Skip to content

Skip to table of contents

Lilongisila Kolusapo Luatiamẽla Kolokondu

Lilongisila Kolusapo Luatiamẽla Kolokondu

“Wa va ĩha, umue olokondu vitãlo, ukuavo vivali, ukuavo yimuamue.”​—MATEO 25:15.

1, 2. Momo lie Yesu a tukuila olusapo luolokondu?

 YESU wa tukula olusapo luolokondu oco a kuatise olondonge viaye olombuavekua oku kuata elomboloko liocikele cavo. Pole, olusapo luaco lu tiamisiwila kolondonge viaye viosi. Omo liaco, ci kale okuti tu kuete elavoko lioku ka kala kilu ale lioku kala palo posi, tu sukila oku kuata elomboloko liolusapo luolokondu.

2 Otembo yipi Yesu a tukula olusapo luaco? Eye wa ci linga eci a sapuila kolondonge viaye ondimbukiso yeca uvangi wokuti wa linga Osoma, kuenda oloneke via sulako via fetika. (Mateo 24:3) Omo liaco, olusapo luolokondu lu panga onepa kondimbukiso yaco, okuti lu kasi oku tẽlisiwa kotembo yetu.

3. Nye tu pondola oku lilongisa valusapo a sangiwa kelivulu lia Mateo ovipama 24 kuenda 25?

3 Eci Yesu a tukula olusapo luolokondu, wa tukulavo alusapo atatu a panga onepa kondimbukiso yoloneke via sulako. Alusapo aco osi a lekisa ovituwa olondonge viaye vi sukila oku kuata. Tu pondola oku tanga alusapo aco kelivulu lia Mateo 24:45 toke 25:46. Olusapo luatete luatiamẽla kukuenje wa kolelua okuti, ocimunga citito colombuavekua vi kuete ocikele coku longisa afendeli va Yehova. Ovo va sukila oku koleliwa loku lunguka. a (Tala etosi pombuelo yemẽla.) Olusapo lukuavo, luatiamẽla kafeko ekũi. Volusapo luaco, Yesu wa lungula olombuavekua viosi hati vi sukila oku lipongiya loku lavulula, momo ka via kũlĩhĩle eteke ndaño owola a keya. b (Tala etosi pombuelo yemẽla.) Noke Yesu wa lombolola olusapo luolokondu oco a longise olombuavekua viosi okuti via sukilile oku likolisilako oku talavaya loku tẽlisa ovikele viavo vioku kala Akristão. Noke, Yesu wa tukulavo olusapo luatiamẽla kolomeme kuenda kolohombo, kuenje wa u tiamisila komanu vana va kuete elavoko lioku kala palo posi. Eye wa lombolola okuti va sukila oku kala vakuekolelo okuti vosi va pondola oku kuatisa vamanjaye olombuavekua. c (Tala etosi pombuelo yemẽla.) Ocipama cilo ci ka lombolola eci catiamẽla kolusapo luolokondu.

ULUME ECA OLOMBONGO VIA LUA KAPIKA VAYE

4, 5. Helie ulume wa tukuiwa volusapo kuenda okondu yi lomboloka nye?

4 Tanga Mateo 25:14-30. Volusapo wolokondu, Yesu wa lombolola eci catiamẽla kulume umue wa linga ungende. Volusapo lukuavo Yesu wa tukulavo ulume umue wa linga ungende oco a linge osoma. d (Tala etosi pombuelo yemẽla.) (Luka 19:12) Alivulu etu vokuenda kuanyamo alua a siata oku lombolola okuti ulume wa tukuiwa valusapo aco, o lomboloka Yesu, una wa enda kilu kunyamo wa 33. Pole, Yesu ka lingile Osoma eci a enda kilu. Eye wa kevelela toke kunyamo wo 1914, eci ovanyali vaye “va kapiwa ndociliatelo colomãi viaye.”​—Va Heveru 10:12, 13.

5 Yesu wa popia hati ulume wa tukuiwa volusapo wa kuata olokondu ecelãla. Olombongo viaco via luile. e (Tala etosi pombuelo yemẽla.) Osimbu ulume waco ka lingile ungende wa eca olombongo viaco kapika vaye. Eye wa va sapuila oco va talavaye lolombongo viaco okuti vi livokiya. Ndeci olombongo via kuata esilivilo kulume waco, kua kala ocina cimue ca kuatele esilivilo ku Yesu. Ocina caco nye? Upange a linga osimbu a kala palo posi.

