Skip to content

Skip to table of contents

Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Fehuʻi mei he Kau Lautohí

ʻI he kuohilí, naʻe faʻa lave ʻetau ʻū tohí ki he fakataipe mo e ʻikai fakataipe. Kae kehe, ʻi he ngaahi taʻu ki mui ní, ʻoku tātātaha ke ʻasi mai eni. Ko e hā hono ʻuhingá?

Naʻe fakamatalaʻi ai ko e fakataipé ko ha tokotaha, meʻa naʻe hoko pe ko ha meʻa ʻokú ne fakafofongaʻi ha taha pe meʻa lahi ange ʻi he kahaʻú. Ko e ʻikai fakataipé ko e tokotaha ia, meʻa naʻe hoko pe ko e meʻa ʻoku fakafofongaʻi ʻe he fakataipé. Ko e fakataipé naʻe toe ui ia ko e ʻata, pea ko e ʻikai fakataipé naʻe ui ko e meʻa moʻoní.

ʻI he kuohilí, naʻe pehē ʻi heʻetau ʻū tohí ko e kau tangata mo e kau fefine faitōnunga hangē ko Tēpola, ʻIlaiū, Sēfita, Siope, Lēhapi, Lepeka mo e niʻihi kehe tokolahi ko e fakataipe kinautolu ʻo e kau paní pe ko e “fuʻu kakai lahi.” (Fkh. 7:9) Ko e fakatātaá, naʻa tau pehē ko Sēfita, Siope mo Lepeka naʻa nau fakafofongaʻi ʻa e kau paní pea ko Tēpola mo Lēhapi naʻá na fakafofongaʻi ʻa e fuʻu kakai lahí. Kae kehe, ʻi he ngaahi taʻu ki mui ní, kuo ʻikai ke tau fai ha ngaahi fakahoa meimei tatau. Ko e hā hono ʻuhingá?

FAKATAIPE

Ko e lami Pāsova naʻe feilaulau ʻaki ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ko ha fakataipe.—Nōm. 9:2

MEʻA MOʻONI

Naʻe pehē ʻe Paula ko Kalaisi hotau lami “pāsová.”—1 Kol. 5:7

ʻOku akoʻi ʻi he Folofolá ko e faʻahinga ʻe niʻihi ʻi he Tohi Tapú ko e fakataipe kinautolu ʻo fakafofongaʻi ha taha pe meʻa lahi ange ʻi he kahaʻú. Ko e fakatātaá, ʻi he Kalētia 4:21-31, ʻoku lave ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki ha “talanoa fakaefakatātā” ʻoku kau ai ha ongo fefine. Ko e ʻuluaki fefiné ko Hekaʻā, ko e kaunanga ʻa ʻĒpalahamé. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Paula naʻá ne fakafofongaʻi ʻa e puleʻanga ʻIsilelí, ʻa ia naʻe haʻi kinautolu kia Sihova ʻe he Lao ʻa Mōsesé. Ko e fefine hono uá ko e “fefine tauʻatāiná,” ko Sela, ko e uaifi ʻo ʻĒpalahamé. Naʻá ne fakafofongaʻi ʻa e uaifi ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ko e konga fakahēvani ia ʻo e kautaha ʻa e ʻOtuá. ʻOku toe lave ʻa Paula ki he ngaahi faitatau lahi ʻi he tuʻi-taulaʻeiki ko Melekisētekí mo Sīsū. (Hep. 6:20; 7:1-3) Tānaki atu ki aí, ʻoku fakahoa ʻe Paula ʻa e palōfita ko ʻAiseá mo hono ngaahi fohá kia Sīsū mo e kau Kalisitiane paní. (Hep. 2:13, 14) Naʻe fakamānavaʻi ʻe Sihova ʻa Paula ke ne fai ʻa e ngaahi fakahoa kotoa ko ení, koeʻuhí ke lava ʻo tau fakapapauʻi ko e ngaahi fakataipé mo e meʻa moʻoní ʻoku tonu.

