Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Nong Pwony ki i Carolok ma Yecu Obolo i Kom Ciling

Nong Pwony ki i Carolok ma Yecu Obolo i Kom Ciling

“Omiyo bot latic acel ciling alip abic, bot dano mukene omiyo ciling alip aryo, ki bot ngat mukene omiyo ciling alip acel.”​—MAT. 25:15.

1, 2. Pingo Yecu obolo carolok i kom ciling?

 CAROLOK ma Yecu obolo i kom ciling nyuto atir tic ma lulub kore ma kiwirogi ki cwiny maleng gitye kwede. Myero waniang te carolok man pien gudu Lukricitayo ducu, kadi kono bed gitye ki mot me kwo i polo nyo i lobo kany.

2 Yecu obolo carolokke i kom ciling me bedo but lagam ma lubbe ki lapeny ma lupwonyene gupenye kwede madok i kom ‘gin ma binyuto dwogone, ki agikki piny.’ (Mat. 24:3) Pi meno, carolok i kom cilingngi tye ka cobbe i karewa-ni dok bene tye but lanyut ma cimo ni Yecu dong odwogo dok tye ka loc macalo Kabaka.

3. Pwony ango ma wanongo ki i carolok ma kicoyo i Matayo cura 24 ki 25?

3 Carolok i kom cilingngi tye i kin carolok angwen ma gicoyogi i Matayo 24:45 nio kwede i 25:46. Adek mukene-ni giloko i kom lagwok ot ma lagen dok maryek, anyira apar, romi ki dong dyegi​—magi ducu gubedo carolok ma Yecu obologi macalo but lagam me lapeny ma kipenye kwede i kom gin ma binyuto dwogone. I carolok angwen-ni ducu, Yecu otito jami ma binyuto lulub kore me ada i kare man me agikki-ni. Yecu onongo tye ka lok i kom lulub kore ma kiwirogi i kare ma obolo carolok i kom lagwok ot ma lagen, anyira apar, ki dong ciling. I carolokke ma obolo i kom lagwok ot ma lagen-ni, Yecu otito kit ma pire tek kwede pi gurup man matidi ma kiminigi tic me pito jo me ode i kare man me agikki-ni me bedo jo ma lugen dok maryek. I carolokke i kom anyira apar, Yeco otito kit ma pire tek kwede pi lulub kore ducu ma kiwirogi me bedo ma guyubbe dok ma wanggi twolo pien pe gingeyo nino nyo cawa ma en bidwogo iye. I carolokke i kom ciling, Yecu otito ni jo ma kiwirogi myero guti matek me cobo ticgi macalo Lukricitayo. I carolok me agikki ma Yecu obolo i kom romi ki dong dyegi-ni, en onongo tye ka lok i kom jo ma gitye ki gen me kwo i lobo. En otito bot jo ma gitye ki gen me kwo i lobo ni myero gubed lugen dok gukony jo ma kiwirogi ki cwinygi ducu. * Kong dong waketu cwinywa i carolok ma Yecu obolo i kom ciling.

LADIT OMIYO BOT LUTICCE LONYO

4, 5. Dano nyo ladit ma i carolok-ki cung pi anga dok cilingngi obedo gin ango?

4 Kwan Matayo 25:14-30. Pi kare malac bukkewa obedo ka titone ni dano nyo ladit ma i carolok-ki aye Yecu dok ni en ocito i lobo mukene i kare ma odok cen i polo i 33 K.M. I carolok ma kong en obolo con, Yecu otito gin mumiyo ecito i lobo mukene, ni ecito “ka limo twerone me loc.” (Luka 19:12) Yecu pe odoko Kabaka cutcut i nge dok cen i polo. * Ma ka meno, en “obedo piny i nget Lubanga tung acuc i kabedo me deyo. Nia wa i kare ca en tye ka kuro nio ka gimiyo lukworre doko kom laten tyene.”​—Ibru 10:12, 13.

5 Dano ma i carolok-ki onongo tye ki ciling alip aboro, ma meno onongo tye ciling oduk i kare ca. * Ma peya en ocito i lobo ma woko, en omiyo bot luticce ciling kun geno ni gibitimo biacara ka epe. Calo dano meno, Yecu onongo tye ki gin mo ma pire tek adada ma peya en odok i polo. Gin ango? Meno obedo tic ma en otimo i kare ma tye i lobo.

6, 7. Cilingngi gicung pi gin ango?