“Petuli ovaso ene vanji kovapia okuti a yelela ale oku ungula”

6, 7. Olokondu vi lomboloka nye?

6 Upange woku kunda owo wa kala ocina ca velapo ku Yesu. Omo liupange waco, omanu valua va linga olondonge viaye. (Tanga Luka 4:43.) Eye wa kũlĩhĩle okuti kua kala upange walua u sukila oku lingiwa kuenda omanu valua va laikele oku tava kolondaka viwa. Omo liaco, wa sapuila olondonge viaye hati: “Petuli ovaso ene. Vanji kovapia okuti a yelela ale oku ungula.” (Yoano 4:35-38) Ongunja yiwa ka yi sipo epia lina okuti okulia kuaco ndopo ku unguiwa. Yesu o kuetevo ovisimĩlo ndevi viongunja yaco. Omo liaco, osimbu Yesu ka endele kilu, wa sapuila kolondonge viaye hati: “Kuendi, ka tavisi olofeka viosi oco [omanu] va linge olondonge.” (Mateo 28:18-20) Omo liaco, Yesu wa eca kokuavo ocikele coku kunda.​—2 Va Korindo 4:7.

7 Ndeci ca pita lulume una wa eca olombongo kapika vaye, Yesu wa ecavo kolondonge viaye olombuavekua upange woku longisa omanu oco va linge olondonge. (Mateo 25:14) Omo liaco, olokondu vi lomboloka ocikele coku kunda kuenda oku longisa omanu oco va linge olondonge.

8. Ndaño okuti apika va tambula etendelo liolokondu via litepa, pole, nye cime a lavokaile kokuavo?

8 Yesu wa popia hati cime wa eca olokondu vitãlo kupika watete, olokondu vivali kupika wali, kuenda okondu yimosi kupika watatu. (Mateo 25:15) Cime wa eca kapika olombongo via litepa, pole, wa lavokaile okuti vosi yavo va talavaya oco olombongo viaye vi livokiye. Cimuamue haico Yesu a yongola okuti, olombuavekua vi likolisilako oku kunda olondaka viwa. (Mateo 22:37; Va Kolosai 3:23) Ko Pendekoste yunyamo wa 33, olondonge via Yesu via fetika oku kuatisa omanu vo kolofeka viosi oco va linge olondonge. Eci tu tanga Vembimbiliya kelivulu Liovilinga, tu limbuka ndomo va linga upange waco. f (Tala etosi pombuelo yemẽla.)​—Ovilinga 6:7; 12:24; 19:20.

APIKA VA TALAVAYA LOLOKONDU KOLONEKE VIA SULAKO

9. (a) Nye apika vavali va koleliwa va linga lolombongo kuenda ulandu waco u tu longisa nye? (b) Omanu vana va kuete elavoko lioku kala palo posi va sukila oku linga nye?

9 Upika watete kuenda wavali okuti va talavaya ciwa lolombongo via cime cavo, va lomboloka vamanji alume lakãi olombuavekua va kasi kotembo yilo ya sulako. Tunde kunyamo wo 1919, va siata oku likolisilako oku linga upange woku kunda. Volusapo luaco, ndaño okuti apika va tambula olombongo via litepa, pole, ka ci lomboloka okuti kuli ovimunga vivali violombuavekua via litepa. Apika vaco vosi va talavaya ciwa oco olombongo viaco vi livokiye. Anga hẽ olombuavekua ovio lika vi sukila oku likolisilako kupange woku kunda kuenda woku longisa? Sio. Momo, olusapo Yesu a tukula luatiamẽla kolomeme kuenda kolohombo, lu tu longisa okuti vana va kuete elavoko lioku kala palo posi otembo ka yi pui, va sukila oku kuatisa vamanji olombuavekua kupange woku kunda, kuenda oku kolela kokuavo. Va kũlĩha okuti oku va kuatisa ci nena asumũlũho. Omo okuti afendeli va Yehova vatiamẽla ‘kocunda cimuamue,’ vosi yavo va siata oku likolisilako kupange woku kunda loku longisa omanu oco va linge olondonge.​—Yoano 10:16.