Kae kehe, naʻa mo e taimi ʻoku fakahaaʻi ai ʻi he Tohi Tapú ha tokotaha ko ha fakataipé, ʻoku totonu ke ʻoua te tau pehē ko e fakaikiiki pe meʻa kotoa pē naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa e tokotaha ko iá ʻokú ne fakafofongaʻi ha meʻa lahi ange ʻi he kahaʻú. Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻe Paula ko Melekisētekí ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa Sīsū. Ka, ʻoku ʻikai lave ʻa Paula ia ki he taimi naʻe ʻomai ai ʻe Melekisēteki ʻa e mā mo e uaine kia ʻĒpalahame hili ʻene ikunaʻi ʻa e tuʻi ʻe fā. Ko ia ʻoku ʻikai ha ʻuhinga Fakatohitapu ia ke kumi ai ki ha ʻuhinga fakapulipuli ʻi he meʻa ko iá.—Sēn. 14:1, 18.

Naʻe fai ʻe he kau hiki-tohi ʻe niʻihi ʻi he ngaahi senituli hili ʻa e pekia ʻa Kalaisí ha fehālaaki mafatukituki. Naʻa nau ʻai ʻa e meimei fakamatala Fakatohitapu kotoa pē ko ha fakataipe. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he The International Standard Bible Encyclopaedia ʻa e ngaahi akonaki ʻa ʻOliseni, ʻAmipalosi mo Selome, ʻo pehē: “Naʻa nau kumi ki he ngaahi fakataipe, pea ko hono moʻoní naʻa nau maʻu ia, ʻi he meʻa kotoa pē naʻe hoko, neongo ʻene taʻemahuʻinga ke lēkooti ʻi he Folofolá. Naʻa mo e ngaahi tuʻunga faingofua mo hā mahino tahá naʻa nau fakakaukau ʻoku fakapuliki ai ʻa e moʻoni [fufū] tahá . . . , naʻa mo e lahi ʻo e ika naʻe maʻu ʻe he kau ākongá ʻi he pō naʻe hā ai kiate kinautolu ʻa e Fakamoʻuí—ko e niʻihi kuo nau feinga ke fakamatalaʻi ha meʻa mei he fika ko iá, ʻa e 153!”

Ko e tokotaha hiki-tohi ʻe taha ko ʻAokositaine ʻo Hipó, naʻá ne pehē ko e fakamatala Fakatohitapu ʻo hono fafangaʻi ʻe Sīsū ʻa e kau tangata ʻe toko 5,000 ʻaki ʻa e foʻi mā paʻale ʻe nimá mo e ika ʻe uá naʻe ʻi ai hono ʻuhinga fakaefakatātā. Naʻá ne pehē ko e mā paʻale ʻe nimá naʻá ne fakafofongaʻi ʻa e ʻuluaki tohi ʻe nima ʻo e Tohi Tapú. Pea koeʻuhí naʻe pehē ko e paʻalé naʻe māʻulalo ange ia ʻi he uité, naʻe ʻuhinga eni ko e “Fuakava Motuʻá” naʻe māʻulalo ange ia ʻi he “Fuakava Foʻoú.” Pehē foki, naʻá ne fakamatalaʻi ko e ika ʻe uá naʻá ne fakafofongaʻi ha tuʻi mo ha taulaʻeiki. Naʻe toe fakamatalaʻi ʻe ha mataotao ʻe taha ko hono fakatau ʻe Sēkope ʻa e tuʻunga hoko ʻo ʻĪsoá ʻaki ha poulu sitiu kulokulá naʻá ne fakafofongaʻi ʻa hono fakatau ʻe Sīsū ʻa e ʻamanaki fakahēvaní ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻaki hono taʻataʻa kulokulá!

Kapau ʻoku hā faingataʻa ke tui ki he ngaahi fakamatala ko iá, ʻe lava ke ke mahinoʻi ʻa e palopalemá. Heʻikai lava ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke ʻilo pe ko fē ʻa e fakamatala Fakatohitapu ʻoku fakafofongaʻi ai ʻa e meʻa lahi angé mo ia ʻoku ʻikaí. Ko ia ai, ko e hā ʻa e meʻa fakapotopoto ke faí? ʻI he taimi ʻoku akoʻi ai ʻe he Folofolá ko ha tokotaha, meʻa naʻe hoko pe ko ha meʻa ʻokú ne fakafofongaʻi ha meʻa lahi ange ʻi he kahaʻú, ʻoku tau tali ʻa e fakamatala ko iá. Kae kehe, ʻoku totonu ke ʻoua te tau fakaʻuhingaʻi fakaefakatātā ha fakamatala Fakatohitapu ʻi he taimi ʻoku ʻikai ai ke ʻi ai ha ʻuhinga Fakatohitapu ke fai peheé.