6 Tic me tito kwena kacel ki pwonyo dano onongo pire tek adada bot Yecu. (Kwan Luka 4:43.) Macalo adwogi me ticce, dano mapol gudoko lupwonnyene. Con kong en owaco bot lupwonnyene ni: “Wuting wangwu malo, wunen kit ma dong poto ocek kwede me akaya.” (Jon 4:35-38) En onongo tye ka tamo i kom coko dano mapol ma cwinygi atir ma gibidoko lupwonnyene. Yecu onongo tye calo lapur ma pe biweko cam ma oromo akaya ata i poto. Pi meno, i nge kare manok keken ma ocer ki dok peya odok i polo, en omiyo tic ma pire tek bot lupwonnyene kun waco ni: “Wuciti wucilok jo me rok ducu gudok jo ma luba.” (Mat. 28:18-20) Yecu omiyo lonyo ma pire tek adada botgi, tic me tito kwena.​—2 Kor. 4:7.

7 Ci dong, ngo ma waromo mokone? I kare ma Yecu tye ka miyo bot lulub kore tic me loko dano wek gudok lupwonnyene-ni, en onongo tye ka minigi “jamine”​—cilingnge. (Mat. 25:14) Me ketone i yo macek, cilingngi cung pi tic ma watye kwede me tito kwena ki dong loko dano me doko lupwonnye pa Yecu.

8. Gin ango ma ladit-ti onongo mito ki bot luticce kadi bed ni ominigi wel ciling mapat pat?

8 Carolok me cilingngi nyuto ni ladit-ti omiyo bot latic acel alip abic, mukene kimiyo alip aryo, ki dong me adekke kimiyo alip acel keken. (Mat. 25:15) Kadi bed ni lutic magi gunongo wel ciling mapat pat, ento laditgi mito ni gin weng guti matek wek cilingnge omedde enong magoba. I yo acel-li bene, Yecu mito ni lulub kore ma kiwirogi guket cwinygi ducu i tiyo tic me tito kwena. (Mat. 22:37; Kol. 3:23) I cencwari me acel, cakke i Pentekote 33 K.M., lulub kor Yecu gucako timo biacara ki cilinggi. Kit ma gubedo ka keto kwede cwinygi i tic me tito kwena kacel ki loko dano me doko lupwonnyene pa Yecu kicoyo i buk me Tic pa Lukwena. *​—Tic 6:7; 12:24; 19:20.

TIMO BIACARA KI CILING I KARE MAN ME AGIKKI

9. (a) Lutic aryo ma lugen-ni gutiyo ki ciling ma kiminigi nining, ki dok pwony ango ma wanongo? (b) Tic ango ma “romi mukene[-ni]” gitye kwede?

9 I kare man me agikki-ni, tutwalle nicakke i 1919 nio wa onyo, jo ma lugen ma kiwirogi ma gilubo kor Kricito i lobo kany gubedo ka timo biacara ki ciling pa Laditgi. Calo lutic aryo ma i carolok-ki, omege ki lumege ma kiwirogi gutute ki kerogi ducu me tic ki ciling ma kiminigi. Pe mitte ni myero wabed ka byeko anga ma kimiye ciling alip abic ki ango ma kimiye ciling alip aryo. I carolok-ki, lutic aryo-ni gunyayo ciling ma laditgi ominigi kiryo kulu, pi man gin gutiyo tic matek. Tic ango ma jo ma gitye ki gen me kwo i lobo gitye kwede? Tic ma pire tek adada! Carolok ma Yecu obolo i kom romi ki dyegi-ni pwonyowa ni jo ma gitye ki gen me kwo i lobo gikonyo kor omege pa Yecu ma kiwirogi ki cwinygi ducu i tic me tito kwena ki pwonyo dano. I kare man me agikki-ni, gurup aryo magi gitiyo kacel ki mit kom macalo “lwak acel” i tic me loko dano wek gudok lupwonnye pa Yecu.​—Jon 10:16.