10. Onepa yipi yondimbukiso yeca uvangi wokuti tu kasi koloneke via sulako?

10 Yesu o yongola okuti olondonge viaye viosi vi tẽlisa upange wavo woku longisa omanu valua oco va linge olondonge. Eci oco olondonge via linga kocita catete. Omo okuti olusapo lua Yesu luatiamẽla kolokondu lu kasi oku tẽlisiwa koloneke vilo via sulako, anga hẽ olondonge viaye vi kasi oku linga upange waco? Ocili okuti kosimbu ka kua kalele omanu valua va yeva olondaka viwa okuti va linga olondonge! Omo liupange u kasi oku lingiwa lolondonge viosi via Yesu, omanu valua va siata oku papatisiwa unyamo lunyamo. Ovo va siatavo oku li kongela koku linga upange woku kunda. Ovopange osi a kasi oku lingiwa kuenda onima yi tunda kupange woku kunda, ceca uvangi wokuti, upange woku kunda oyo onepa ya velapo yondimbukiso Yesu a eca yatiamẽla koloneke via sulako. Omo liaco, Yesu wa sanjukila olondingupange viaye!

Yesu wa siata oku eca kolondonge viaye ukuasi wa velapo okuti ocikele coku kunda (Tala ocinimbu 10)

ETEKE LIPI CIME A KEYA?

11. Tua kũlĩha ndati okuti Yesu o keya vokuenda kuohali yapiãla?

11 Yesu wa popia hati: “Osimbu ya lua ya pitapo, kuenje noke cime cakuenje vaco weya wa sokiya lavo.” (Mateo 25:19) Cime okuti Yesu, o ka linga ovina viaco kesulilo liohali ya piãla. Tua ci kũlĩha ndati? Yesu vocitumasuku caye ci sangiwa kelivulu lia Mateo kocipama 24 kuenda 25, wa tukula olonjanja vialua hati o kasi oku iya. Eye wa popia hati, omanu “va ka mola Mõlomunu iyilila valende.” Ovina viaco vi ka pita vokuenda kuohali ya piãla eci Yesu a ka sombisa omanu. Eye wa lungulavo olondonge viaye oco vi lavulule omo okuti vi kasi koloneke via sulako. Kuenje wa popia hati: “Ka wa kũlĩhili eteke Ñala yene eya” kuenda “Mõlomanu iya owola ka wa simili.” (Mateo 24:30, 42, 44) Volusapo luolokondu, Yesu wa tukulavo otembo eci a keya oku sombisa omanu kuenda oku kundula oluali lulo lua Satana. g​—Tala etosi pombuelo yemẽla.

12, 13. (a) Nye cime a sapuila kapika vaye vavali kuenda momo lie? (b) Otembo yipi olombuavekua vi ka tambula ondimbukiso ya sulako? (Talavo pokakasia losapi hati “ Va Sombisiwa Nda Vakuesunga Eci va fa.”) (c) Vana va kasi oku kuatisa olombuavekua kupange woku kunda onima yipi va ka tambula?

12 Eci cime a tiuka kungende waye wa limbuka okuti, upika wa tambuile olokondu vitãlo wa vokiyako vitãlo kuenda upika wa tambuile olokondu vivali, wa vokiyako vivali. Kuenje cime wa sapuila omunu lomunu hati: “Wa linga ciwa. Vukuenje wocili haive wa kolelua! Omo wa linga ciwa lovina viñamiñami hu kundika ovina via lua.” (Mateo 25:21, 23) Nye cime okuti Yesu a ka linga eci a keya kovaso yoloneke?

13 Osimbu ohali ya piãla ka ya fetikile, Suku o ka eca kolombuavekua onima yavo ya sulako omo liupange via linga palo posi vokuenda kuotembo yalua. Onima yaco ondimbukiso ya sulako va ka tambula. (Esituluilo 7:1-3) Omo liaco, osimbu handi uyaki wo Harmagedo ka wa fetikile, Yesu o ka eca onima kolombuavekua poku enda lavio kilu. Nye ci popiwa catiamẽla komanu vana va kuete elavoko lioku kala palo posi okuti va kasi oku kuatisa olombuavekua kupange woku kunda? Ovo va ka sombisiwa ndolomeme. Kuenje, va ka tambula esumũlũho liomuenyo ko pui palo posi vemẽhi Liusoma wa Suku.​—Mateo 25:34.

UPIKA WA HUKA HAEYE UKUAWESI

14, 15. Momo lie Yesu a popela hati olombuavekua vialua via laikele oku huka kuenda oku kala vakuawesi? Ci lombolola.