ʻE lava fēfē leva ke tau maʻu ʻaonga mei he ngaahi fakaikiiki mo e fakamatala ʻoku tau lau ʻi he Tohi Tapú? Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe tohi ʻi muʻá naʻe tohi ko hotau fakahinohino, ke tau lava fakafou ʻi heʻetau kātakí pea fakafou ʻi he fakafiemālie mei he Folofolá, ʻo tau maʻu ai ha ʻamanaki.” (Loma 15:4) Naʻe tohi ʻa Paula ki he kau Kalisitiane pani ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻo tala ange kia kinautolu ʻa e founga ʻe lava ke nau maʻu ʻaonga ai mei he ngaahi fakamatala Fakatohitapú. Kae kehe, talu mei he taimi ko iá, ko e kotoa ʻo e kau Kalisitiané, kau ai ʻa e “fanga sipi kehe,” kuo nau maʻu ʻaonga mei he ngaahi lēsoni ʻoku maʻu ʻi he Folofolá.—Sione 10:16; 2 Tīm. 3:1.

Ko ia ai, ko e lahi taha ʻo e ngaahi fakamatala Fakatohitapú, ʻoku ʻikai ke ngāueʻaki pē ki he kau paní, “fanga sipi kehe,” pe kau Kalisitiané lolotonga ha taimi pau ʻi he hisitōliá. Ka, ko e lahi taha ʻo e ngaahi fakamatala Fakatohitapú kuo maʻu ʻaonga mei ai ʻa e kau sevāniti kotoa ʻa e ʻOtuá, fakatouʻosi ʻi he kuohilí mo e lolotongá ni. Ko e fakatātaá, ko e faingataʻaʻia ʻa Siopé ʻoku ʻikai ke ne fakafofongaʻi pē ʻa e faingataʻaʻia ʻa e kau paní ʻi he lolotonga ʻo e Tau I ʻa Māmaní. Ko e tokolahi ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá, fakatouʻosi ʻa e tangata mo e fefine, kau pani mo e “fanga sipi kehe,” kuo nau faingataʻaʻia hangē ko Siopé pea kuo nau maʻu ʻaonga mei hono ako ʻa e fakamatala ko iá. Kuo nau “mātā ʻa e ola naʻe ʻoange ʻe Sihová, ʻa ia ko Sihová ʻoku manavaʻofa loloto ʻaupito mo mohu meesi.”—Sēm. 5:11.

ʻI heʻetau ngaahi fakatahaʻanga ʻi he ʻaho ní, ʻoku tau ʻiloʻi ai ha kau fefine matuʻotuʻa faitōnunga ʻa ia ʻoku nau mateaki hangē ko Tēpolá, pehē ki he kau mātuʻa kei siʻi ʻa ia ʻoku nau poto hangē ko ʻIlaiuú. ʻOku tau toe ʻiloʻi foki mo e kau tāimuʻa ʻoku nau faivelenga mo loto-toʻa hangē ko Sēfitá, pehē foki ki he kau tangata mo e kau fefine faitōnunga ʻoku nau kātaki hangē ko Siopé. ʻOku tau fakamālō lahi ʻi hono fakapapauʻi ʻe Sihova “ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe tohi ʻi muʻá” ʻoku tau ala maʻu ia ʻi he ʻahó ni, koeʻuhi “fakafou ʻi he fakafiemālie mei he Folofolá, ʻo tau maʻu ai ha ʻamanaki”!

Ko ia koeʻuhi ko e ngaahi ʻuhinga ko ení, ʻoku ʻikai ke tau feinga ke kumi ha ʻuhinga fakaefakatātā pe fakahoko ʻi he kahaʻú ʻo e fakamatala Fakatohitapu kotoa pē. Ko hono moʻoní, ʻoku fakahangataha he taimí ni ʻetau ʻū tohí ki he ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻoku tau ako mei he Folofolá.