatauina e Iesu o le tofi faalelagi mo tagata e ala i lona toto.

Pe a faapea o na faamalamalamaga e foliga mai e faigatā ona talitonuina, o le a e malamalama la i le faafitauli. E lē mafai ona iloa e tagata po o lē fea tala o le Tusi Paia ua fai ma faaataga o mea ua tutupu. O le manatu tāua lenei: “Ua tatou taliaina mau ua aumaia ai faaataga o se tagata, o se mea na tupu po o se isi lava mea. Ae e lē tatau ona tatou faia se faaataga o se tagata po o se tala pe a leai se faavae faale-Tuai Paia.

Ua faapefea ona tatou maua aogā mai mea na tutupu ma faaaʻoaʻoga o loo taʻua i le Tusi Paia? Ua faapea mai Paulo i le Roma 15:4: “O mea uma na tusia i aso ua mavae, na tusia e faatonu ai i tatou, ina ia tatou maua le faamoemoe e ala i lo tatou tumau, ma le faamāfanafana mai o Tusitusiga Paia.” Na faapea mai Paulo, e mafai ona aʻoaʻoina e ona uso faauuina i le uluaʻi senituri ni lesona mai mea na tutupu na faamauina i le Tusi Paia. Peitaʻi e mafai e tagata o le Atua i augātupulaga uma, po o ni ē faauuina po o “isi mamoe,” po o ua ola i “aso e gata ai” pe leai, ona maua aogā mai i lesona na aʻoaʻoina mai i “mea uma na tusia i aso ua mavae.”​—Ioa. 10:16; 2 Timo. 3:1.

Nai lo o le manatu e faatatau atu nei tala i se vaega se tasi, e pei o le ʻaufaauuina po o le motu o tagata e toʻatele po o se vaitaimi patino, peitaʻi e mafai e tagata o le Atua i so o se vaitaimi ona faatatauina lesona mai i nei tala. O se faaaʻoaʻoga, e lē tapulaa le faatatauina o le tusi o Iopu i mea na tutupu i le ʻaufaauuina i le Taua Muamua a le lalolagi. Ua tofo le tele o auauna a le Atua, o tane ma fafine, o ē faauuina ma le motu o tagata e toʻatele, i mea na fesagaʻia e Iopu ma ua latou “iloa foʻi le iʻuga mai iā Ieova, auā e alofa faapelepele ma alofa mutimutivale Ieova.”​—Iako. 5:11.

Ua iai i a tatou faapotopotoga i aso nei fafine matutua faamaoni e pei o Tepora, o toeaina talavou atamamai e pei o Eliu, o paeonia lototetele ma maelega e pei o Iefata, ma tane ma fafine faamaoni ma onosaʻi e pei o Iopu. Maʻeu lo tatou lotofaafetai ona ua faasaoina e Ieova faamaumauga o “mea uma na tusia i aso ua mavae,” ina “ia tatou maua le faamoemoe e ala i lo tatou tumau, ma le faamāfanafana mai o Tusitusiga Paia”!

O nei māfuaaga na faamamafa ai i a tatou lomiga i tausaga talu ai lesona ua tatou aʻoaʻoina mai i tala o le Tusi Paia, nai lo o le taumafai e saʻili ni faaataga ma ni faataunuuga o mea.