14 Olusapo lua lombololavo catiamẽla kupika umue wa tambuile okondu yimosi. Eye ka talavayele lolombongo via cime caye, ale oku vi kapa kombango oco vi livokiye. Pole, wa vi lembikila posi. Kuenje cime wa sapuila upika waco hati, wa huka haeye ukuawesi. Omo liaco, cime wa tambula okondu kupika waco, kuenje wa yeca kupika watete. Noke, wa imba upika wa huka “vowelema” okuti omo a kala loku lila kuenda oku likeleketa kuovayo.​—Mateo 25:24-30; Luka 19:22, 23.

15 Eci Yesu a popia hati upika watatu wa huka kuenda ukuawesi, ka ci lomboloka okuti vamue pokati kolombuavekua va sokisiwa lupika waco. Tua kũlĩha ulandu waco, poku u sokisa lalusapo akuavo avali. Volusapo lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka, Yesu wa tukula upika umue ondingaĩvi okuti, wa lambalalele apika vakuavo. Olondaka via Yesu ka vi lomboloka okuti, vana va panga onepa kukuenje wa kolelua haeye wa lunguka va laikele oku linga olondingaĩvi. Pole, wa lungula olombuavekua oco ka vi ka kale ndupika ondingaĩvi. Volusapo luafeko ekũi, Yesu wa tukula afeko vatãlo va wulua. Eye ka popele hati vamue pokati kolombuavekua va laikele oku wulua. Pole, wa lungula olombuavekua ovina va laikele oku pita lavio nda ka va lipongiyile kuenda ka va lavuluile. h (Tala etosi pombuelo yemẽla.) Cimuamue haico okuti volusapo luolokondu, Yesu ka popele hati valua pokati kolombuavekua vokuenda kuoloneke via sulako va ka huka kuenda va ka kala vakuawesi. Pole, wa lungula olombuavekua oco ka vi ka kale ndupika una wa huka, momo via sukilile oku amamako oku talavaya calua kupange woku kunda.​—Mateo 25:16.

Yesu o ka eca onima kolondonge viaye viosi via siata oku likolisilako kupange woku kunda

16. (a) Ovolandu api avali tua lilongisa volusapo luolokondu? (b) Ocipama cilo ca tu kuatisa ndati oku kuata elomboloko liolusapo luolokondu? (Tala pokakasia losapi hati “ Tu Pondola Oku Kuata Ndati Elomboloko Liolusapo Luolokondu?”)

16 Ovolandu api avali tua lilongisa volusapo luolokondu? Tete Yesu wa eca kolondonge viaye olombuavekua ukuasi umue u kuete esilivilo lia velapo, okuti ocikele coku kunda kuenda oku longisa omanu oco va linge olondonge. Cavali, Yesu o yongola okuti vosi yetu tu likolisilako kupange woku kunda. Nda tua pandikisa kupange waco, loku amamako oku pokola kuenda oku kala vakuacili ku Yesu, tu kolela okuti o ka tu ĩha onima.​—Mateo 25:21, 23, 34.

a Utala Wondavululi 15 Yevambi Linene wo 2013, kemẽla 21-22, kovinimbu 8-10, ku lombolola helie ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.

b Ocipama ca pita Cutala ulo Wondavululi, ca lombolola velie va lomboloka afeko ekũi.

c Olusapo luatiamẽla kolomeme kuenda kolohombo lua lomboluiwa Vutala Wondavululi 15 ya Mbalavipembe wo 1995 kemẽla 23-28, kuenda lu ka lomboluiwavo vocipama ci kuãimo Vutala ulo Wondavululi.

e Kotembo ya Yesu okondu yimosi ya kala olombongo onalavayi ya enda oku fetiwa vokuenda kueci ci soka 20 kanyamo.

f Noke yolofa viovapostolo, unanguluke wa lisanduila vakongelo osi. Vokuenda kuanyamo alua, upange woku kunda wa tatekiwa. Pole, upange woku kunda wa fetika vali oku lingiwa vokuenda kuotembo “yoku ungula,” ale kuotembo yesulilo. (Mateo 13:24-30, 36-43) Tala Utala Wondavululi 15 Yevambi Linene wo 2013, kamẽla 9-12.

h Tala ocinimbu 13 vocipama losapi hati “Ove hẽ o ka Amamako Oku Lavulula”? Vutala ulo Wondavululi.