10. Lanyut ango ma cimo ni watye ka kwo i kare me agikki?

10 Yecu onongo mito ni lulub kore guti tic matek me loko dano mapol wek gudok lupwonnye. Kit ma waneno kwede con, lupwonnye ma lugen i cencwari me acel gunyayo wel jamine. I kare man me agikki ma carolok lok ma Yecu obolo i kom ciling tye ka cobbe kwede-ni, tika lulub kore gitye ka timo tic man? Lutic pa Yecu ma lugen gitye ka tiyo tic matek ki mit kom i tito kwena ki loko dano me doko lupwonnye pa Yecu. Macalo adwogi me tic matek ma gitye ka timone, dano alip miya mapol gitye ka nongo batija mwaka ki mwaka. Jo magi ma kibatijagi-ni bene gitye ka timo tic man. Tic man kacel ki adwogine ginyuto ni tic me tito kwena-ni obedo but lanyut ma pire tek adada ma Yecu omiyo ma nyuto ni man kare me agikki. Labongo akalakala, man tye ka yomo cwiny Laditgi adada!

Kricito omiyo tic ma pire tek me tito kwena bot luticce (Nen paragraf me 10)

LADIT-TI BIBINO AWENE KA KWANO LIM?

11. Gin ango ma miyo waco ni Yecu bibino ka kwano lim ma en omiyo bot luticce tung i agikki me twon can madit atika-ni?

11 Yecu bibino ka kwano lim ma en omiyo bot luticce tung i agikki me twon can madit atika-ni. Gin ango ma weko wawaco kuman? I lokke ma kicoyo i Matayo cura 24 ki 25, Yecu obedo ka nwoyo teretere lok i kom binone. I lokke ma lubbe ki ngolo kop ma obitimme i kare me twon can madit atika-ni, Yecu owaco ni dano “gibineno Wod pa dano ka bino ki i wi pol me polo.” En ociko lulub kore ma gitye ka kwo i kare me agikki me bedo ma wanggi twolo kun waccigi ni: “Pe wungeyo nino ma Rwotwu bibino iye,” ki dok ni “Wod pa dano bibino i cawa ma nongo pe wutamo pire.” (Mat. 24:30, 42, 44) Pi meno, i kare ma Yecu owaco ni ‘ladit pa lutic magi odwogo, ocako kwano lim kacel kwedgi,’ en onongo tye ka lok i kom kare ma en bidwogo kwede me ngolo kop i agikki me lobo man. *​—Mat. 25:19.

12, 13. (a) Ngo ma ladit-ti owaco bot lutic aryo, ki dok pingo? (b) Awene ma kibiketo lanyut me agikki i tur nyim jo ma kiwirogi? (Nen bok ma wi lokke tye ni “ Kingolo Kop ni Gupore i Nge Togi.”) (c) Mot ango ma jo ma kingolo kop i wigi ni gubedo romi gibinongone?

12 Ma lubbe ki carolok man, ka ladit-ti obino, en binongo ni lutic aryo-ni​—acel ma kimine talanta abic ki ma kimine talanta aryo-ni gubedo lugen dok gunyayo limgi tyen aryo kulu. Ladit-ti owaco lok acel-li bot luticce aryo-ni ducu ni: “Itimo ber mada, in latic maber dok lagen. Onongo ibedo lagen i kom jami matidi mo, abiketi dong ibedo ki twero i kom jami mapol.” (Mat. 25:21, 23) Gin ango ma bitimme ka Ladit, Yecu bibino ka ngolo kop i anyim?

13 Ma peya twon can madit atika-ti ocakke, Lubanga binyuto cwakke me agikki i kom jo ma kiwirogi ma gitye ka tic matek adada i lobo kany kare meno. Man bibedo kare ma kibiketo lanyut me agikki i tur nyimgi. (Yabo 7:1-3) Ma peya Armagedon ocakke, Yecu bicerogi me kwo i polo. Jo ma gitye ki gen me kwo i lobo, ma gikonyo kor omege pa Kricito i tic me tito kwena nongo dong kingolo kop i wigi ni gubedo romi dok bene kibiminigi mot me kwo i lobo ka Ker pa Lubanga tye ka loc.​—Mat. 25:34.

LATIC MA KITE RAC DOK LAWACKOM

14, 15. Tika Yecu onongo tye ka wacci lulub kore mapol ma kiwirogi gibidoko jo ma kitgi raco dok luwackom? Tit kong.

14 I carolok ma Yecu obolo-ni, latic me adekke-ni okano cilingnge piny i ngom ma ka timo biacara nyo terone bot jo ma loyo bengnge. Latic man onyuto cwiny marac pien en okwero timo miti pa laditte akaka. Laditte owacce atir i wiye ni en ‘latic marac dok bene lawackom.’ Ladit-ti ogamo ciling woko ki bote ci omiyo bot latic ma tye ki ciling apar-ri. Latic ma lawackom-mi kibolo i “colpiny ma tye woko.” Kunnu aye ‘ka ma en bikayo iye lake.’​—Mat. 25:24-30; Luka 19:22, 23.

15 Tika Yecu onongo tye ka wacci acel me adek pa jo ma kiwirogi gibidoko jo ma kitgi raco dok luwackom, pien latic me adek-ki okano lim ma kimiye? Pe. Wangeyo ka ce waporo carolok man ki aryo mukene. I carolok ma Yecu obolo i kom lagwok ot ma lagen-ni, Yecu oloko i kom latic ma kite rac ma bibedo ka pwodo lutic luwote. Yecu onongo pe tye ka wacci lagwok ot ma lagen ma kite rac bibedo tye. Ma ka meno, en onongo tye ka ciko lagwok ot ma lagen pe me bedo ma kite rac. I yo acel-li, i carolok i kom anyira apar-ri, Yecu onongo pe tye ka wacci nucu pa lulub kore ma kiwirogi gibibedo calo anyira abic ma lumingngi. Ma ka meno, en onongo tye ka ciko omegine pi gin ma bitimme ka pe gubedo ma wanggi twolo ma weko pe gibedo ma guyubbe. * I carolok ma en obolo i kom lim-mi, Yecu onongo pe tye ka wacci jo mapol ma kiwirogi gibibedo jo ma kitgi raco ki luwackom i kare me agikki. Ma ka meno, Yecu onongo tye ka ciko lulub kore ma kiwirogi ni guti matek​—‘gutim biacara’ ki lim ma kiminigi dok gwokke ki cwiny kacel ki lubo kit pa latic ma kite rac-ci.​—Mat. 25:16.

16. (a) Pwony ango ma wanongo ki i carolok ma Yecu obolo i kom cilingngi? (b) Pwony man okonyowa me niang carolok i kom cilingngi nining? (Nen bok ma wi lokke tye ni ““ Myero Waniang Carolok i Kom Talanta-ni Nining?”)

16 Pwony aryo mene ma wanongo ki i lapor me cilingngi? Mukwongo, Kricito ma en aye Ladit-ti omiyo bot jone ma kiwirogi gin mo ma pire tek adada​—tic me tito kwena ki loko dano me doko lupwonnyene. Me aryo, Kricito mito ni wan ducu ki acel acel waket cwinywa i tic me tito kwena. Ka wadiyo cwinywa i tic man kun wabedo luwiny ki dok lugen bot Yecu, ci waromo bedo ki gen ni wang ma ominiwa mot.​—Mat. 25:21, 23, 34.

^ para. 3 Kitito anga ma obedo lagwok ot ma lagen dok maryek i Wi Lubele me Julai 1, 2013, pot karatac 21-22, paragraf 8-10. Kinyamo bene anga ma anyira apar-ri gicung pire i pwony mukato-ni i magajin man. Carolok i kom romi ki dyegi bene kinyamo i Watchtower me Oktoba 15, 1995, pot karatac 23-28, ki bene i i magajin man.

^ para. 4 Nen bok ma wi lokke tye ni “ Carolok i Kom Talanta ki Mina Girom Nining?” “Mina” obedo nyig lok me leb Grik ento i Baibul me leb Acholi kigonyo ni “ciling.”

^ para. 5 Kadi bed ni Baibul me leb Acholi wacci ciling 5,000, ciling 2,000, ki dong ciling 1,000, ento i leb Grik kigonyo ni: talanta 5, talanta 2, talanta 1. I kare ma Yecu pud tye i lobo, talanta acel onongo cokcok rom aroma ki denari 6,000. Ka ngat moni kiculo denari acel nino acel acel, man te lokke ni en myero oti pi mwaki 20 wek kicule talanta acel.

^ para. 8 Cutcut i nge to pa lukwena, jo mungak gunya mapol. I kare meno, tute mo matir onongo pe ma lubbe ki tito kwena wek kilok jo ma cwinygi atir gudok lupwonnye. Ento meno bilokke i “kare me kac,” ma en aye kare me agikki-ni. (Mat. 13:24-30, 36-43) Nen Wi Lubele me Julai 1, 2013, pot karatac 9-12.

^ para. 15 Nen paragraf 13 i pwony mukato ma wi lokke tye ni, Tika Ibibedo ma ‘Ikiyo Piny’? i magajin man.